
Piše: Amra Vrabac
U Službenom glasniku Rs od 21. marta objavljen je Pravilnik o postupku kandidovanja i izboru prvih članova Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Rs, a stupio je na snagu 22. marta.
Taj Pravilnik je navodno pripremljen 7. marta, u istom danu kada je Ustavni sud BiH usvojio privremenu mjeru i van snage stavio usvojene zakone Narodne skupštine Rs od 27. februara, koji, između ostalog, zabranjuju rad državnih pravosudnih i istražnih institucija u RS-u (Suda BiH, Tužilaštva BiH, SIPA-e), predviđaju uspostavljanje entitetskog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, te zakon koji predviđa veću kontrolu nad nevladinim organizacijama i medijima.
Pravilnik o VSTV Rs potpisuje ministar pravde Rs Miloš Bukejlović, a koji ga nije stavio van snage nakon odluke Ustavnog suda BiH čime je počinio krivično djelo neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH. Na taj način on direktno pomaže Miloradu Dodiku u provođenju napada na ustavni poredak, za šta ga sumnjiči Tužilaštvo BiH, zajedno sa Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem, predsjednikom NSRs i premijerom Rs.
Pravilnik na snazi od 22. marta
Također, ovim postupcima Vlade i Narodne skupštine Rs vrši se napad na postojeće državno Visoko sudsko i tužilačko vijeće, u kojem sjede četiri člana koja dolaze iz tužilaštava i sudova iz Rs. Njima je direktno zaprijećeno da moraju napustiti VSTV BiH, ili će u protivnom biti ugašeni sudovi i tužilaštva iz kojih dolaze i dislocirani. Također, predsjednik Rs Milorad Dodik zaprijetio je da će razmotriti i mogućnost oduzimanja imovine svim nosiocima pravosudnih funkcija koji ostanu raditi u Sudu, Tužilaštvu i VSTV-u i ogluše se od entitetske zakone.
Posljedica takvih prijetnji je i najavljena prva ostavka jedne članice VSTV-a koja će VSTV napustiti 31. marta iako je joj mandat isticao 2027. godine.
S obzirom na tromost Tužilaštva BiH koje od napada na ustavni poredak koji traje od 27. februara kada su usvojeni zakoni, a zatim i objavljeni u Službenom glasniku Rs čime su stupili na snagu, nije uhapsilo nijednu osobu, nije isključeno da će ove institucije zaista početi napuštati kadrovi iz Rs.
Ako država nema mogućnost da se obračuna sa onima koji je ruše, ko onda ovim ljudima, njihovim porodicama garantuje zaštitu od prijetnji i sankcija koje najavljuje režim u Banja Luci, a koji pod punom kontrolom ima MUP Rs. Vlast u Rs je usvojila i zakon kojim se osniva specijalno tužilaštvo i sud za obračun sa onima koji ne budu slijedili vlast Rs-a u napadu na ustavni poredak, odnosno koji ne postupe po usvojenim zakonima koje podrivaju državne institucije.
S druge strane, Tužilaštvo BiH u svom saopćenju od 6. marta je navelo da još od decembra 2024. godine provodi istražne radnje, pa je nejasno zašto se predmet vodi po oznaci iz 2025. godine. No, imajući u vidu redoslijed koraka i usporavanje aktivnosti postupajućih tužilaca prema osumnjičenim, te davanje prostora za dalje nezakonito djelovanje, s pravom se javnom pita za čije interese radi Tužilaštvo BiH.
Odgovor Tužilaštva BiH dostavljen medijima 6. marta
Izjave ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da "jenjava napad na ustavni poredak" može dati samo neko ko ne poznaje ni pravo ni krivični zakon. Počinjeno krivično djelo se ne može povući, ma koliko neko u ovom trenutku želio Dodiku otvoriti prostor za razgovor, povlačenje zakona ili pregovore.
Napad na ustavni poredak se mora sankcionisati, jer sve drugo šalje poruku da država i njene institucije nisu jake da se ni samostalno ni uz asistenciju sigurnosnih snaga, obračunaju sa separatistima i onima koji ugrožavaju mir u BiH i njenu strukturu garantovanu Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Prvostepena osuđujuća presuda Miloradu Dodiku izrečena je na Sudu BiH 26. februara, dok je vršilac dužnosti Službenog glasnika Rs Miloš Lukić oslobođen. Nakon te presude Dodik je aktivirao plan rušenja Bosne i Hercegovine. No, zašto ga niko ne zaustavlja i pored određenog pritvora i potjernice, trebaju odgovoriti postupajući tužioci i glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić.