Pitali smo ministricu Hota-Muminović: Šta Ministarstvo obrazovanja radi u cilju prevencije sve izraženijeg vršnjačkog nasilja

Piše: Delvin Kovač

Vršnjačko nasilje sve je prisutnije u osnovnim i srednjim školama u BiH, a u posljednje vrijeme naročito je izraženo u obrazovnim ustanovama na području Kantona Sarajevo (KS).

Vinovnici ovakvog neprihvatljivog ponašanja uglavnom bivaju nekažnjeni ili neadekvatno kažnjeni. Je li za to kriva nedosljedna primjena zakonskih akata i školskih pravilnika, ili je, pak, problem u tome što ova oblast nije adekvatno regulisana te stoga nadležni vezanih ruku ni ne mogu da reaguju, ili je možda razlog u nečemu trećem - društvenom statusu roditelja učenika koji su počinioci vršnjačkog nasilja?

Na koji je način u KS zapravo zakonski uređeno sankcionisanje vršnjačkog nasilja, Novinska agencija Patria pokušala je saznati u Ministarstvu za odgoj i obrazovanje KS, na čijem je čelu ministrica Naida Hota-Muminović.

Da li je Zakonom u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja u KS propisano šta se smatra neprihvatljivim oblikom ponašanja?

Ministarstvo: U članu 74. stav (4) tačka h) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo propisuje se da je škola obavezna voditi evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika, te provoditi mjere odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana u skladu sa propisom koji donosi Ministarstvo.

Na osnovu navedenog pravnog osnova, Ministarstvo je donijelo Pravilnik o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika (u navedenom Pravilniku su navedeni indikatori koji mogu ukazati da učenik treba odgojno-obrazovnu podršku i stručni tretman ili ako učenik pokazuje određene neprihvatljive oblike ponašanja) i Pravilnik o provođenju mjera odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana učenika.

Da li je postoje teže i lakše povrede učeničkih dužnosti i koje sankcije se mogu izreći za lakše, a koje za teže povrede?

Ministarstvo: U članu 94. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo propisuje se da se u toku školske godine učeniku od IV razreda osnovne škole mogu izreći odgojno-disciplinske mjere za učinjene teže povrede učeničkih dužnosti, vrste težih učeničkih povreda dužnosti su propisane Zakonom, te je u članu 94. stav (9) propisano da bliže odredbe o odgojno-disciplinskim mjerama donosi Ministarstvo.

S tim u vezi, Ministarstvo je u avgustu 2024. godine donijelo Pravilnik o izricanju odgojno-disciplinskih mjera u osnovnim i srednjim školama. Želimo napomenuti da se u pedagoškom radu ne koristi termin "sankcije", već je uvijek riječ o odgojno-disciplinskim mjerama.

Da li se sankcije za povrede učeničkih dužnosti nužno izriču postupno ili postoje izuzeci od postupnog izricanja sankcija, kako to propisuje član 94. stav 6. Zakona i član 6. stav 2. Pravilnika o izricanju odgojno-disciplinskih mjera u osnovnim i srednjim školama u KS?

Ministarstvo: Pravilnik o izricanju odgojno-disciplinskih mjera u osnovnim i srednjim školama za cilj ima da se u radu sa učenicima s internaliziranim problemima u ponašanju ili neprihvatljivim oblicima ponašanja prednost daje osiguranju odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana, jer su škole odgojno-obrazovne ustanove, a ne istražni ili represivni organi.

Upravo u naslovu navedenog Pravilnika spominju se termini kao što su izricanje mjera, a ne kazni ili sankcija, kao i termin odgojno-disciplinskih mjera, što upućuje na odgojnu podršku, tačnije slanje odgojne poruke učeniku nakon učinjenog neprihvatljivog ponašanja, jer u radu sa maloljetnicima ne možemo postupati suprotno Konvenciji o pravima djeteta.

Također, Pravilnik propisuje pravovremeno izricanje odgojno-disciplinske mjere, a ista se ne može izreći ako se za učenika ne osigura stručna podrška i izradi individualni plan podrške ili individualni plan brige, a najteže odgojno-disciplinske mjere kao što su "premještaj u drugu najbližu osnovnu školu" ili "isključenje iz srednje škole" mogu se izreći ako osigurana odgojno-obrazovna podrška koja se pruža najmanje tri mjeseca ne daje očekivane rezultate ili ako učenik i dalje pokazuje neprihvatljive oblike ponašanja.

