U SUSRET RECESIJI Neophodan ubrzan razvoj statistike: Centralna banka BiH širi setove podataka

SARAJEVO, (Patria) - Najavljena je recesija, a uzrokovana je Kovid-19 virusom, koji je uz zdravstvene nanio velike ekonomske štete cijelom svijetu.

Važna lekcija naučena  iz velike recesije iz 2007. godine je da jednostavno nisu postojali indikatori o mnogim važnim ekonomskim pojavama, niti je bilo dovoljno provjere kvalitete i uvezanosti statistika.

Sve to skupa dovelo je do situacije da ostaju neprimijećene prijetnje koje su na kraju eskalirale i koje su proizvele ogromne štete i uzdrmale globalnu ekonomiju.

Pouzdana statistika je neophodan preduslov za kvalitetno donošenje odluka i analiziranje tržišta i podjednako je neophodna i poslovnoj zajednici i vladinim institucijama, ali i istraživačima u različitim oblastima.

Samo na osnovu obuhvatnih i pravovremenih statističkih podataka moguće je razumjeti šta se događa u ekonomskim kretanjima i kakve korekcije treba poduzeti da bi se omogućila snažnija ekonomska aktivnost i spriječile krize i neravnoteže.

Domaći statistički sistem i produkcija podataka su nedovoljno razvijeni u poređenju sa standardima u razvijenim zemljama i Evropskoj uniji.

Procjena je da BiH proizvodi oko 30% zahtijevanih EU statističkih setova. Mnogi setovi statističkih podataka i istraživanja nisu još ustanovljeni ili nemaju dovoljnu frekvenciju, pa domaću statistiku očekuje velika zadaća da podigne obim i kvalitetu statistike.

No, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) ulaže značajne napore da proširi setove ekonomskih statističkih informacija, s jedne strane da bi mogla preciznije analizirati i osmatrati ekonomska kretanja i voditi diskusiju s drugim institucijama, a s druge strane da široj javnosti pruži dodatne objektivne pokazatelje.

Kako nam je pojašnjeno „početkom 2019. godine uspostavljeni su kvartalni podaci o nebankarskom finansijskom sektoru u BiH, što uključuje više od 100 finansijskih institucija za koje se prikupljaju i obrađuju bilansni podaci“.

„Iako se izvorni podaci razlikuju po strukturi, koristi se jedinstvena shema Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i na kraju se kroz obradu dobiju agregirani bilansni podaci s istom strukturom za sve podsektore. Na osnovu toga je moguće međusobno analizirati pojedine podsektore – osiguranje, investicione fondove, mikrokreditne organizacije, lizing, ali i direktno upoređivati s bankarskim sektorom“, ističe se iz CBBiH.

Trend u razvijenijim finansijskim sistemima je da se sve veći dio finansijske intermedijacije dešava izvan bankarskog sektora, pa je važno imati pouzdane statističke podatke o nebankarskom sektoru i pratiti kako se on razvija i na koji način finansira realni sektor.

„Istraživanje o inflacijskim očekivanjima je standardna alatka koja se koristi da bi se prikupile vrijedne informacije o percepciji inflacije u javnosti. Monetarne institucije uobičajeno pridaju veliku pažnju inflacijskim kretanjima, te je vrlo važno znati kako ostali učesnici na tržištu procjenjuju inflacijske trendove. Evropska centralna banka (ECB) i Evropska komisija (EC) su sugerisali da bi trebalo uspostaviti istraživanje ovog tipa, te ga je CBBiH u 2019. pokrenula i objavila rezultate.

Na osnovu odgovora profesionalaca iz finansijskog sektora, pokazalo se da ne postoji bojazan od nekontrolisanog ubrzanja inflacije u 2019. i 2020. godini, da su inflatorna očekivanja dobro usidrena i da postoji povjerenje oko ovog makroekonomskog fenomena. Međutim, ovi rezultati ukazuju na neke druge probleme u zvaničnoj statistic i o kojima se neko vrijeme govori. Anketno viđenje inflacije, iznad 1%, u dobroj mjeri odstupa od zvanične iskazane inflacije mjerene indeksom potrašačkih cijena, ispod 0,5%, a što ukazuje na neke potencijalne nedostatke u zvaničnoj statistici i potrebi da prekontroliše kvalitet kompilacije indeksa CPI“, naglašeno je.

