Sijamić: Kako je Trump porazio Kamalu Harris i Bidenovu politiku

Piše: Armin Sijamić

Amerikanci su ubjedljivom većinom izabrali Donalda Trumpa za 47. predsjednika. Loš rezultat Kamale Harris i demokrata upotpunjen je porazom i u utrci za oba doma američkog Kongresa. Ovako težak poraz Harris i demokrata uglavnom je njihova krivica, jer je Trump s republikancima koji ga podržavaju bio tamo gdje je oduvijek stajao.

Cijeli svijet s nestrpljenjem je čekao rezultate američkih izbora, posebno onih predsjedničkih. Najavljivali su se možda i dani prebrojavanja glasova, nemiri na ulicama usljed neprihvatanja poraza, a većina na Zapadu je očekivala pobjedu Harris. Šta više, navijali su za njenu pobjedu.

Najpoznatiji progonozer američkih predsjedničkih izbora Allan Lichtman je također pogriješio i pokazalo se da njegovi „ključevi“, u alatu koji je razvio, jučer nisu važili. U izbornoj noći bio je live na društvenim mrežama i bezuspješno tražio „logiku“ i „matematiku“ odakle Trump dobija glasove. Njegov šok je bio veći kada je uporedio rezultate Harris i Josepha Bidena prije četiri godine. Ukratko, Harris je dobila manje glasova od Bidena, čak i kod žena i manjina.

Bidenov sukob sa svima

Da Bidenu i demokratama mnogi okreću leđa moglo se vidjeti poslije debate na kojoj ga je Trump porazio. U narednim danima naprosto se promijenio ton u izvještavanju najvećih američkih (i zapadnih) medija i novinskih agencija. Od tog trenutka ozloglašeni Trump postajao je prihvatljiv i bio je manje kritikovan, iako je nastavio da djeluje kao i do tada i da obilazi sudnice širom Sjedinjenih Država.

http://nap.ba/qpost/355140

Biden i Trump u debati koja je oslikala dvije ličnosti i samo jedan politički program

Piše: Armin SijamićJutros u tri sata po srednjoevropskom vremenu na prvu debatu u predsjedničkoj utrci u Sjedinjenim Američkim Državama izašli su aktuelni predsjednik Joseph Biden i bivši predsjednik Donald Trump. Dugoočekivana debata dva riv

Bidenov sukob, sa onim što pristalice Donalda Trumpa često nazivaju „duboka država“, nastavio se njegovim odbijanjem da se povuče iz utrke, čak koristeći formulaciju da ga samo „Bog“ može natjerati da se povuče. A prije i poslije toga Biden se sukobio sa svojim pristalicama među studentima, mladima, progresivnim demokratama i muslimanima, koji su od njega tražili da zaustavi pomoć Izraelu zbog rata u Pojasu Gaze.

http://nap.ba/qpost/352328

Propalestinski protesti na američkim univerzitetima otvaraju brojna pitanja i razbijaju tabue

Piše: Armin Sijamić Sedmicama na američkim univerzitetima, uključujući one najelitnije, traju protesti kakvim ta država nije svjedočila decenijama. U Sjedinjenim Državama, gdje je depolitizacija mladih ljudi cilj političkih elita, protesti p

Biden je kažnjen i od pristalica Izraela zbog oklijevanja da bezrezervno podrži Netanyahua. To je bio početak kraja Bidenove politike, usljed nesposobnosti da zaustavi rat u Pojasu Gaze.

http://nap.ba/qpost/327904

Netanyahuova politika je prijetnja za Izrael, Sjedinjene Države i predsjednika Bidena

Piše: Armin SijamićSedamdeset dana traje rat Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze. Brutalan odgovor vlade Benjamina Netanyahua na Hamasov napad 7. oktobra i „neselektivno bombardovanje“, kako je to opisao američki predsjednik Joseph Biden, ugrožava

A kod kuće problemi su se nizali. Inflacija, priliv ilegalnih migranata, desetine milijardi dolara koje je Biden poslao u Ukrajinu, Izrael i Tajvan, samo su neki od razloga zašto dobro osmišljene ekonomske i socijalne politike nisu dale rezultate. Istovremeno, Harris se nije uspjela odmaći od Bidenog lika i djela, iako je neuvjerljivo ponavljala da ona nije Biden.

http://nap.ba/qpost/372463

Predsjednička debata: Harris je dozvolila Trumpu da bude ono što jeste i onda pokazala šta nudi glasačima

Piše: Armin SijamićRano jutros po našem vremenu aktuelna potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Harris i bivši predsjednik Donald Trump imali su televizijsku debatu. U oko devedeset minuta debate demokratkinja i republikanac pokuš

Izborni dan

Ubjedljiva Trumpova pobjeda, čini se, nije iznenadila nikoga, kada se dan kasnije pogleda ishod. Pored tradicionalno republikanskih država, Trump je odnio pobjedu u gotovo svim „swing državama“, a u nekim od njih glasači koji su trebali donijeti prevagu su mladi, manjine, useljenici i njihovi potomci, radnici i žene, što su sve uglavnom glasači demokrata.