Cilj odgojno-obrazovne podrške je istražiti uzrok neprihvatljivog ponašanja, te raditi na njegovom smanjenju ili otklanjanju, kao i na jačanju protektivnih faktora, odnosno resursa koji postoje u okruženju djeteta, kako u skorijoj budućnosti kao odrasle osobe današnji maloljetnici u riziku ne bi ugrozili sigurnost šire zajednice u gorem obliku nego što je prvobitno neprihvatljivo ponašanje manifestovano.

U kojim slučajevima Zakon i Pravilnik ne propisuju postupnost u izricanju sankcija za povrede učeničke dužnosti?

Ministarstvo: Član 94. stav (8) Zakona propisuje da se odgojno-obrazovne mjere izriču uz primjenu dobrih praksi i zaštite dobrobiti učenika, te član 94. stav (6) Zakona propisuje da se odgojno-disciplinske mjere izriču postepeno osim u slučajevima teže povrede učeničke dužnosti, ali uvažavajući najbolji interes djeteta može se izreći pet odgojno-disciplinskih mjera bez postepenog pristupa, dok se dvije odgojno-disciplinske mjere: "premještaj u drugu osnovnu školu" i "isključenje iz srednje škole" izriču u skladu sa članom 10. Pravilnika o izricanju odgojno-disciplinskih mjera u osnovnim i srednjim školama.

To znači da nakon 3 mjeseca stručne podrške učeniku, kao i ako individualni plan podrške ili brige ne daju očekivane rezultate ili ako se ponašanje učenika nije promijenilo u pozitivnom smislu, moguće je izreći ove dvije najteže odgojno-disciplinske mjere.

Dakle, napominjemo da je UN Konvencija o pravima djeteta sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine, a ista propisuje da se prilikom donošenja odluka o djeci moramo voditi principom najboljeg interesa djeteta.

Da li Ministarstvo vodi evidenciju o lakšim i težim povredama učeničkih dužnosti u osnovnim i srednjim školama?

Ministarstvo: Ministarstvo ne vodi evidenciju o lakšim i težim povredama učeničkih dužnosti u osnovnim i srednjim školama, iste evidentiraju škole, koje i izriču odgojno-disciplinske mjere. Želimo naglasiti da škole imaju kapacitiranje stručne službe.

Šta Ministarstvo radi u cilju prevencije vršnjačkog nasilja?

Ministarstvo: Škola je druga socijalna sredina u kojoj djeca provode veći dio vremena u toku dana, te osim obrazovne, škola ima značajnu odgojnu ulogu. Iako se većina neprihvatljivih oblika ponašanja učenika identifikuje unutar školskih zajednica, uzrok problema neprihvatljivih ponašanja učenika i određenih teškoća sa kojima se učenici suočavaju rijetko svoj uzrok ima u školskoj zajednici.

Naime, ako se određeni problem, situacija u kojoj je ugrožen interes djeteta prepozna u školi, on u svojoj osnovi nije školski problem, već postoje brojni uzroci koji dovode do društvenih problema koji se mogu pojaviti i prepoznati u formi neprihvatljivih oblika ponašanja učenika u školi i/ili izvan nje, te se pristupu u rješavanju društvenih problema treba pristupiti dobro osmišljeno, sistemski i multisektorski, a neki od njih su: transgeneracijska trauma; post Covid-19; loša briga o mentalnom zdravlju u zajednici; porodično, vršnjačko ili neki drugi oblik nasilja; loše školske prakse i socioemotivna klima u školi; nasilna komunikacija i nasilno rješavanje konfliktnih situacija u zajednici; disfunkcionalna porodica (konfliktni razvodi, alkoholizam, upotreba psihoaktivnih supstanci, roditeljski stres...); loša ekonomska situacija u zajednici, internalizirani, razvojni problemi i teškoće kod djece/učenika; manjak protektivnih faktora, a povećan broj riziko faktora za psihofizičko zdravlje djeteta u porodici, školi; manjak adekvatnih roditeljskih kompetencija; opća društvena, geopolitička situacija u Bosni i Hercegovini i svijetu - npr. teroristički napadi, ratovi, potresi, poplave.

