Članak

Bajramović: Od Vogošće ćemo napraviti najveću i najljepšu industrijsku zonu u Kantonu Sarajevo

SDP-ov kandidat za načelnika općine Vogošća na izborima 2. oktobra Eldin Bajramović za Patriju govori kako planira od Vogošće napraviti najveću i najljepšu industrijsku zonu u Kantonu Sarajevu, podrža

SDP-ov kandidat za načelnika općine Vogošća na izborima 2. oktobra Eldin Bajramović za Patriju govori kako planira od Vogošće napraviti najveću i najljepšu industrijsku zonu u Kantonu Sarajevu, podržati građane u njihovim malim biznisima, oživjeti prirodnu oazu Motka u blizini grada.

Mladi i naočiti pravnik kaže da je spreman napustiti siguran i relativno miran posao u jednoj od najvećih osiguravajućih kuća u Bosni i Hercegovini, i svoje znanje ponuditi za razvoj svoje općine.

- Mislim da je trebalo dosta truda i talenta uložiti da se uništi ono što je Vogošća imala. Uvjeren sam da je bilo mnogo lakše obnoviti pogone i pokrenuti proizvodnju. Ali ni sada nije kasno. Još uvijek Vogošću možemo učiniti jednim od najpoželjnijih mjesta za živjeti u Kantonu Sarajevu – kaže Bajramović.

Patria: Većina mladih ljudi u BiH mašta o poslu u državnoj firmi, u kojoj je plaća dobra i sigurna, a ipak ne radi toliko kao u privatnom sektoru. Najveći dio ljudi potpisali bi da takav posao rade do kraja života. Vi ste pravni stručnjak. Trenutno ste zaposleni u Sarajevo-osiguranju, najvećoj domaćoj osiguravajućoj kući. Kako to da želite napustiti relativno miran posao i uhvatiti se ukoštac sa svim lokalnim problemima, a u Vogošći ih ima poprilično?

Bajramović: Volio bih da niste u pravu. Nažalost, ljudi u borbi za ličnu egzistenciju čine sve što mogu. Tako smo došli i do današnjeg društva u kojem su stranke postale biroi za zapošljavanje. Ali to je bježanje od stvarnosti. Naša stvarnost je da i dalje živimo u društvu loše ekonomije, neimaštine, nezaposlenosti... Postajemo društvo velikih socijalnih razlika. Takva društva u svijetu imaju veliku stopu kriminala, korupcije, narkomanije... U takvim društvima većina stanovništva ne živi dobro. Živi jako loše. Kad tad će nas sustići posljedice takvog sistema. To je i razlog zašto imam želju i volju da se uhvatim ukoštac sa problemima.

Svjestan sam činjenice da napuštam siguran i dosta mirniji posao, ali sam svjestan i činjenice da ako ljudima oko mene nije dobro, nije dobro ni meni. To je nešto u meni, tako sam odgojen. Ako je moj komšija gladan, ja ne mogu okrenuti glavu i misliti da je sve u redu. Siguran sam da kad iskoristimo svoja znanja, pamet i resurse, da ćemo učiniti Vogošću mjestom lijepog življenja.

Patria: Vogošća je, uz Kopar u Sloveniji, bila jedna od najrazvijenijih općina u bivšoj Jugoslaviji. Samo u krug Pretisa svakog dana je ulazilo oko 12.000 radnika. Rat je uništio fabrike, a poratna privatizacija „sahranila“ ono što nisu uspjele razoriti granate. Međutim, uz sve to, dio infrastrukture je ipak ostao. Vogošća se nalazi uz Koridor 5c. U krug Petisa s jedne strane dolazi drumska a s druge strane željeznička saobraćajnica. Kako je moguće da lokalne vlasti to ne znaju iskoristiti? Ako već Vogošća nije postala studentski grad, može li postati industrijska zona?

Bajramović: Vogošća je davno trebala postati industrijska zona Kantona Sarajevo. Mislim da je trebalo dosta truda i talenta uložiti da se uništi ono što se nabrojali. Uvjeren sam da je bilo mnogo lakše obnoviti pogone i pokrenuti proizvodnju. Uopšte mi nije jasno kako se moglo desiti da velike firme poput Gorenja i Würth-a ne otvore svoje poslovnice u našoj industrijskoj zoni. A spisak drugih velikih svjetskih kompanija koje su smjestile svoja predstavništva u Kantonu Sarajevo je podugačak. I niko, baš niko od njih nije došao u Vogošću. A sve imamo. Putne komunikacije, uređen prostor, željezničku prugu... Znači da je do ljudi. Onih koji upravljaju i koji su upravljali našom općinom sve ove godine. Mi se jednostavno moramo probuditi, osvijestiti i krenuti raditi.

