McCarthy u Izraelu: Netanyahu je još jednom razlog podjela u američkoj politici

Piše: Armin Sijamić

Izrael ovih dana na različite načine obilježava 75 godina od svog uspostavljanja. Čestitke dolaze iz različitih dijelova svijeta, a jedan od onih koji je uveličao slavlje je i predsjedavajući Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država Kevin McCarthy. Ipak, njegov odlazak u Izrael nije bio samo ceremonijalni i slavljenički. Nastup republikanskog političara ponovo je u fokus vratio izražene podjele u vrhu američke politike.

Posljednjih sedmica Joseph Biden sve teže nalazi zajednički jezik sa republikancima, što je dijelom očekivano zbog približavanja predsjedničkih izbora u toj zemlji. Dvije stranke vode sukob na gotovo svim poljima, pa je zajednički stav rezervisan za malo tema. To se odnosi i na vanjsku politiku. Osim što se obje stranke slažu ko su američki rivali i ko su prijatelji, gotovo sve ostalo vide drugačije. Na primjer, nemaju dilemu da su Kina, Rusija i Iran opasnost za američku prevlast, ali imaju različite ideje kako se s njima nositi.

To se posebno odnosi na „desno krilo“ republikanaca koji bi upotrijebili i silu, pretpostavljajući da drugi neće ili ne mogu odgovoriti. Nedavno je grupa republikanaca kritikovala Bidena zašto ne plijeni tankere sa iranskom naftom, a u drugom slučaju republikanci su tražili još sankcija Kini. Uzdanica velikog broja republikanaca, Donald Trump, mjesecima tvrdi da do ruskog napada na Ukrajinu ne bi došlo da je on u Bijeloj kući, vjerovatno računajući da bi on uništio rusku volju za napad, ili ukrajinsku volju da se brani.

Vjerski razlozi

Ovakvi istupi nisu samo politički avanturizam i predizborna kampanja ljudi koji žele na vlast. Neki od njih, čvrsto uvjereni u svoja vjerska stajališta, često žele radikalne poteze. Tako, na primjer, evanđelistički kršćani vjeruju da SAD moraju podržati Izrael u svemu. Poznati i kao „kršćanski cionisti“ značajan su faktor u američkoj politici, budući da ih ima oko 25 posto unutar populacije te zemlje te su većinski opredjeljeni za republikance.

Većinski su podržali gotovo sve republikanske predsjedničke kandidate, posebno Trumpa čiji je potpredsjednik Mike Pence dio ove religijske grupe. Najveći dio evanđelista vjeruje da je formiranje Izraela po Bibliji opravdano i da će se Isus na zemlji opet pojaviti tamo, nakon čega će nastupiti „kraj svijeta“. Američki analitičari su ocijenili da je Trumpova odluka da američku ambasadu iz Tel Aviva preseli u Jerusalem dio plana udovoljavanja evanđelističkim glasačima.

I Upravo taj momenat je korijen nesuglasica Bidenove demokratske administracije i vlade Benjamina Netanyahua koji se vratio na čelo Izraela. McCarthyjeva posjeta Izraelu i govor koji je tamo održao nastavak su ovoga rascjepa u odnosima demokrata i Netanyahua i to republikanski zvaničnik nije krio.

Sve za Izrael

Domaćini su gostu iz SAD učinili posebnu čast, omogućivši mu da se obrati Knessetu. On je prvi predsjedavajući američkog zakonodavnog tijela koji se obratio izraelskom parlamentu još od 1998. godine kada je tu čast imao Newt Gingrich. U svom govoru McCarthy nije imao diplomatsku ili bilo kakvu drugu zadršku, već je jasno i u superlativima govorio o Izraelu, ali i o Netanyahuu koji se posljednjih mjeseci udaljava od Bidena. „Liderstvo, karakter i hrabrost“ Netanyahua inspirišu Amerikance, rekao je između ostalog McCarthy i dobio aplauz.