Objektivno sagledavanje fiskalne pozicije je jedna od ključnih makroekonomskih analiza, te se na osnovu njega može procijeniti fiskalna politika i uticaj na ekonomiju, ali i imati uvid finansiranja vladinog deficita i duga. Fiskalna statistika je po sebi komplikovana, ali u BiH je dodatno zakomplikovana zbog velike fiskalne decentralizacije i velikog broja budžeta, koji se trebaju konsolidirati.

„CBBiH je već više godina razvijala ovu statistiku, a prema EU standardima, pa je konačno ove godine poslala puni set podataka prema Eurostatu. Ovi podaci odslikavaju ukupne vladine prihode i potrošnju objedinjeno za BiH, uključujući općine, gradove, kantone, entitete, institucije BiH, a s obzirom na istu metodologiju moguće je direktno komparirati sa zemljama članicima i kandidatima. S tim u vezi je javni dug prema definiciji iz Maastrichtskog kriterija, koji je na raspolaganju na kvartalnoj osnovi. Sama definicija javnog duga je vrlo kontraverzna tema, a mi smo bili dužni da primjenimo standardnu definiciju u EU, koja se može koristiti za procjenu konvergencije i MIP indikatora o neravnotežama.

Eksterna pozicija zemlje se mjeri s nekoliko setova makroekonomskih podataka, a jedan od njih je međunarodna investiciona pozicija (IIP) kroz koju se sagledava iznos potraživanja i dugovanja prema ostalim ekonomijama. Kao tranziciona zemlja, BiH je u poziciji da prima naglašene finansijske prilive iz inostranstva u različitim oblicima, te da ima poziciju neto dužnika, dakle ima veća dugovanja od potraživanja prema ostatku svijeta“, navodi se.

CBBiH je razvila kvartalnu međunarodnu poziciju umjesto dosadašnje godišnje, pa se sada mogu preciznije mjeriti promjene u pogledu stanja investicija.

Ova vrsta statistike je već uvriježena u mnogim ekonomijama, pa će i BiH moći prezentirati svoju eksternu poziciju, uključujući ukupan vanjski dug, svaka tri mjeseca, što će analitičarima i kreatorima politika pomoći da razumiju dinamiku prekograničnih finansijskih tokova, u kombinaciji s platnobilansnim tokovima.

„Uskoro će biti pokrenuto novo istraživanje vezano za kreditnu aktivnost banaka. Ovim istraživanjem se kod komercijalnih banaka ispituje potražnja i ponuda kredita te se onda na osnovu prikupljenih informacija mogu ocijeniti uslovi na tržištu. Ovim standardnim istraživanjem se rašireno služe centralne banke za ocjenu monetarnih uslova i potrebnih korekcija.

Agregirani rezultati će biti javno dostupni, pa će svi imati uvid da li se pooštravaju ili labave kreditni uslovi te kakva je tražnja za kreditima. Planira se proširivanje indikatora vezanih za kamatne stope prema ECB metodologiji. Prosječne kamatne stope za cijeli kreditni portfolio, na ukupna stanja, upotpuniće set prosječnih kamatnih stopa i omogućiti još detaljniju analizu za analitičare i banke.

Statističke aktivnosti centralnih banaka se ponekada previđaju i ostaju u sjeni drugih funkcija na finansijskom segmentu. Međutim, sve evropske centralne banke posvećuju izuzetnu pažnju kompilaciji statistike i centralne banke unutar eurozone imaju redukciju mnogih funkcija zbog vođenja jedinstvene monetarne politike, ali statistika je jedna od funkcija koja zahtijeva dalje širenje i nove resurse. CBBiH će, u sklopu statističkog sistema u BiH, i dalje raditi na proširivanju statistike iz svog domena i podizanju njenog kvaliteta.

Postojeći Sporazum o stabilizaciji i proširivanje sa EU, a nadamo se i skorašnji kandidatski status, nametaće da se jako ubrzano razvija ekonomska statistika, jer je to jedan od bitnih preduslova da se može voditi kvalitetan dijalog o ekonomskim politikama i reformama, onako kako je uobičajeno u Briselu“, potcrtavaju iz CBBiH.