Kamali Harris i demokratama svi oni nisu vjerovali, a Trump je imao snažnu podršku dijelova američkog establishmenta, koja se nekada teško detektuje. Ali ono što je bilo vidljivo jeste da je iza njega stao najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk, inače useljenik iz Južne Afrike, koji je Trumpu pružio pomoć na svojoj društvenoj mreži X, ali i kupovinom glasova. Naime, on je svaki dan u „swing državama“ davao milion dolara glasačima, a to mu pravo nije osporio ni sud. Ovakav upliv u politiku najbogatijeg čovjeka na svijetu vjerovatno je bio podržan i od onih sa kojima on dnevno komunicira i posluje.

Iako svi glasovi još nisu prebrojani, Trump će na ovim izborima dobiti manje-više isti broj kao na prethodnim izborima, oko 74 miliona. Bidenovih 81 milion za Harris je nedostižno i vjerovatno će na kraju brojanja imati desetak miliona manje. Dakle, Trump je ponovo na birališta izveo svoje birače, i pri tome oba puta izgubio u New Yorku gdje je rođen i gdje je napravio karijeru biznismena, a glasači demokrata su okrenuli leđa svojim kandidatima.

Neki podaci pokazuju da je Kamala Harris dobila manje glasova u svakoj skupini u odnosu na Bidena, ali o tome detaljnih podataka još uvijek nema. Ono što je poznato jeste da je u nekim snažnim uporištima demokrata, odakle su izvlačili najveći broj glasova, na primjer iz velikih urbanih centara, Harris dobila nekoliko procenata manje glasova od očekivanog. To se posebno osjetilo u „swing državama“, i na kraju je upisala ubjedljiv poraz.

Možda najporaznija činjenica za Kamalu Harris je to što su joj žene, na koje je ciljala i na čije je glasove računala, manje vjerovale nego Bidenu. Njeno insistiranje na pitanjima abortusa i rodnih prava pokazalo se kao fijasko. Trumpova prošlost u odnosu sa ženama i silne optužbe sa kojima se suočava i na sudovima, također nisu bile dovoljne američkim glasačicama da stanu iza Harris.



S druge strane, Trump se pokušao približiti svima kojima je mogao i na sve moguće načine. Na primjer, Afroamerikancima, koji najčešće glasaju za demokrate, poručio je da priliv ilegalnih migranata znači manje poslova za njih. Radnicima je poručio da su izgubili svoje poslove, jer su bivše vlade njihova radna mjesta prenijele u Kinu. Onima koji od države očekuju pomoć, poručio je da je novac u Ukrajini... Istovremeno, Trump je tražio glasače tamo gdje nikada ranije nije, u skupinama koje su neke ranije izborne kampanje najčešće zaobilazile.

http://nap.ba/qpost/370242

Sijamić: Rezultat izbora mogli bi odlučiti mladi glasači, a Trump ih traži tamo gdje politika nije bila tema

Piše: Armin SijamićAmerički predsjednički izbori sve su bliže. Izborni štabovi rade nevjerovatan posao, tražeći i najmanje mogućnosti da poprave pozicije kandidata. Te računice sada su svedene na minimalne procente, često na manje od jedan

Čekajući 20. januar

Trump će dužnost preuzeti 20. januara naredne godine, odnosno dvojac Biden i Harris će na vlasti ostati još sedamdesetak dana. U tom periodu oni bi mogli donijeti i neke važne odluke, što nije novo

http://nap.ba/qpost/378036

Šta nakon izraelskog napada na Iran i zašto su za njegov epilog važni američki izbori?

Piše: Armin SijamićU subotu je Iran napao Izrael, što je svijet očekivao od početka oktobra, nakon što su iranske rakete zasule teritoriju regionalnog rivala. Napad Izraela je bio drugačiji od ovoga iranskog i nagovještava nastavak sukoba dvi

Sa druge strane, Trump će pripremati teren za svoj dolazak na vlast, otkrivajući svoje saradnike za najvažnije pozicije u svojoj administraciji. U izbornoj kampanji je rekao da će zaustaviti rat u Ukrajini prije nego preuzme vlast, a Netanyahuu poručio da mora rat u Pojasu Gaze završiti čim prije. Odnos prema tim temama mogao bi naslutiti njegovu politiku u naredne četiri godine.

Dok je bio u kampanji, a posebno nakon pomenute debate sa Bidenom, brojni svjetski zvaničnici dolazili su mu u posjetu da bi s njim razgovarali o njegovim budućim potezima. Ali većina njih koji su mu bili u posjeti nisu pokazivali euforiju zbog njegove pobjede, jer je jasno da ni Trump ni bilo ko drugi nema čarobni štapić. Uostalom, to se vidjelo i tokom njegovog prvog mandata.

U narednim sedmicama biće jasnije šta su to bila samo predizborna obećanja, a šta je to realni domet Trumpove poltike. Medijska ličnost i političar sa britkim jezikom opet će ući u svijet realpolitike, koji nije isti kao kada je prije četiri godine napustio Bijelu kuću.