Za stvaranje boljeg poslovnog okruženja danas nije potrebno izmišljati čuda. Imamo dosta svjetlih primjera dobrih poslovnih okruženja, i potrebno je samo primijeniti dobre prakse uspješnih. Ono što je naš prvi korak je uspostavljanje „One-stop“ kancelarije za razvoj lokalnog poduzetništva. Ovim korakom želimo omogućiti svim pojedincima šansu da ostvare svoje poslovne ideje. One-stop kancelarija će olakšati našim sugrađanima registraciju firme skraćujući vrijeme potrebno za registraciju i svesti troškove registracije na minimum. 

Podržat ćemo sve dobre poslovne ideje i pomoći početak realizacije poslovnih planova, ljudima koji nisu u finansijskoj mogućnosti da svoje ideje ostvare. One-stop kancelarija će imati odjel za savjetovanje o poslovanju i marketingu, koji će našim sugrađanima davati potrebnu podršku iz svih segmenata poslovanja. Iskoristit ćemo naše stručnjake i studente iz raznih oblasti, da naše sugrađane pomognemo u uspješnom poslovanju.

Patria: Mislite li i Vi, kao što misli većina građana, da je Vogošća samo jedna velika spavaonica i da cijele porodice moraju ići u druge općine da bi se ostvarile?

Bajramović: Ne mislim – znam. To nije stvar mišljenja, to je činjenica. I to je ono što nas boli. Prazno autobusko stajalište ispred Pretisa nam svaki dan priča priču kako smo nekad bili bolji, uspješniji i prosperitetniji. I to je naš cilj, da to autobusko stajalište proradi. Realizacija našeg plana „Plan za bolju Vogošću“ će promijeniti ovu sliku. Ljudi iz drugih gradova će dolaziti u Vogošću da rade.  Tada ćemo znati da počinjemo napredovati. I to autobusko stajalište treba da bude mjerilo uspješnosti ljudi koji vode ovu općinu.

Patria: Stiče se dojam da čak i one stvari koje su mogle biti urađene, nisu urađene zbog traljavosti lokalnih vlasti. Vogošća je kapija koja vodi u centar Sarajeva, ali i sa jedne i sa druge strane glavne saobraćajnice koja vodi kroz Vogošću imamo porušene zgrade, poput dijela Hotela Biokovo. Preko puta hotela je nekakva betonska konstrukcija koja nikome ne služi. Ljudi u centru Vogošće slažu drva za ogrjev po trotorima. Općinske vlasti uređuju park koji je bio uređen, dok istovremeno u naseljima, poput Rosulja ili Blagovca, imamo još uvijek ulice koje nisu asfaltirane, iako su stanovnici tih naselja izdvojili basnoslovne cifre za građevinske dozvole. 

Bajramović: Grad je prepušten sam sebi a građani su zanemareni. Čovjek bi na prvi pogled rekao kao da se nešto i radi, doduše par mjeseci pred izbore. Ali detalji koje ste naveli nas vraćaju u stvarnost. Stvarnost je da našu vlast ne interesuje naš građanin, njegove potrebe i kvaliteta života tog građanina koji odvaja svoj novac općini da bi imao bolji život.

S druge strane slušamo političare kako kažu kako su oni nešto napravili izgradili... To nije tačno, građani su izgradili, oni su dali novce za to, kroz poreze, takse... Općinska administracija je samo dobila povjerenje da upravlja tim novcem. To je prava istina. I nažalost ovakvo trošenje novca građana ne donosi nam bolji i kvalitetniji život. Dvadeset godina živimo u miru. Nakon tih dvadeset potrošenih godina, naš građanin, koji radi u Sarajevu, u putu na posao i nazad potroši dnevno 2-3 sata. To je vrijeme koje je dragocjeno, vrijeme koje ljudi trebaju provesti sa porodicom, društvom... Ako se ovaj problem nije mogao riješiti za 20 godina, onda ja ne mogu drugo pomisliti nego da našu vlast nije briga za nas građane.

Patria: Vogošća je bogata i prirodnim ljepotama. Skakavac je već godinama kultno mjesto Sarajlija, kada je riječ o izletima, a za vogošćansku Motku skoro da niko nije ni čuo, iako se nalazi preko puta Skakavca.

Bajramović: Niko ne promoviše vrijednosti Vogošće. Motka je mjesto koje čovjeku napuni i dušu i srce. Tamo se spozna kakvo nam je bogatstvo dragi Bog podario. Moram reći da sam oduševljen trudom i zalaganjem članova PD Planinar iz Vogošće i rezultatima koje postižu. Zahvaljujući njima, danas imamo planinarski dom koji je svijetla tačka naše općine. I mi ćemo čuvati tu našu svijetlu tačku. U saradnji sa planinarskim društvom ćemo raditi na promociji prirodnih ljepota koje imamo. S druge strane poticat ćemo naše građane da posjećuju Motku, a obezbijedit ćemo prevoz sa sve one koji nemaju mogućnosti doći na Motku.

#Intervju