Pregovori u Pakistanu: Pauza u ratu i nastavak iste politike u miru!

Piše: Armin Sijamić

Oružje je utihnulo na dvije sedmice, nakon što su u utorak navečer Sjedinjene Američke Države i Iran dogovorili primirje i razgovore u Islamabadu. Otvoren je teren za diplomatiju.

Po završetku svih modernih ratova neka vrsta sporazuma je postignuta. Iranska vojska je, nakon četrdesetak dana rata protiv američke i izraelske vojske podržane nekim arapskim i evropskim državama, iranskoj diplomatiji omogućila da na pregovore u Islamabad ne ode kao slabija strana.

Sam Islamabad kao mjesto pregovora je rezultat činjenice da je vojska iranskim pregovaračima dala bolje početne pozicije nego što je Teheran imao. Od pregovora u Švicarskoj i Omanu, komunikacije s Amerikancima preko posrednika i naknadnih napada Izraela i Sjedinjenih Država na iranske pregovarače, došlo se do pregovora, uz posredovanje Pakistana, licem u lice.

Pakistan je i u ovoj rundi američko-izraelskog rata protiv Irana stajao uz Teheran. Za razliku od nekih iranskih susjeda nije dao svoju teritoriju kao bazu za američke napade, pakistanska vojska nije presretala iranske rakete i dronove, iako su Sjedinjene Američke Države saveznik Pakistana.

Iranska delegacija je dočekana uz najveće počasti. Šef iranskog parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf i šef iranske diplomatije Abbas Araghchi dočekani su kao pakistanski prijatelji.

Američku delegaciju prevodio je potpredsjednik JD Vance. Došli su i posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i predsjednikov zet Jared Kushner. Neki iranski zvaničnici su, dok je trajao rat, rekli da žele pregovarati samo s Vanceom, što je bilo implicitna poruka da Witkoffu i Kushneru ne vjeruju.

http://nap.ba/qpost/441836

Trumpov napad na Iran po želji i volji Netanyahua

Piše: Armin SijamićNapad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran posljednjeg dana prošlog mjeseca događaj je nakon kojeg Bliski istok više nikada neće biti isti.U petak je omanski šef diplomatije Badr Albusaidi, koji je bio posrednik

Put za Islamabad: Od prijetnji do razgovora

Razgovori američkih i iranskih zvaničnika dočekani su širom svijeta s radošću, osim u Izraelu. Da bi razgovore potkopao prije nego su počeli, Izrael je, nakon što je obznanjen prekid vatre na svim frontovima, napao Liban ubivši stotine i ranivši hiljade ljudi. Premijer Benjamin Netanyahu je još jednom pokazao da ne želi mir i da želi nastavak rata protiv Irana.

http://nap.ba/qpost/422668

Bliski istok na godišnjicu Hamasovog napada na Izrael: Netanyahu nema namjeru stati čak i ako se uspostavi mir u Pojasu Gaze

Piše: Armin SijamićJučer je bilo tačno dvije godine od napada palestinskog Hamasa na Izrael. Taj napad je na Bliskom istoku pokrenuo talas događaja koji traju i danas, a već sada neke promjene na terenu su epohalne.U brojnim procesima na Blisko

Trump će Iranu nešto ranije dati rok za dogovor, ili u protivnom „cijela civilizacija će večeras umrijeti i nikada više neće biti vraćena“. Tada na scenu stup pakistanski premijer Shehbaz Sharif, koji je na društvenoj mreži X napisao da su Iran i Sjedinjene Države dogovorile primirje, koje uključuje i Liban. Iran je rekao da će se pregovarati na osnovu deset tačaka koje je ranije kandidovao, a Trump i Vance da Liban nije uključen u prekid vatre, iako je američki predsjednik u najavi primirja napisao na društvenim mrežama da je iranskih deset tačaka osnova za pregovore.

Vjerovatno je to navelo pakistanskog ministra odbrane Khawaju Asifa da na X-u napiše, pa potom obriše, da je „Izrael zlo i prokletstvo za čovječanstvo“, da vrši genocid u Gazi, Iranu i Libanu i da potkopava pregovore u Islamabadu. „Nadam se i molim da ljudi koji su stvorili ovu kancerogenu državu na palestinskoj zemlji uklone evropske Jevreje i gore u paklu“, naveo je.

