Putin pristao da se Evropa pridruži pregovorima o Ukrajini, Zelenskiy to pozdravio

(Patria) - Predsjednik Vladimir Putin pristao je da evropski predstavnici učestvuju u narednoj rundi mirovnih pregovora o Ukrajini, izjavio je američki izaslanik Steve Witkoff, javio je jutros Reuters.

Odluka da se Evropi osigura mjesto za pregovaračkim stolom u narednoj rundi razgovora. što je nakon sastanka objavio Witkoff, mogla bi predstavljati značajan pomak. Ipak, Putinovi komentari ukazuju na to koliko bi pregovori mogli postati složeni, s obzirom na oštre razlike između Moskve i evropskih prijestolnica po pitanju načina na koji bi rat trebao biti okončan.

„Evropljani će se pridružiti na sljedećem sastanku, što smatramo veoma važnim trenutkom, jer su oni naši partneri i za nas je bitno da učestvuju“, rekao je Witkoff za rusku državnu televiziju nakon susreta s Putinom u Kremlju.

Witkoff i drugi američki izaslanik, Jared Kushner, kasnije su otputovali u Irsku gdje su se sastali s ukrajinskim predsjednikom Volodymyrom Zelenskim. On je izrazio zadovoljstvo izgledima za nastavak pregovora i uključivanjem Evropljana u taj proces.

Ali, pojavili su se i znakovi novih napetosti. Zelenskiy je naveo da nova ograničenja utiču na satelitske komunikacijske sisteme američke proizvodnje koje Kijev koristi na bojnom polju, i dodao da mu se čini „pomalo čudnim“ pristup Washingtona koji s Rusijom razgovara o novom evropskom sigurnosnom poretku.

Uloga Evropske unije u pregovorima

Tokom razgovora u Kremlju, Kushner je rekao Putinu da je Washington primijetio, kako je naveo, „veliku promjenu“ na evropskoj strani, te izrazio uvjerenje da proširenje mirovnih pregovora na evropske aktere neće ometati napredak.

Putin je istakao da je Moskva uvijek bila otvorena za razgovore s Evropskom unijom o Ukrajini, ali je ukazao na postojanje ozbiljnih, neriješenih razlika.

„Što se tiče Evropljana, mi se nikada nismo protivili dijalogu s Evropom, niti smo taj dijalog ikada prekinuli. Upravo su oni prekinuli dijalog s Ruskom Federacijom“, rekao je Putin.

Rekao je da bi evropska ideja o slanju trupa u Ukrajinu, nakon postizanja mirovnog sporazuma, dovela do ponovnog izbijanja rata, jer bi Rusija to shvatila kao prijetnju vlastitoj sigurnosti.

„Veoma bismo željeli da vi, gospodo, kao i američka administracija u cjelini, sarađujete sa svojim evropskim saveznicima kako bi oni konačno mogli odlučiti šta žele: mir ili rat u Ukrajini.“

Na brifingu nakon razgovora, savjetnik Kremlja Yuri Ushakov nije potvrdio da će se Evropljani pridružiti narednoj rundi mirovnih pregovora, te je naveo da njihov trenutni stav o Ukrajini predstavlja „recept za beskonačan rat“.

Nakon kratkih razgovora Zelenskog s dvojicom američkih izaslanika u Irskoj, ukrajinski predsjednik je pozdravio vijest da će Evropljani biti prisutni na narednoj rundi mirovnih pregovora i izrazio nadu da će dnevni red uključivati ​​korake ka prekidu vatre i deeskalaciji sukoba.

„Važno je da se sve deblokira“, rekao je Zelenskiy nakon sastanka s izaslanicima, tokom boravka u Dublinu povodom evropskog samita.

