
(Patria) - Vlada FBiH polovinom marta donijela je odluku o isplati finansijske pomoći za 11.889 poslovnih subjekata kao pomoć privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u FBiH u cilju održavanja radnih mjesta za 2025. godinu, a nakon povećanja minimalne plaće sa 620 na 1.000 KM.
Pomoć se odnosi na 61.213 radnika u FBiH, a za ovu namjenu je izdvojeno 8.139.250 KM.
Riječ je o isplati za mjesec januar kada je stupila na snagu odluka o najnižoj plaći od 1.000 KM.
Podaci Porezne uprave FBiH za mjesec februar pokazuju da je u FBiH došlo do smanjenja broja zaposlenih u odnosu na januar, pa je broj zaposlenih manji za 1.733 osobe.
U januaru ove godine premijer FBiH Nermin Nikšić je objavio podatak da 187.690 radnika u FBiH prima plaću ispod 1.000 KM.
Poslodavci koji su imali dodatne troškove zbog povećanja minimalne plaće, pa time i doprinosa trebali su ispuniti određene kriterije kako bi ostvarili refundaciju za dio doprinosa.
Ovisno o visini plaće koju su isplaćivali na dan 30.11.2024. godine, koeficijent se množio sa brojem radnika.
Koeficijent od 50 KM odnosi se na sve radnike kojima su uplaćivani doprinosi na neto plaću od 800,01 do 999,00 KM na datum 30.11.2024. godine.
Koeficijent od 100 KM odnosi se na sve radnike kojima su uplaćivani doprinosi na neto plaću od 700,01 do 800 KM.
Koeficijent 150 KM za radnike kojima je neto plaća na datum 30.11.2024. iznosila 620,01 do 700 KM.
I najveći koeficijent od 300 KM odnosi se na radnike kojima je poslodavac isplaćivao plaću do neto 620 KM.
Primjera radi, na plaću od 620 KM, poslodavac je plaćao doprinose od 440 KM. Na iznos od 1.000 KM doprinosi su 744 KM.
Podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da su u strukturi doprinosa za period januar - februar 2025. godine naplaćeni doprinosi za PIO/MIO u iznosu 542.831.657 KM, doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 382.778.915 KM, doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 44.743.774 KM.
U januaru 2025. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 449.315.945 KM. Zbirno za prva dva mjeseca je to iznosilo 970.354.346 KM.
No, bez obzira na smanjenje broja radnika od 1.733 osobe, evidentirana je veća uplata doprinosa zbog povećanja minimalne plaće. Tako je u februaru naplaćeno 521.038.401 KM što je razlika u odnosu na januar od 71.722.456 KM. Ovdje treba istaći da je Vlada FBiH za pomoć poslodavcima planirala 100 miliona KM, a samo u jednom mjesecu je naplaćeno 70 miliona KM doprinosa više, što će očito rasteretiti Vladu kada je riječ o tranšama za Federalni zavod PIO/MIO. U 2024. godini Vlada je Fondu uplatila 511 miliona KM. Mjesečno za isplatu penzija u FBiH je potrebno 290 miliona KM, a nikada nije bio manji odnos zaposlenih radnika i broja penzionera. Taj broj je oko 80.000 u korist radnika.
Ozbiljnije analize i efekte odluka Vlade FBiH bit će moguće tek nakon prvog kvartala, odnosno u aprilu. No, neki poslodavci čekali su odluke Vlade i mjere koje će ponuditi, ali nakon ovih subvencija postoje obrti i manje firme koje ne mogu podnijeti povećanje troškova, odnosno ne ostvaruju dovoljno prihoda da bi povećali minimalne plaće, a nema ni obećanog smanjenja doprinosa, niti je zakon upućen u proceduru.
Jedan od poslodavaca koji je dobio subvencije, ustupio je Patriji obračun pomoći koju je dobio za jedanaest radnika. Ukupna pomoć iznosila je 1.350 KM, a njegov trošak za tih jedanaest radnika je bio oko 6.500 KM.
Za šest radnika čija je plaća bila u rasponu od 620 do 700 KM dobio je 900 KM pomoći, što je po radniku 150 KM. A trošak po radniku nakon povećanja plaće s doprinosima je skoro 700 KM.
Za četiri radnika koji su imali plaću u rasponu od 700,01 do 800 KM dobio je 400 KM, iako je trošak po radniku veći od 600 KM. Za jednog radnika koji je imao plaću od 800,01 do 999 KM dobio je 50 KM, a s povećanjem plaće trošak je za tog radnika veći od 300 KM.