Nakon usvajanja Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Kantonu Sarajevo, Ministarstvo je u avgustu 2024. godine donijelo tri nova pravilnika koja propisuju oblast sigurnosti, dobrobiti i zaštite učenika. To su:

- Pravilnik o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 33/24), naslanjajući Pravilnik na navedeni, a koje je Ministarstvo donijelo na osnovu istog pravnog osnova je

- Pravilnik o provođenju mjera odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana učenika ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 33/24); i

- Pravilnik o izricanju odgojno-disciplinskih mjera u osnovnim i srednjim školama ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 33/24).

Pravilnici se zasnivaju na multisektorskom djelovanju u cilju ranog identifikovanja faktora rizika i pružanja adekvatne odgojno-obrazovne podrške učenicima prvo na razini škole, ali i drugih resora u slučaju potrebe da se za učenika izradi individualni plan brige.

Želimo istaći da pored svakodnevnih situacija koje zahtijevaju multisektorski pristup rješavanja određenih neprihvatljivih ponašanja učenika u skladu sa navedenim pravilnicima SVAKI MJESEC NA NIVOU SVAKE OPĆINE se sastaju svi pedagozi i psiholozi osnovnih i srednjih škola, sa predstavnicima službe socijalne zaštite, centra za mentalno zdravlje i predstavnicima Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova, to su koordinacijski sastanci na kojim se razgovara o sigurnosnoj situaciji u školama u toku mjesec dana i donose zajedničke mjere.

Kapacitiranje stručnih službi škola u funkciji zaštite i dobrobiti učenika - stručne službe škola prvi put kapacitirane od osnivanja škola. Doneseni su novi pedagoški standardi i normativi za osnovne i srednje škole, a standardima su propisani zadaci i aktivnosti stručnih saradnika pedagoga, psihologa, socijalnih radnika i u skladu sa novim Pedagoškim standardima i normativima svaka škola ima jednog pedagoga, jednog psihologa, a jedan broj škola i 20 sati sedmično socijalnog radnika.

Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo od decembru 2022. godine, a u skladu sa Pravilnikom o provođenju mjera odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana učenika imenuje Mobilni stručni tim za krizne intervencije, koji se imenuje svake školske godine.

Mobilni tim broji šest članova, a čine ga stručna lica iz oblasti koje se odnose na zaštitu, sigurnost, mentalno zdravlje, socijalnu zaštitu i obrazovanje.

Nakon tragičnih dešavanja u susjednoj Srbiji ali i Bosni i Hercegovini u cilju smanjivanja faktora rizika koji mogu ugroziti sigurnost učenika i drugih uposlenika škole na najmanju mjeru, Vlada Kantona Sarajevo je u avgustu 2023. godine na prijedlog Ministarstva za odgoj i obrazovanje donijela Zaključak kojim se usvajaju Smjernice/sheme multisektorskog postupanja u slučaju iznenadnih kriznih događaja u odgojno-obrazovnim ustanovama.

Na temelju navedenih Smjernica Ministarstvo za odgoj i obrazovanje je pripremilo Uputstvo za izradu plana evakuacije u odgojno-obrazovnim ustanovama, a od septembra 2024. godine svaka škola mora imati izrađen vlastiti plan evakuacije, uvažavajući specifičnosti svake škole.

U skladu sa obavezom koje je proistekla iz Smjernica multisektorskog postupanja u slučaju iznenadnih kriznih događaja u odgojno-obrazovnim ustanovama realizirane su edukacije; uposlenih u odgojno-obrazovnim ustanovama, policijskih službenika, radnika u službama socijalne zaštite, centrima za mentalno zdravlje i konsultacije namijenjene predstavnicima medija ne temu: "Medijsko izvještavanje u najboljem interesu djeteta."

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje već četvrtu godinu (2021., 2022. i 2023. i 2024.) provodi istraživanje o psihofizičkom zdravlju djece/učenika, prosvjetnih radnika i roditelja, te na temelju navedenih istraživanja odgojno-obrazovnim ustanovama dostavlja preporuke za rad.

U 2021. godini u istraživanju o psihofizičkom zdravlju djece/učenika učestvovalo je 11.400 ispitanika, u 2022. godini je učestvovalo 14.100 ispitanika, a u 2023. godini 19.000 ispitanika, dok je u istraživanju 2024. godine učestvovalo 12.805 ispitanika.

