
(Patria) - U Ljubljani je predstavljena naučna monografija dr.sc. Muhameda Mujakića “Institucije države Bosne i Hercegovine”, koja donosi jedan od najsveobuhvatnijih pregleda razvoja državnih institucija u prve dvije decenije nakon rata. U razgovoru slovenskih stručnjaka, autora i ambasadora Bosne i Hercegovine otvorena su i aktuelna pitanja političke stabilnosti, neophodnih reformi i evropske perspektive zemlje.
Knjiga, nastala na temelju njegove doktorske disertacije odbranjene na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, donosi sistematičnu analizu razvoja državnih institucija u periodu od 1996. do 2016. godine, kada se Bosna i Hercegovina, nakon završetka rata, suočavala sa zahtjevnim procesom uspostavljanja i jačanja vlastitog državnog uređenja.
Mujakić se u svom naučnom radu bavi institucionalnim i političkim razvojem Bosne i Hercegovine. Njegova monografija, prvi put objavljena 2025. godine na bosanskom jeziku, predstavlja značajan doprinos razumijevanju savremene bosanskohercegovačke države, jer na jednom mjestu sveobuhvatno obrađuje dvije decenije njenog institucionalnog razvoja. Nakon promocija u Sarajevu i Zagrebu, knjiga je predstavljena i slovenskoj javnosti u Ljubljani, dok se uskoro očekuje i promocija u Beogradu.
Uz autora, na promociji su učestvovali ambasador Bosne i Hercegovine u Sloveniji Dario Novalić te trojica slovenskih stručnjaka: dr. Faris Kočan, istraživač i predavač iz oblasti međunarodnih odnosa na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani, dr. Rok Lampe, pravni stručnjak, te dr. Matjaž Nahtigal, stručnjak za međunarodno i evropsko pravo i predavač na Fakultetu za menadžment Univerziteta na Primorskem.
Razgovor je moderirala Anuša Gaši. Promocija je organizovana u saradnji Pravnog instituta Bosne i Hercegovine i Centra za međunarodne odnose Fakulteta društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani.
Dejtonski sporazum: temelj mira i izvor institucionalnih izazova
Značajan dio razgovora bio je posvećen Dejtonskom mirovnom sporazumu, kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini i postavljen temelj njenog poslijeratnog ustavnog i političkog uređenja. Sporazum je omogućio uspostavljanje mira, ali je istovremeno definisao izrazito složenu institucionalnu strukturu, čije posljedice i danas u velikoj mjeri oblikuju politički i društveni život zemlje.
Učesnici su istakli da se složenost državnog uređenja ne može automatski poistovjećivati s njegovom neefikasnošću. I pojedine razvijene zapadne demokratije, među kojima su Belgija i Sjedinjene Američke Države, imaju složene modele podjele nadležnosti, više nivoa odlučivanja i institucionalnog usaglašavanja.
Ključno pitanje, prema tome, nije samo koliko je državno uređenje složeno, već u kojoj mjeri politički sistem omogućava efikasno donošenje odluka, provođenje reformi i postizanje dogovora o zajedničkim razvojnim ciljevima.
Upravo se u tome, prema ocjenama učesnika, ogleda jedan od najvećih izazova Bosne i Hercegovine. Zemlji je potreban barem minimalan politički konsenzus o pitanjima koja nadilaze svakodnevna politička neslaganja. Bez takvog konsenzusa teško je osigurati efikasno funkcionisanje institucija, ubrzati ekonomski razvoj, ojačati vladavinu prava i stvoriti stabilnije okruženje za građane i privredu. Evropska unija kao prilika i ispit političke zrelosti Posebna pažnja posvećena je evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.
Približavanje Evropskoj uniji nije samo vanjskopolitički cilj, već proces koji zahtijeva konkretne unutrašnje promjene, efikasnije institucije i sposobnost političkih aktera da postignu dogovor o ključnim reformama.
Evropske integracije mogle bi predstavljati važan zajednički razvojni cilj zemlje, ali evropska perspektiva sama po sebi ne može nadomjestiti političku volju za promjenama. Napredak u pristupnom procesu stoga će u velikoj mjeri zavisiti od sposobnosti domaćih institucija i političkih predstavnika da prevaziđu postojeće blokade i oblikuju zajedničku viziju budućeg razvoja.
Razgovor se dotakao i širih političkih prilika na Zapadnom Balkanu, kao i mogućnosti da promjene političke dinamike u regiji doprinesu novom zamahu evropskih integracija. Učesnici su naglasili da evropska budućnost zemalja regije ne zavisi isključivo od odluka koje se donose u Briselu, već i od njihove spremnosti na reforme, regionalnu saradnju i jačanje demokratskih institucija.
Slovenija ostaje važan partner Bosne i Hercegovine
Posebno mjesto u razgovoru zauzeli su odnosi Slovenije i Bosne i Hercegovine, koje povezuju dugogodišnje historijske, ekonomske, kulturne i lične veze, ali i kontinuirana slovenska podrška evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.
Autor dr. Muhamed Mujakić istakao je da Ljubljana za njega ima poseban značaj te da Sloveniju doživljava kao prijatelja Bosne i Hercegovine.
Komentari (0)
Prijavite se za komentiranje
PrijavaJos nema komentara. Budite prvi!
Galerija
Galerija
Minuta
Sve →Iz drugih kategorija




























