Ko je birao vlast: Građani ili Centralna izborna komisija?

Patria
AutorPatria
13:29
Podijeli:
Ko je birao vlast: Građani ili Centralna izborna komisija?

(Patria) - Nakon okončanih Općih izbora 4. oktobra 2026. godine, Centralna izborna komisija i pored niza primjedbi, žalbi i prigovora koji su joj svojevremeno stizali sa više adresa, odlučila se da 3. novembra, ipak, proglasi konačne izborne rezultate. Time su laicima i naivnim željeli poslati poruku da su izbori provedeni korektno, da nije bilo većih problema i da je cjelokupan izborni proces imao zaštićen integritet.

No, da li je baš sve to tako?

U prethodnom periodu, svjedočimo kako se pojavljuju različite javne ličnosti i nevladine organizacije koje govore da je CIK prekršio Izborni zakon Bosne i Hercegovine i to na više mjesta i na više načina. Prva sumnja odnosi se na evidentnu nezakonitost glasačkih listića, jer su oni glasački listići koji su ponuđeni glasačima na par hiljada biračkih mjesta bili u suprotnosti sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

Naime, Izborni zakon Bosne i Hercegovine jasno propisuje da je svaki glasački listić morao sadržavati imena svih kandidata na svim nivoima vlasti, što CIK nije ispoštovao već je svojim podzakonskim aktom devalvirao zakon, što predstavlja vidno djelo prekoračenja ovlaštenja i nesavjesnog rada u službi.

Objašnjenje CIK-a kako je glasački listić bio, zapravo, neki komplet, koji je imao dio koji se ubacuje u skener i onaj dodatni dio u kojem se nalaze sva imena kandidata, jednostavno ne drži vodu, jer je glasački listić samo ono što ubacujete u glasačku kutiju (skener) i ništa izvan njega. Svaki dodatni materijal nema status glasačkog listića jer se taj isti materijal ne ubacuje u glasačku kutiju (skener).

Drugi problem odnosi se na glasački listić za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je bio neustavan. Da, baš tako, neustavan. CIK je, opet svojim podzakonskim aktom, ovaj put devalvirao Ustav Bosne i Hercegovine, koji jasno propisuje da je entitet Federacija Bosne i Hercegovine jedna izborna jedinica, što je CIK svojim podzakonskim aktom pretvorio u dvije etničke izborne jedinice.

To je krivično djelo nepoštivanja Ustava Bosne i Hercegovine, propisano Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine. Da stvar još gora, CIK je u tom nezakonitom djelovanju iskazao namjeru, jer je, čak, izvršio posebna žrijebanja kandidata iz reda Bošnjačkog naroda i onih iz reda Hrvatskog naroda. Dakle, potpuno neustavno i nezakonito postupanje CIK-a.

Najzad, dolazimo i do možda najvažnije stvari. Odbijanje CIK-a da ponudi informacije Transparency Internationalu i Koaliciji „Pod lupom“ pokazuje vidnu namjeru prikrivanja nezakonitih radnji u dijelu da postoji veći broj glasačkih listića od broja biometrijom utvrđenih lica koja su pristupila glasanju.

Ako postoji veći broj glasačkih listića, ne na jednom biračkom mjestu, nego kumulativno na par stotina ili čak par hiljada biračkih mjesta (ukupan broj redovnih biračkih mjesta je preko 5000), onda to može utjecati na konačne rezultate izbora. Odnosno izlaznost je eventualno bila manja od broja prebrojanih glasačkih listića. I šta radi CIK? Izbjegava ponuditi tražene informacije, što stvara osnov sumnje da se kao konačna izlaznost nastoji prikazati broj glasačkih listića kao neka fiktivna izlaznost, iako iza toga ne postoji potvrda u broju biometrijom utvrđenih lica koja su pristupila glasanju.

Ne postoji bilo kakav zakonski osnov da CIK može ozakoniti veći broj glasačkih listića od broja glasačka koji su pristupili glasanju. Takav smo slučaj imali prilikom izbora za predsjednika Rs, kada je CIK ponovio izbore na 136 glasačkih mjesta, jer je na tim mjestima bilo više glasačkih listića od glasača koji su pristupili glasanju. To se moralo uraditi i sada kako bi se otklonila svaka sumnja. Ako CIK sebe štiti nekom od klauzula iz ugovora sa dobavljaćem tehnologija za provođenje izbora o nekoj povjerljivosti podataka, podsjetićemo da je isto to uradio ministar u ostavci Adnan Šteta, koji je sakrivao ugovore o izgradnju tramvajske pruge u Sarajevo, što je nadležni sud utvrdio kao nezakonito postupanje.

Posebnu sumnju otvara i pitanje iz Transparency Internationala, kako je bilo moguće da se na dan izbora u periodu od 17 do 19 sati, tako naglo poveća izlaznost, kada je sasvim jasno da se to tehnički nije moglo uraditi, jer se radi o jako velikom broju glasača. Ili je, možda, neko na stotinama biračkih mjesta, samo naprosto ubacivao popunjene glasačke listiće bez da iza toga stoji potvrda u okviru biometrijske evidencije?

Cilj je bio jasan, promijeniti konačni izborni rezultat u korist nekog od kandidata ili nekih političkih stranaka. I ovdje, nema odgovora iz CIK-a.

Jedino što glasačima u Bosni i Hercegovini preostaje, u cilju zaštite izbornog integriteta, da nadležne institucije SIPA i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odmah i neizostavno uđu u CIK, izuzmu kompletnu dokumentaciju, saslušaju sva lica uključena u ove sumnjive radnje i ponude javnosti tačan odgovor na ove uočene nepravilnosti i nezakonitosti u radu CIK-a. Ako se potvrde ovi eventualni navodi, onda bi nadležne pravosudne institucije trebale otvoriti postupak protiv svih lica u CIK-u koji su eventualno učestvovalo u nezakonitostima i donijeti odluku ili privremenu mjeru koja se tiče stavljanja van snage odluke CIK-a o proglašenju konačnih izbornih rezultata, radi niza nezakonitosti.

Pa ako treba ponoviti izbore, neka se oni ponove, ali da budu zakoniti, fer i pošteni. Ovako, imamo situaciju u kojoj je CIK taj koji odlučuje o strukturama vlasti na svim nivoima, a to nije dobro. Ako je tako, a očito jeste, zašto onda uopće idemo glasati na izborima.

Komentari (0)

Prijavite se za komentiranje

Prijava

Jos nema komentara. Budite prvi!

Minuta

Sve →

Iz drugih kategorija