Članak

UIGRAN S DODIKOM U paketima pregovora o Izbornom zakonu Čović traži smjenu članova CIK-a!

Napad na CIK i njene članove bit će sve intenzivniji kako se bude približavao dan raspisivanja Općih izbora 3. ili 4. maj.

Piše: Amra Vrabac

Pod plaštom razgovora o izmjenama Izbornog zakona BiH i ograničenih ustavnih promjena Dragan Čović i Milorad Dodik sve agresivnije provlače tvrdnju da su članovi Centralne izborne komisije nelegalno imenovani u martu 2020.  godine u Predstavničkom domu PS BiH.

Napad na CIK i njene članove bit će sve intenzivniji kako se bude približavao dan raspisivanja Općih izbora 3. ili 4. maj.

Član CIK-a Suad Arnautović gostujući na FTV 10. februara otkrio je da u “paketima razgovora” političkih stranaka je i zahtjev da se smijene članovi CIK-a.  

Arnautović je kazao koliko je njemu poznato razgovora se o četiri paketa: izborni zakon i ograničene ustavne promjene, funkcionisanje FBiH, Doma naroda PFBiH, Ustavnog suda FBiH, implementacija vlasti u FBiH kao drugi paket, treći je integritet izbornog procesa.

Jedan od zahtjeva (četvrti paket) u okviru pregovora o izbornoj i ograničenoj ustavnoj reformi je da se smijene članovi CIK-a.

“Jedan od zahtjeva je da se mi 'pometemo'. Odluka o imenovanju članova CIK je izvršena 11. marta 2020. godine u PD PS BiH. I sad imate mantru da je izvršen nezakoniti izbor, a bilo ko ko zna čitati i pisati može vidjeti u Izbornom zakonu da je izvršen zakonit izbor ovog sastava CIK-a. Ko je smatrao da je nezakonito, mogao je da se obrati sudu. Bile su takve tri prijave. Iz političkih motiva se to problematizira jer je izgubljena politička kontrola. Dugo godina je član CIK-a bio Stjepan Mikić, dugogodišnji funkcioner HDZ-a i zamjenik Ante Jelavića i na listi te stranke i smijenjen od strane visokog predstavnika. Gospodin Željko Bakalar je službenik CIK-a i s te pozicije je otišao na funkciju u Predsjedništvo BiH ali se vratio tamo odakle je i otišao”, kazao je Arnautović.

Izborni zakon jasno propisuje da akt o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije člana Centralne izborne komisije BiH donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Treba podsjetiti da je taj saziv CIK-a proveo lokalne izbore u novembru 2020. godine, kao i u Mostaru u decembru 2020. godine, prijevremene u Prijedoru 12. decembra 2021. godine.  

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović posebno je uporan u napadima na CIK, tvrdnjama da članovi CIK-a nisu izabrani u skladu s procedurama, a u stopu ga prati predsjednik SNSD-a Milorad Dodik koji je jednu članicu CIK-a vrijeđao na najprizemniji način spominjući njen privatni život.

Čović je zagovornik teze da ne postoje uslovi za održavanje Općih izbora u oktobru 2022. godine.

Dodik je jučer kazao da će se tek problematizovati u narednim mjesecima "nelegalno i nezakonito izabrana Centralna izborna komisija (CIK)" što je svojevrsna najava 'lošeg scenarija' ako ne bude dogovora o Izbornom zakonu. 

Dodik je dodao kako, prema njegovim riječima, Evropljani podržavaju takav nelegalan izbor, zato što su Amerikanci rekli da to treba.

"Oni sada šute i ne žele da vide da nije bilo konkursa i nije bilo skupštinske procedure na nivou BiH koja je predviđena za izbor članova komisije, nego su se opredijelili da to bude čisto politički motivisano tijelo u kome sjede predstavnici Željka Komšića, SDS-a, PDP-a, SDA. I oni će naravno modelirati određene stvari", kazao je Dodik.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt krajem januara je, uoči neumskih razgovora, poručio da će se Opći izbori održati u oktobru i ako ne bude izmijenjen Izborni zakon i Ustav BiH po važećem zakonu. Schmidt još uvijek nije posjetio Centralnu izbornu komisiju i ostvario direktni kontakt.

Dok traje napad na CIK, ujedno se komplikuje i situacija sa finansijskim sredstvima potrebnim za održavanje Općih izbora. Budžet BiH za ovu godinu nije usvojen, kao ni za prošlu, a institucije i međunarodne obaveze se servisiraju odlukama o privremenom finansiranju. No, za provođenje izbora neophodno je usvajanje budžeta.

Arnautović je kazao da je sredstva potrebno osigurati 15 dana nakon raspisivanja izbora. U krajnjem slučaju izbori se mogu odgoditi mjesec dana kao što je bio slučaj sa lokalnim izborima 2020.

Kada je riječ o bojkotu izbora koji se sve češće spominje, a očekuje se da HDZ BiH i stranke okupljene oko njih zauzmu i konačan stav da li će bojkotirati izbore ukoliko ne bude dogovora o Izbornom zakonu za Arnautovića je to pravo na izbor da li će ili neće učestvovati na izborima.

"Matematika u tom slučaju je jasna – bojkot izbora legalno je političko sredstvo u kojem se odbija saradnja sa državom, ali je sasvim nešto drugo preduzimanje protivpravnih radnji da biste druge spriječili da izađu na izbore."

Na pitanje o presudi u slučaju Božo Ljubić Arnautović je potvrdio da Parlamentarna skupština BiH nije postupila kako je odlučio Ustavni sud BiH.

“Mi smo u takvoj situaciji bili i 2018. godine. Tu neko svjesno unosi zabunu u javni prostor. Ostala je odredba iz Ustava FBiH kako se popunjava Dom naroda a postoji i uputstvo CIK-a u skladu sa Izbornim zakonom iz decembra 2018. godine. Uputstvo je na snazi, bilo je žalbi ali je Ustavni sud BiH odbacio žabe. CIK ima pravo da određuje strukturu delegata koji se biraju iz kantonalnih skupština”, kazao je Arnautović.

Bez obzira da li će biti usvojene samo tehničke izmjene iako je to vrlo neizvjesno jer iz HDZ BiH integritet izbornog proces vežu za politički dogovoro, nema pravne prepreke da CIK provede izbore 2022. godine.

"Iščekivanje “političkog dogovora” nije pravni osnov za prolongiranje raspisivanja izbora. Navedeno nije pravni osnov ni za prolongiranje provedbe izbora, niti za raspisivanje izbora na drugi datum sem onog propisanog zakonom. Za drugačije postupanje SIP nužne su izmjene Zakona", naveo je Bakalar 11. februara na Twitteru. 

Iz Delegacije EU su za Patriju u petak su iznijeli identičan stav da ne postoji zakonski osnov za odgađanje izbora.

"Još uvijek ima prostora da se osigura da se izbori 2022. godine održe u skladu sa poboljšanim, nediskriminatornim okvirom, na transparentniji način, uz ojačani integritet, što će u konačnici povećati povjerenje građana BiH u demokratiju. Postojeći zakonodavni okvir u skladu s kojim su održani Opći izbori 2018. godine i dalje je na snazi ​​za izbore 2022. godine. Izborni zakon BiH je jasan – izbori se raspisuju najmanje 150 dana prije datuma izbora i ne postoji zakonska osnova za njihovo odgađanje", navodi se u odgovoru. 

#BiH