Demokratija do vrata vlasti: Kome 'pripada' Skupština Kantona Sarajevo?

Piše: Nermin Hodžić

Dok polahko ulazimo u zimu, s kantonalnom Vladom u ostavci koja sada konačno mora otići i Skupštinom koja nije zasjedala već pet mjeseci, ovih bi se dana trebao konstituirati novi saziv Skupštine a onda i imenovati nova Vlada. 

Sudeći prema posljednjim javnim istupima predstavnika Trojke, konstituiranje Skupštine Kantona Sarajevo moglo bi se pretvoriti u zanimljivu demonstraciju jednog naročitog razumijevanja demokratije - izbornu volju građana treba poštovati, ali samo do granice na kojoj ona počinje mijenjati postojeći raspored političke moći.

U svom nastupu na TVSA premijer u ostavci Nihad Uk najavio je da će Trojka imati tri od četiri mjesta u rukovodstvu Skupštine KS, pozivajući se na većinu koju taj politički blok ima u klubovima Srba, Hrvata i Ostalih. Istovremeno je najavio kandidature predstavnika Naše stranke u Klubu Srba i Klubu Ostalih, a mjesto predsjedavajućeg namijenio SDP-u, budući da ta stranka ima najviše mandata unutar Trojke.

Naizgled, sve je zasnovano na Ustavu, Poslovniku i izbornoj volji građana.

Ali, krenimo redom.

Od kada to mjesta u rukovodstvu Skupštine pripadaju Trojci? Ustav Kantona Sarajevo poznaje Bošnjake, Srbe, Hrvate i Ostale kao četiri skupine koje moraju biti zastupljene u rukovodstvu Skupštine. Ne poznaje, međutim, pravo bilo koje političke stranke na unaprijed rezervisano mjesto. To nije nevažna pravna sitnica. To je suština ustavne konstrukcije.

Princip zastupljenosti ustanovljen je radi institucionalne uključenosti konstitutivnih naroda i Ostalih, a ne kako bi političke stranke preko nacionalnih klubova sticale pravo vlasništva nad skupštinskim funkcijama.

Uostalom, članovi rukovodstva nisu tu da budu isključivi zastupnici etničkih interesa. Njihova nacionalna pripadnost jeste ustavni kriterij zastupljenosti, ali njihova funkcija jeste rukovođenje zakonodavnim organom svih građana Kantona Sarajevo.

Zanimljivo je da Uk najavljuje kandidate Naše stranke u klubovima u kojima njegova stranka nema većinu. I nema u tome ništa sporno.

Ali ako Naša stranka može kandidirati svoga kandidata  u Klubu Srba, po kojem principu Demokratska fronta ne bi mogla kandidirati Vedranu Vujović, naprimjer? 

Naravno, kandidata bira i predlaže odgovarajući klub. Ali tu se procedura ne završava.

Njegov izbor mora potvrditi Skupština natpolovičnom većinom ukupnog broja zastupnika. Dakle, najmanje 18 glasova.

Zašto se onda toliko insistira na većini u nacionalnim klubovima, a tako olahko prelazi preko većine u Skupštini? Ako je izbor u klubu dovoljan, čemu skupštinsko potvrđivanje? Odgovor je jednostavan. Ustav je predvidio dva principa koji se moraju uskladiti. Nijedan ne poništava drugi.

Sljedstveno tome, Trojka ima pravo putem većine u pojedinim klubovima predlagati svoje kandidate, ali nema pravo unaprijed proglašavati da joj pripadaju tri mjesta u rukovodstvu.  Još je zanimljivije Ukovo obrazloženje da predsjedavajući treba biti iz SDP-a zato što je ta stranka osvojila najviše mandata unutar Trojke.

Otkada se izborni legitimitet u Kantonu Sarajevo mjeri isključivo odnosom snaga unutar jednog političkog saveza?

SDP je osvojio devet mandata. SDA također devet, ali uz 4.038 glasova više. Istovremeno, SDA, SBiH i DF imaju 18 zastupnika, a Trojka 17.

I šta ćemo sada?

Hoćemo li se pozivati na broj mandata, ukupan broj glasova ili skupštinsku većinu? Ili ćemo kriterije prilagođavati političkim potrebama? Ako se već pozivamo na izbornu volju građana, onda bi je valjalo prihvatiti u cijelosti, a ne samo u onom dijelu koji odgovara vlastitoj računici.

Konačno, građani nisu birali rukovodstvo Trojke, nego Skupštinu Kantona Sarajevo. Sada se, međutim, većina u nacionalnim klubovima pokušava predstaviti kao politička protivteža većini u Skupštini. A to su dvije različite kategorije.

Nacionalni klubovi postoje radi ustavne zastupljenosti naroda i Ostalih, a ne kao rezervni mehanizam očuvanja vlasti nakon gubitka parlamentarne većine. Posebno je zanimljivo istovremeno slušati uvjeravanja da Trojka neće opstruirati formiranje nove vlasti i upozorenja da će nova većina imati vezane ruke kroz nacionalne klubove i rukovodstvo Skupštine.

Nije svako korištenje ustavnih mehanizama opstrukcija. Ali ni svaka opstrukcija ne prestaje to biti samo zato što se pokušava opravdati pozivanjem na Ustav.

O tome će, naposljetku, govoriti konkretni postupci.

SDA, SBiH i DF imaju 18 zastupnika i mogućnost da, u skladu s Ustavom, formiraju novu Vladu. Trojka ima pravo na opoziciono djelovanje i korištenje svih ustavnih mehanizama. Ali nijedno od tih prava nije apsolutno.

Potrebno je osigurati zastupljenost Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih u rukovodstvu, provesti propisanu proceduru izbora i omogućiti Skupštini da odluči o novoj Vladi.

To ne zahtijeva novu koaliciju. Zahtijeva tek minimum institucionalne odgovornosti. Demokratija, naime,  ne podrazumijeva samo mogućnost dolaska na vlast. Ona podrazumijeva i mogućnost njenog gubitka. Shodno tome, gubitak parlamentarne većine ne može se nadomjestiti proizvoljnim tumačenjima nacionalne zastupljenosti, kao što se ni postojanjem nove većine ne mogu suspendovati prava  klubova naroda. 

Naposljetku, niko od Trojke ne traži da glasa za novu Vladu, niti da se odrekne svojih ustavnih prava.

Ili pravo na nacionalnu zastupljenost nije isto što i pravo na trajno političko upravljanje Skupštinom.

Nacionalni klubovi nisu zamjena za izgubljenu parlamentarnu većinu. Zato je pitanje jednostavno - hoće li se poštovati oba ustavna principa ili će se jedan pokušati iskoristiti za obesmišljavanje drugog?

Jer izborni rezultati nisu tek preporuka građana koju vlast može prihvatiti ili odbiti.

Oni su temelj demokratskog legitimiteta. A vlast, koliko god se na nju navikli, nije trajno stečeno pravo. Rješenje, naravno, postoji. Samo ako se interes građana stavi ispred  politikantskih spletkarenja. Rješenje je u kompromisu i dogovoru svih šest stranaka koje će  imati zastupnike u novom sazivu Skupštine Kantona Sarajevo. Njihov odnos prema ovom pitanju pokazat će već sutra koliko im je stalo do interesa građana i funkcionalnosti sistema.