Ipak, do razgovora je došlo. Delegacije su stigle u Pakistan, uprkos masakru u Libanu, lažnim vijestima sa svih strana i maksimalističkim zahtjevima kao osnovi za pregovore. Pobjedu su odnijeli oni koji su željeli pregovore, a pored Irana i SAD-a to su Pakistan i prema nekim tvrdnjama Kina koja je ohrabrila Teheran i Islamabad da krenu tim putem.

Iza zatvorenih vrata: Kako otvoriti Hormuški moreuz?

Iako su oči svijeta bile uprte u pregovore, samo mali broj ljudi je znao šta se dešava iza zatvorenih vrata. Periodični izvještaji američkih i iranskih medija bili su namijenjeni kontroli vlastite javnosti, a manje ka tačnom izvještavanju. Ipak, obje strane su bile saglasne da su razgovori trajali satima.

Međutim, iako je oružje utihnulo to nije značilo definitivan kraj rata. Dodatne snage američke vojske upućene su na Bliski istok, a britanski premijer Keir Starmer je rekao da traju razgovori o tome kako otvoriti Hormuški moreuz. Starmer je rekao da se radi na formiranju koalicije od tridesetak država koja ne isključuje ni mogućnost upotrebe vojne sile.

Upravo je Hormuški moreuz u središtu američko-iranskih pregovora. U spomenutom planu od deset tačaka stoji da će Teheran imati kontrolu nad moreuzom i da će brodovima naplaćivati prolaz kako bi namirio štetu koju je pretrpio u ratu, a ostale tačke su garancije da Iran neće biti ponovo napadnut, da će biti oslobođen sankcija te da će oružje utihnuti širom Bliskog istoka.

Kontrola nad Hormuškim moreuzom Iranu daje sve to i pregovori u Islamabadu su posljedice toga što je prolaz kroz moreuz zatvoren. Oko četvrtine svjetske nafte, petine tečnog gasa, trećine sirovina za proizvodnju vještačkih gnojiva i petine aluminija, sada su čip u iranskim rukama.

Trump je Iran učinio velikom silom, jer prije ovog rata nije kontrolisao prolazak kroz Hormuški moreuz. Primjera radi, Rusija kontroliše oko dvanaest posto svjetske nafte, sedamnaest posto prirodnog gasa, dvadesetak posto sirovina za proizvodnju vještačkih goriva i oko šest posto aluminija.

http://nap.ba/qpost/443137

Američko-izraelski rat protiv Irana: Nova bliskoistočna savezništva i novi poredak su na pomolu

Piše: Armin SijamićProšle su samo dvije sedmice od kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran. Međutim, i to je bilo dovoljno da neke bliskoistočne države budu stavljene pred nove izazove.Samo nekoliko dana prije nego što će Iz

Iran je nakon primirja izašao kao politički i ekonomski pobjednik. Pregovori u Islamabadu su mu trebali da bi tu pobjedu ovjerio i barem nakratko uživao u ulozi pobjednika. Američka strana je to na pregovorima željela spriječiti, istovremeno pokušavajući da zadrži vojsku na Bliskom istoku i pristup državama koje su u zavisnom položaju u odnosu na Washington. Trump je više puta rekao da ne želi Iran s nuklearnim oružjem i da traži da Hormuški moreuz bude otvoren.

Ali, Trumpova administracija to ne može Iranu dati, ne samo zbog vlastitih interesa. Protivljenje Netanyahua je velika prepreka. U noći kada je primirje obznanjeno neki proizraelski glasovi u Sjedinjenim Državama su to vidjeli kao katastrofu, upozoravajući da Iran ne može dobiti ono što je naveo u pomenutih deset tačaka. Javio se i Netanyahu i rekao da će se rat protiv Irana nastaviti.

Dogovor ili rat

Kada se pregovaralo prije par mjeseci, Iran je bio slabija strana. Sankcije, američke vojne baze u blizini iranskih granica i prijetnja najveće svjetske sile da će napasti, visile su iznad iranskih glava.

