Mohammed bin Salman ubrzano mijenja Saudijsku Arabiju i njenu vanjsku politiku

Piše: Armin Sijamić 

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman upravlja zemljom posljednjih šest godina provodeći različite reforme. Trend promjena posebno je vidljiv od početka ruske agresije na Ukrajinu, koju je princ shvatio kao šansu za novo pozicioniranje Saudijske Arabije na Bliskom istoku. Nekoliko odluka na vanjskopolitičkom planu u posljednjih osam mjeseci to jasno dokazuje.

Tvrdnja da velike promjene u nekom društvu mladi ljudi donose brže od starijih u slučaju Mohammeda bin Salmana je tačna. Konzervativna kraljevina decenijama se držala po strani, čak i u pitanjima koja su za nju važna. Učešće u velikim političkim regionalnim procesima, uglavnom, svodilo se na to da Rijad o tome „obavijeste“ države Zapada. Nijedna velika kriza posljednjih godina na Bliskom istoku nije se desila po principu da je Rijad u krizu uvukao Zapad, već obratno. Tako, naprimjer, Rijadu se nisu sviđali Saddam Hussein i Bashar al-Assad, ali Saudijska Arabija nije smišljala njihovo svrgavanje, iako je kasnije to pomagala.

Takvom pristupu, čini se, dolazi kraj. Bin Salman, koji je počeo upravljati državom sa svojih tridesetak godina, odlučio je kapitalizovati narastajuću snagu Rijada u vremenu kada su cijene energenata visoke. Ruski napad na Ukrajinu napunio je državnu kasu, jer je glavni prihod prodaja energenata. Prezauzetost (overcommitment) i prenaprezanje (overstretching), kao problem koji visi nad glavom velikih sila, Washingtona i Moskve Mohammed bin Salman je odlično prepoznao i povukao niz poteza koji se ne sviđaju ni SAD ni Rusiji.

Samostalno odlučivanje

Naznaka da će Rijad voditi sve nezavisniju politiku desila se u oktobru prošle godine kada se bin Salman usprotivio Washingtonu i Zapadu. Zbog rata u Ukrajini i sankcija Moskvi cijene energenata dostigle su rekordan nivo, pa je Joseph Biden tražio od Rijada da natjera OPEC+ da poveća proizvodnju nafte i tako smanji cijene energenata. Bin Salman je to odbio i odlučio
da dodatno smanje cijenu nafte kako bi održali cijenu. Njegovo obrazloženje je bilo, kratko i pojednostavljeno rečeno, želimo zaraditi što više novca od prodaje energenata.

Zatim je početkom marta bin Salman odlučio da normalizuje odnose sa Iranom i to uz posredstvo Kine, što je vijest koja ne raduje ni Washington ni Moskvu, jer je to prvi put da Peking usmjerava procese u ovom dijelu svijeta. Iran i Saudijska Arabija su tim činom pokrenuli lavinu podrške regionalnom pomirenju i saradnji, a jedini koji je u regiji bio protiv je Izrael. Izraelska opozicija je pomirenje dvije države opisala kao „poraz“ Tel Aviva.

Dogovor sa Iranom blagonaklono je dočekan od Jemena, preko Sirije, do Libana. Dvije regionalne sile pokrenule su spiralu pozitivnih procesa, otvarajući vrata dijaloga i saradnje, što isključuje one koji pretenduju da upravljaju Bliskim istokom. Tako je u Jemenu postignuto novo primirje i niz važnih dogovora o okončanju rata, Sirija se vraća u arapske tokove, a Liban ima novu šansu za unutrašnji dogovor.

Značaj Saudijske Arabije u regionalnim okvirima Rijad je potvrdio u dva prošlomjesečna poteza. Odluka da se Sirija vrati u Arapsku ligu donesena je nakon pristanka Saudijske Arabije koje je ugostila Bashara al-Assada. Paralelno s tim, Saudijska Arabija se nametnula kao posrednik u pregovorima u Sudanu kada su tamo počeli sukobi vojske i paravojne grupe.

Povratku Sirije u Arapsku ligu protivio se Katar, a normalizaciji odnosa sa Sirijom Washington. Katar smatra da se u Siriji prvo treba uspostaviti mir, a SAD da će normalizacija odnosa dovesti do kršenja sankcija koje su protiv Damaska uvele Ujedinjene nacije i niz zemalja sa Zapada. Washington je upozorio i na posljedice za one koji prekrše sankcije.