„Odlučili smo da ćemo raditi na dnevnom redu koji se tiče bilo kakve deeskalacije, nekog oblika prekida vatre... Nadam se da ćemo imati takav dnevni red. Da, to je važno.“

Dvodnevni trilateralni pregovori u Abu Dhabiju ove sedmice bili su prvi direktni pregovori između Rusije i Ukrajine, uz posredovanje SAD-a, u posljednjih devet mjeseci.

Kijev i Moskva su naveli da je postignut određeni napredak, ali da i dalje postoje značajne razlike, uključujući pitanja teritorije. Rusija drži pod kontrolom oko petinu Ukrajine, dok Kijev odbija odustati od ostatka regije Donbas na istoku zemlje.

Ranije u četvrtak, Zelenskiy je izjavio da su smetnje u radu satelitskog komunikacijskog servisa „Starshield“ bile značajne, te da su uticale na cijelu liniju fronta i dijelove Ukrajine pod ruskom kontrolom. „Starshield“ je vojna verzija satelitskog komunikacijskog servisa „Starlink“ kompanije SpaceX, a Ukrajina se suočila sa sličnim problemima i prošlog mjeseca.

„Za sada znamo vrlo malo (o ograničenjima na 'Starshield'). Ali neke stvari su već jasne - ako neko u Americi donosi odluke koje u suštini tretiraju ukrajinsku teritoriju kao da nije ukrajinska, onda nam to govori u kojem smjeru stvari idu“, rekao je.

U objavi na Telegramu naveo je da sistemska ograničenja usporavaju korištenje „Starshielda“. Kompanija SpaceX odbila je komentarisati ove navode.

Humanitarna misija

U Moskvi je Putin rekao američkim izaslanicima da Rusija predlaže zajedničku rusko-ukrajinsku humanitarnu misiju u Kostjantinivku, u istočnoj Ukrajini. Putin je naveo da grad kontroliše Moskva, što je Ukrajina i ranije osporavala ističući da ona tamo i dalje zadržava svoje prisustvo.

Putin je izjavio da bi se ova misija mogla organizovati po uzoru na inicijativu s kraja prošlog mjeseca, koja je stanovnicima grada Oleški, koji se nalazi pod ruskom kontrolom u južnoj Ukrajini, omogućila da napuste to područje, dok je onima koji su odlučili ostati dopremljena pomoć.

Prema Putinovim riječima, Rusiji je potrebno pet dana da očisti područje oko Kostjantinivke od mina, a dodao je i da se u gradu još uvijek nalazi između 400 i 500 stanovnika. Istakao je da bi ova misija omogućila svijetu da vidi ko zapravo kontroliše grad.

Ushakov, savjetnik u Kremlju, izjavio je da su američki izaslanici pozdravili Putinovu ideju te da će o tome ostati u kontaktu s ruskom stranom.

Kijev je izrazio zabrinutost da bi Moskva mogla iskoristiti prekide vatre, uvedene radi ovakvih misija, kako bi omogućila svojoj vojsci da se pregrupiše.

Iako ove godine nije ostvarila značajnije teritorijalne dobitke, Rusija je izvela žestoke napade na ukrajinsku infrastrukturu. S druge strane, Kijev je često napadao ruske rafinerije nafte bespilotnim letjelicama, što je tokom ljeta dovelo do nestašice goriva – problema koji se, prema navodima lokalnih zvaničnika, ove sedmice ponovo pojavio u pojedinim regijama.

Putin nije pokazao nikakve znakove spremnosti da ublaži svoje teritorijalne zahtjeve, koji uključuju uspostavljanje „tampon zone“ u dijelovima Ukrajine koje Rusija nije zvanično proglasila svojom teritorijom. U četvrtak je izjavio da bi granica koju Rusija smatra svojom državnom granicom trebala biti jedina relevantna linija razgraničenja s Ukrajinom.

Ovakva izjava sugeriše njegovu odlučnost da ostvari cilj preuzimanja potpune kontrole nad sve četiri ukrajinske regije za koje Moskva tvrdi da ih je anektirala 2022. godine.