Na temelju rezultata dobijenih u istraživanju školama se dostavlja lista tema koje trebaju realizirati sa učenicima u toku školske godine i lista tema namijenjenih prosvjetnim radnicima u cilju stručnog usavršavanja.

Na početku svake školske godine Ministarstvo školama dostavlja listu obaveznih tema iz oblasti sigurnosti, zaštite i dobrobiti koje se moraju realizirati u toku školske godine.

Aktivnosti JU Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja iz oblasti prevencije neprihvatljivih oblika ponašanja, zaštite i dobrobiti učenika - u okviru Kataloga registrovanih programa koje je pripremio Institut prepoznati su i programi prevencije nasilja i prevencije ovisnosti.

Također, realizovane su i radionice za roditelje u okviru programa "Škola roditeljstva" te su iste planirane i u narednom periodu. Ministarstvo i Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja organizuju redovna stručna usavršavanja za direktore, nastavnike, pedagoge, psihologe i socijalne radnike iz oblasti sigurnosti, zaštite i dobrobiti učenika.

Da li Ministarstvo ima nadležnost da izriče odgojno-disciplinske mjere i ako ima - u kojim slučajevima?

Ministarstvo: Ministarstvo je organ uprave i ima nadležnost da donosi zakone i podzakonske akte, te uređuje oblast odgoja i obrazovanja, ali Ministarstvo nema nadležnost da izriče odgojno-disciplinske mjere učenicima.

Sličan odgovor i Vijeću roditelja

U posjedu Patrije je i odgovor Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS na podnesak koji je 5. novembra dostavilo Vijeće roditelja Prve bošnjačke gimnazije, sa molbom za tumačenje člana 94. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u KS.

U dopisu se navodi da roditelji smatraju da se primjenom člana 94. stav (1), (2) i (3) Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u KS ne trebaju poštovati, odnosno primjenjivati Pravilnik o izricanju odgojno-disciplinskih mjera u osnovnim i srednjim školama, Pravilnik o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika i Pravilnik o provođenju mjera odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana učenika.



U odgovoru Ministarstva koji datira od 14. novembra, a također ga potpisuje ministrica Naida Hota-Muminović, navedeno je sljedeće:

"Skupština Kantona Sarajevo je na 16. radnoj sjednici, održanoj 9. jula 2024. godine donijela Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u KS. Istim zakonom predviđeno je donošenje pravilnika i propisa kao provedbenih akata kojima se bliže definišu pojedina pitanja.

Ministarstvo je u prethodnom periodu donijelo gorepomenute pravilnike koji su usklađeni sa Zakonom i Evropskom konvencijom o zaštiti Ijudskih prava i osnovnih sloboda, a što je potvrđeno mišljenjem Ministarstva pravde i uprave KS.

Pravilnici koji su doneseni primjenjuju se od prvog dana školske 2024/2025. godine i kao takvi obavezno se primjenjuju u svim školama na području Kantona, te njihova primjena ne može biti isključena.



Član 94. stav (8) Zakona propisuje da se odgojno-obrazovne mjere izriču uz primjenu dobrih praksi i zaštite dobrobiti učenika, te član 94. stav (6) Zakona propisuje da se odgojno-disciplinske mjere izriču postepeno osim u slučajevima teže povrede učeničke dužnosti, ali uvažavajući najbolji interes djeteta može se izreći pet odgojno-disciplinskih mjera bez postepenog pristupa, dok se dvije odgojno-disciplinske mjere 'premještaj u drugu osnovnu školu' i 'isključenje iz srednje škole' izriču u skladu sa članom 10. Pravilnika o izricanju odgojno-disciplinskih mjera u osnovnim i srednjim školama.

To znači da nakon tri mjeseca stručne podrške učeniku, kao i ako individualni plan podrške ili brige ne daju očekivane rezultate ili ako se ponašanje učenika nije promijenilo u pozitivnom smislu, moguće je izreći ove dvije najteže odgojno-disciplinske mjere.

Dakle, napominjemo da je UN Konvencija o pravima djeteta sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine, a ista propisuje da se prilikom donošenja odluka o djeci moramo voditi principom najboljeg interesa djeteta.