Odluka Netanyahua da sa ekstremnim desničarima formira vladu u Izraelu nije obradovala Bidenove demokrate, a odluka da reformom sudstva politika preuzme dio sudskih ingerencija, bila je šamar Bijeloj kući koja širom svijeta želi demokratiju i poštivanje ljudskih prava. Netanyahuovi koalicioni partneri, koji su otvoreno protiv Palestinaca i seksualnih manjina, posebna su priča. Bidenova administracija vjeruje da takva politika potkopava napore SAD na Bliskom istoku i da Izrael udaljava od Zapada.

Biden i Netanyahu su stari poznanici i dugogodišnji politički partneri, ali izraelska desničarska vlada udaljila je tu državu od Bijele kuće. Iako je Biden polovinom jula prošle godine posjetio Izrael dok je tu zemlju vodio Yair Lapid i ponovo izrekao rečenicu koja će se dugo pamtiti („Ne morate biti Jevrej da bi ste bili cionist“), politički prioriteti govore da se od uvjerenja nekad mora odstupiti. Biden, kao deklarisani cionista, vjeruje da je trenutna politika Netanyahuove vlade pogrešna i ta napetost u odnosima dvije zemlje se vidi.

McCarthy, sa druge strane, s Netanyahuovom politikom nema problema. On je poručio Bijeloj kući da „pozove premijera na sastanak, posebno povodom 75. godišnjice“ nezavisnosti Izraela, ili će ga on pozvati da se obrati američkom Kongresu. Ta izjava je najava ponižavanja američkog predsjednika, što se već desilo 2015. godine kada se Netanyahu obratio Kongresu.

Prema ocjeni američkih analitičara tada je ponizio predsjednika Baracka Obamu koji ga nije pozvao u SAD. Pozvan od strane republikanaca izraelski premijer je govorio o iranskom nuklearnom programu tražeći od SAD da ne prave nikakav sporazum sa Teheranom. Obama je sporazum postigao, a Trump je SAD povukao iz tog sporazuma.

Podjele u Washingtonu

Nastup republikanskog zvaničnika nije se svidio Bijeloj kući. Glasnogovornik Vijeća na nacionalnu sigurnost John Kirby je sa zadrškom govorio o tome, izbjegavajući izjave koje bi mogle produbiti podjelu u američkoj politici. Rekao je da Bidenova administracija čvrsto stoji uz Izrael i da će Netanyahu u budućnosti možda posjetiti Bijelu kuću, ali to sada nije u planu.

Oprezan nastup ovog dugogodišnjeg američkog zvaničnika je razumljiv i odgovoran potez, iako politička logika borbe za glasove nalaže drugačije. Očito je da se McCarthy takmiči sa drugim republikancima u podršci Izraelu, ali i da takvim nastupom ukazuje da prijatelji Tel Aviva više ne stanuju u demokratskoj stranci, što nije tačno jer i demokrate snažno stoje uz Izrael, ali osvjetljava pukotine unutar američke političke elite.

McCarthy ovim potezom želi ukazati da se unutar demokrata, posebno onih iz mlađih generacija, pojavljuje sve više kritičkih glasova prema Izraelu i sve više razumjevanja za palestinsko pitanje. Broj demokrata koji se ne slažu sa dugogodišnjim izraelskim liderom Netanyahuom još je i veći, a tu se trenutno ubraja i Biden.

McCarthy želi pristalice Izraela „vezati“ za republikanske strukture, čime bi dugoročno Tel Aviv mogao od dvostranačke dobiti jednostranačku podršku. U tome mu svesrdno pomaže Netanyahu koji je podržavao Mitta Romneya i Trumpa u nastojanju da se domognu Bijele kuće.

Nema sumnje da će Netanyahu i na sljedećim izborima podržati republikance ukoliko politička postavka u Izraelu i SAD bude slična sadašnjoj. McCarthy vjerovatno i sam tako računa, očekujući da će uz republikance stati svi oni Amerikanci koji su za Izrael. Koliko će daleko ići ove podjele republikanaca i demokrata za sada nije jasno, kao što nije ni jasno da li će prestati sa novim liderima u Washingtonu i Tel Avivu.

Međutim, ono što je očito, a što je munjeviti Trumpov uspjeh i njegov poraz četiri godine kasnije odlično pokazao, jeste da se američko društvo mijenja i da će najveća svjetska sila neke političke stavove morati promijeniti, čak i one koje nisu decenijama mijenjali.