Sada, iako teško stradali u američkim i izraelskim udarima, Iranci su eliminisali brojne američke baze, s Hezbollahom Izraelu nanijeli teške udarce, ogolili politiku mnogih arapskih država, u Iraku preuzeli inicijativu i prvi puta u nekoliko decenija dobili razumijevanje nekih vlada Zapada. Uz to, Iran kontroliše Hormuški moreuz i direktno utiče na cijene nafte, prirodnog gasa, vještačkih goriva, aluminija i drugih roba. Svijetu prijeti nezapamćena ekonomska kriza.

Tako su Iranci pritisak prebacili na Trumpa od kojeg većina njegovih glasača traži kraj rata, a Netanyahu i proizraelski lobi u Washingtonu to ne žele ni čuti i sve to pred novembarske izbore za američka zakonodavna tijela. Neki predviđaju težak izborni poraz republikanaca, a raspadanje Trumpovog pokreta MAGA ovih dana može se pratiti i kroz istupe samog predsjednika.

http://nap.ba/qpost/410781/Trumpov-MAGA-pokret-i-nepostojei-sluaj-Epstein

Trumpov MAGA pokret i (ne)postojeći slučaj Epstein

Piše: Armin SijamićPrije nešto manje od šest mjeseci Donald Trump vratio se u Bijelu kuću, a onda uzdrmao saveznike i neprijatelje širom svijeta, izbornu bazu, dio donatora i ljude koji su mu godinama bili odani.Jedna od odlika politike u veće

Iranska i američka strana teško su stradale u ovome ratu. Štete na opremi, infrastrukturi i u ljudstvu su ogromni i bilo bi očekivano da obje strane postignu mir.

Delegacije su danas otišle iz Islamabada uz tvrdnju da suprotna strana ne želi da prihvati njihove zahtjeve, ali ne zatvarajući vrata novim pregovorima.

Dogovor je moguć i Teheran i Washington su ga bili postigli u vremenu administracije Baracka Obame. Trump je ulaskom u Bijelu kuću, po želji Netanyahua, sporazum napustio. U junu prošle godine pregovori su išli u dobrom pravcu, a onda ih je prekinuo iznenadni izraelski napad u kome je ubijen veliki dio iranskog političkog i vojnog vrha.

Prije napada na Iran 28. februara pregovori su se odvijali u dobrom pravcu i to je potvrdio omanski ministar vanjskih poslova Badr al-Busaidi. I ta šansa je uništena novim iznenadnim američko-izraelskim napadom kada je ubijen i vrhovni vođa Irana i šiita ajatolah Ali Khamenei. Iranska i američka strana teško su stradale u ovome ratu. Štete na opremi, infrastrukturi i u ljudstvu su ogromni i bilo bi očekivano da obje strane postignu mir.

U junu prošle godine pregovori su išli u dobrom pravcu, a onda ih je prekinuo iznenadni izraelski napad u kome je ubijen veliki dio iranskog političkog i vojnog vrha. Prije napada na Iran 28. februara pregovori su se odvijali u dobrom pravcu i to je potvrdio omanski ministar vanjskih poslova Badr al-Busaidi. I ta šansa je uništena novim iznenadnim američko-izraelskim napadom kada je ubijen i vrhovni vođa Irana i šiita ajatolah Ali Khamenei.

http://nap.ba/qpost/408706

Primirje između Izraela i Irana ne znači i kraj rata: Šta je natjeralo Trumpa da traži pregovore?

Piše: Armin Sijamić Izrael i Iran završili su još jednu rundu sukoba koji je počeo prošle godine. Izraelu se u napadu ovaj put pridružio i Washington, da bi potom brzo došlo do primirja nakon dvanaestodnevnog rata.Ono što Josephu Bidenu nije

U tim pregovorima Iran je pokazivao volju za dogovorom i na svoju štetu. Odbijanje dogovora ili njegovo kršenje uvijek je dolazilo s američke strane, a od juna prošle godine u namjeru da se slomi Islamska Republika uključeni su i vojni napadi. Zato je logično zaključiti da Sjedinjene Države i sada biraju između rata i mira i Iran tu ne može ništa uraditi, ako se ne želi pokoriti Washingtonu i Tel Avivu kao većina država i pokreta Bliskog istoka. Pregovori u Islamabadu to su i pokazali, a što je bio jedan od ciljeva iranske diplomatije ako sporazum sa Washingtonom ne bude postignut.