Da li Putin blefira kada kaže da će koristiti nuklearno oružje ili sada zaista drži ruku na obaraču?

Piše: Armin Sijamić

Nakon što su u nedjelju američki mediji javili, pozivajući se na neimenovane izvore u administraciji predsjednika Josepha Bidena, da je službeni Washington dozvolio Ukrajini da koristi američko oružje u dubini ruske teritorije, zvanična Moskva je ubrzo, kao odgovor, promijenila nuklearnu doktrinu i rekla da će koristiti nukelarno oružje čak i u slučaju napada „rojeva dronova“.

Ove sedmice dogodilo se ono što je mjesecima visilo u zraku i što je Kijev tražio od početka ruske agresije u februaru 2022. godine. Sjedinjene Američke Države, a vjerovatno i druge države ubrzo, dozvolile su ukrajinskoj vojsci da njihovim oružjem gađa mete u Rusiji. Sada su na dometu Kijeva veliki ruski gradovi, vojne baze, energetska postrojenja, fabrike, aerodromi, željeznička čvorišta...

Ova odluka može se posmatrati iz dva ugla. Prvi je onaj politički i ima veze sa planovima novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa i „pravom“ Rusije da nekažnjeno napada susjedne države. Drugi ugao je onaj vojni – Ukrajina će sada u većem obimu moći raditi ono što je radila i ranije, poduzimajući operacije širom Rusije.

http://nap.ba/qpost/355023/Rusija-je-proteklih-dana-vidjela-kako-bi-mogla-izgledati-ojaana-Ukrajina-dok-Putin-priznaje-usamljenost-Moskve

Rusija je proteklih dana vidjela kako bi mogla izgledati ojačana Ukrajina, dok Putin priznaje usamljenost Moskve

Piše: Armin SijamićPosljednjih dana Rusija je pretrpila više ozbiljnih udaraca od Ukrajine, kao po receptu o kome su zvaničnici sa Zapada govorili prošle zime - kvalitet protiv kvantiteta. Nekoliko poteza koje je povukao Kijev Moskvi je pokazao

Politička priprema terena

Američki predsjednici pred kraj svog mandata često donesu važne odluke, pokušavajući da isprave vlastite propuste ili da poprave svoj imidž. Bidenova odluka da Ukrajini dozvoli da američkim oružjem gađa dublje u Rusiju ima veze s tim. Ali ima i veze sa sveukupnom američkom politikom, sa okršajem barem dvije struje u američkim centrima moći, sa ulogom Washingtona u svijetu.

Naime, Trump je više puta u predizbornoj kampanji rekao da će okončati rat u Ukrajini i prije nego preuzme dužnost predsjednika 20. januara. U tu izjavu, osim njegovih pristalica, malo ko je povjerovao, posebno zato što nije dao detalje kako to misli izvesti.

Njemu bliski ljudi pokušali su da to objasne. Iz tih istupa dalo se zaključiti da je Trumpova strategija, koju on nije ni potvrdio ni demantovao, da Ukrajincima kaže da prihvate sporazum, koji će dogovoriti s Vladimirom Putinom, ili će biti obustavljena američka pomoć. Istovremeno, Putinu bi bilo rečeno da prihvati Trumpov prijedlog ili će Kijevu dati sve što SAD imaju. Dakle, Ukrajina bi prema tom planu trebala biti oslabljena ili znatno ojačana, a Rusiji rat olakšan ili otežan.



Odlukom Bidena da Kijevu dozvoli da koristi američko oružje dublje unutar Rusije, jedna stavka iz Trumpovog plana je otkrivena. Putinova promjena nuklearne doktrine je otkrivanje plana Moskve, jer na Trumpovu ponudu, ako bude kako je navedeno, ruski odgovor bi morao biti ovakav.

To je dio dileme da li službeni Washington i službena Moskva imaju izlaz iz ukrajinskog rata, jer niko nije spreman da odstupi od svojih zahtjeva. Kijev i Zapad žele da Ukrajina zadrži svoju međunarodno priznatu teritoriju, a Moskva želi pravo da komada susjede kada procijeni da su ugroženi njeni interesi.

Rat koji košta Rusiju

Rusija je sada otišla korak dalje. Prema novoj Putinovoj nuklearnoj doktrini, Rusiji čak nije moguće ni uzvratiti na napad, a da se ne dobije odgovor nuklearnim oružjem. U dokumentu koji je Putin potpisao ove sedmice, izmijenivši onaj iz 2020. godine, navodi se da će Rusija koristiti nuklearno oružje u slučaju agresije bilo koje nenuklearne države uz učešće ili podršku nuklearne sile, u slučaju napada na Bjelorusiju, u slučaju masovnog lansiranja letjelica, krstarećih raketa i dronova...

Drugim riječima, Rusija je snizila prag za upotrebu nuklearnog oružja, koje je sredstvo odvraćanja i mehanizam odbrane postojanja države. Sada se prijeti Kijevu i Zapadu da će nukelarno oružje biti korišteno i zbog velike bitke. Razlog za odgovor na masovno korištenje dronova, na primjer, može se pronaći u svakom većem napadu ukrajinskih snaga. Budući da su ukrajinske snage u Kursku, unutar Rusije, a ruska vojska u Ukrajini na teritorijama za koje već dvije godine Moskva tvrdi da su dio ruske države, „razlog“ za korištenje nuklearnog oružja može se pronaći svaki dan.