Kakve će posljedice biti teško je reći, ali je jasno da bi one dovele do poremaćaja u odnosima Zapada i Rijada. SAD i Saudijska Arabija zajedno su posredovali u sudanskim pregovorima, a
Rijad je dobio zahvalnicu Washingtona zbog pomoći u izvlačenju stranih državljana iz te afričke zemlje. Posljednjih sedmica Rijad je ugostio američke delegacije koje su potvrdile prijateljstvo dvije zemlje.

Evropski rat kao prekretnica

U novoj vanjskoj politici Saudijske Arabije važno mjesto zauzimaju Ukrajina i Rusija. Saudijska Arabija je istakla da je „neutralna“ u ovom ratu. Međutim, politika Saudijske Arabije prema Ukrajini i Rusiji je mnogo više od neutralne i može se reći da potpuno potčinjena interesu Rijada, što u ranijim krizama nije bio slučaj. Vrijeme slijepog slijeđenja Zapada je, čini se, prošlo. Tako je Rijad glasao za rezolucije Ujedinjenih nacija koje Rusiju terete za agresiju, ali im nisu uveli sankcije. Šta više, odnosi dvije države su postali veoma dobri zbog poslova s naftom. Prema tvrdnjama brojnih medija Saudijska Arabija uvozi rusku naftu u velikim količinama i onda je preprodaje.

Saudijska Arabija je poslala finansijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini i bila je uključena u razmjenu zarobljenika. Prošle sedmice je Saudijsku Arabiju, odnosno samit Arapske lige, posjetio predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelenskyy koji se obratio skupu. Vladimir Putin se skupu obratio dostavljenom porukom.

Ovakvo ponašanje Rijada ne odgovara ni Washingtonu ni Moskvi koje silno žele da se bogata kraljevina svrsta u jedan od dva tabora. Kako stvari stoji ni jedna strana nije ubjedila Rijad u svoje stavove. Odnos prema evropskom ratu odično se uklapa u nove politike Mohammeda bin Salmana koji igra na kartu saradnje i mira na Bliskom istoku, što je jedan od preduslova za unutrašnju modernizaciju Saudijske Arabije

Moderna kraljevina

Od dolaska na vlast bin Salman se suočavao sa različitim optužbama sa Zapada, od kojih je najozbiljnija da stoji iza likvidacije novinara Jamala Kashoggija. Za to ga je teretio i sam Biden, što je SAD koštalo. Ubrzo nakon tih tvrdnji Biden je tražio od Rijada da poveća proizvodnju nafte. Od tada su optužbe sve rjeđe i u medijima na Zapadu, a zvaničnici ih gotovo i ne pominju, jer su shvatili da im to odmaže u odnosima sa Rijadom, a da sa pitanjem Kashoggija Kina i Rusija nemaju nikakav problem.

Slučaj Kashsoggi nanio je dosta štete i bin Salmanu koji pokušava svijetu predstaviti drugačiju Saudijsku Arabiju. Od njegovog dolaska na vlast pokrenut je niz reformi koji daju više slobode ženama i građanima uopšte. Ovih dana iz Saudijske Arabije stiže vijest da je Rayyanah Barnawi postala prva žena iz te zemlje koja je otišla u svemir.

Kruna liberalizacije i reforme bi trebala biti izgradnja grada Neom u okviru „Vizije 2030“, skupa razvojnih projekata koji će Saudijsku Arabiju pretvoriti u državu koja ne živi od prodaje energenata, državu snažno oslonjenu na najnovija tehnološka dostignuća. Grad Neom će koštati 319 bilijardi dolara i prostiraće se na površini veličine kao Sjeverna Makedonija, gdje bi trebalo da živi devet miliona ljudi. Smješten na obalama Crvenog mora grad bi trebao predstavljati novo središte industrije, turizma, saobraćaja i trgovine, a pokretaće ga isključivo obnovljivi izvori energije. Grad bi bio dug nestvarnih 170 kilometara.

Rijad će ove politike neko vrijeme provoditi bez većih problema, obzirom da fokus svjetskih sila nije na Bliskom istoku. Njihova zauzetost drugim dijelovima svijeta, u kombinaciji sa uvećanim prihodima od prodaje energenata, bin Salmanu omogućuje da vodi politiku pomirenja u regiji i modernizacije kod kuće, za šta ima podršku velikog broja mladih ljudi u zemlji gdje oko 65 posto stanovnika ima manje od 35 godina. Koliko će nakon toga biti uspješna ova politika, zavisi i od drugih. Nezavisna politika Saudijske Arabije koja okuplja arapske zemlje i koja ima odlične odnose sa nearapskim zemljama s kojima dijele regiju (Turska, Iran i Pakistan) ne raduje velike sile koje žele kontrolu nad Bliskim istokom.