Kako se većina borbi vodi na teritoriju koje Rusija smatra svojim, pitanje o dubini udara unutar najveće države na svijetu postaje manje važno. Promjenom nuklearne doktrine Putin želi pravo da koristi nuklearno oružje nakon svakog teškog udarca kojeg Rusija pretrpi, a mete bi mogle biti brojne države. Te države ne moraju biti nuklearne sile, već je dovoljno da su uključene u podršku Ukrajini ili da se sukobe sa Bjelorusijom. To se prije svega odnosi na Poljsku, koja je ključna država za snabdijevanje Ukrajine američkim i drugim oružjem sa Zapada.

Moskva je ranije sastavila listu neprijateljskih država i na nju stavila gotovo sve evropske države, izuzimajući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Tursku, Moldaviju...

Odgovor Putina u vidu nove nuklearne doktrine dugo je pripreman, jer je jasno da Rusija ne može vječno ratovati u Ukrajini. Najmodernije oružje Zapada nanosi velike gubitke ruskoj vojsci, dok sankcije pogađaju rusku ekonomiju. Rusko napredovanje na frontu traje mjesecima, ali kraj rata sa ovim intenzitetom napredovanja nije blizu. Od samog početka agresije na Ukrajinu, Rusija računa da će se kijevska vlast urušiti usljed ljudskih i ekonomskih gubitaka, a preduslov za to je smanjenje pomoći sa Zapada.

Trumpov zadatak

Odlukom da Ukrajini dozvoli korištenje američkog oružja duboko unutar Rusije, Biden je Trumpa i njegovu političku struju doveo u situaciju da se moraju suočiti sa činjenicom da ključ za okončanje rata na istoku Evrope nije samo u „problematičnom“ Kijevu, već i u Moskvi, koja kažnjava susjede ako se udalje od nje. Gruziji su 2008. godine uzeli Južnu Osetiju i Abhaziju, Ukrajini 2014. godine Krim, odbijaju povlačenje iz Moldavije uprkos pozivima tamošnje vlasti, u Kazahstanu su vojno intervenisali u januaru 2020. godine, a sada žele još jedan dio Ukrajine.

Da je Trumpov plan poremećen potvrđuju njegovi saradnici. Njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz rekao je da je ova odluka „još jedan stepen na ljestvici eskalacije“ i da niko ne zna kuda to vodi. Još otvoreniji bio je bivši visoki obavještajni zvaničnik i bliski Trumpov saradnik Richard Grenell. On je rekao da „niko nije očekivao da će Joe Biden eskalirati rat u Ukrajini u prijelaznom razdoblju“ i ocijenio da se „sada sve promijenilo, sve ranije kalklulacije su sada ništavne. I to sve radi politike“. Donald Trump Jr. optužio je „vojnoindustrijski kompleks“ da želi Treći svjetski rat prije nego što njegov otac preuzme vlast, nazivajući ih „imbecilima“.



Oštre kritike Trumpovih saradnika ne mogu sakriti činjenicu da je Putinov potez bio očekivan. Putin je 12. septembra to najavio, upozoravajući Zapad da Ukrajini ne pomaže u punom obimu, odnosno da još jednom ne preokrene tok rata, nakon što su Kijev spašavali proteklih gotovo hiljadu dana. Rusija je tada prijetila da će nuklearnim oružjem ciljati i baze NATO-a. Bidenova odluka da Kijevu dozvoli da napada američkim oružjem u Rusiji čekala je povod. Ovaj put povod je nađen u navodnom prisustvu sjevernokorejskih trupa u Kursku u borbama protiv ukrajinske vojske.

Dakle, dvije strane davno su predvidjele poteze suprotne strane. Bidenova i potom Putinova odluka nadilaze ukrajinski rat i odnose se na sigurnosnu arhitekturu Evrope, koja će se stvarati sa ili bez Rusije. Ishod američko-ruskog nadmudrivanja u Ukrajini ima direktne posljedice na Evropu, bez obzira na to da li će službeni Washington i Moskva postići dogovor.

http://nap.ba/qpost/380145

Da li evropske sile imaju plan ako Trump smanji američko vojno prisustvo u Evropi?

Piše: Armin SijamićDonald Trump, nakon izborne pobjede 6. novembra, još uvijek nije preuzeo dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, ali je njegova politika predmet razmatranja širom svijeta. Nepredvidivom predsjedniku ne vjeruju u p

Trump je spreman na pregovore, čak i da sretne Putina kojem su na Zapadu davno zatvorili vrata. Nedavni telefonski razgovor njemačkog kancelara Olafa Scholza sa Putinom pokazuju da su i drugi spremni pregovarati, ali je pitanje pod kojima uslovima i o čemu. Trumpovi kritičari kažu da nije pregovaranje ako se prisili Ukrajina na predaju, a Bidenovi kritičari kažu da će naoružavanje Kijeva dovesti do Trećeg svjetskog rata. To pokazuje koliko je težak posao pred Trumpom ako sve strane ostanu na svojim sadašnjim pozicijama. Putinov potez pokazuje da se nije prepao Trumpovog plana i da trenutno nije spreman da pravi ustupke. Novoizabrani američki predsjednik sada treba novi plan ili će morati da nastavi politiku aktuelnog.