Žene čine petinu sektora sigurnosti i odbrane u BiH, ali rijetko odlučuju

(Patria) - U okviru inicijative "Žene i sigurnost? Prirodno, skroz!", koju finansira Evropska unija, Centar za sigurnosne studije (CSS) danas je u Sarajevu zvanično predstavio studiju "Položaj žena u sektoru sigurnosti i odbrane u BiH".

Studija je zasnovana na empirijskom istraživanju u kojem je učestvovalo 25 institucija sektora sigurnosti i odbrane sa svih nivoa vlasti u BiH, čineći je najsveobuhvatnijim prikazom te vrste u našoj zemlji.

U sektoru sigurnosti i odbrane u BiH, od ukupno 23.471 uposlenih u 25 analiziranih institucija, žene čine svega 21% i uglavnom su raspoređene na administrativnim funkcijama.

Tri najmnogoljudnije institucije su na državnom nivou - a radi se o Oružanim snagama BiH (8.478 uposlenih), Upravi za indirektno oporezivanje BiH (2.338) i Graničnoj policiji BiH (2.029).

U navedenih 25 institucija, prosječna popunjenost sistematizovanih radnih mjesta iznosi oko 75%, uz značajne razlike među institucijama. To ukazuje na potrebu ozbiljnih sistemskih reformi u oblasti upravljanja ljudskim resursima, ukoliko donosioci odluka u ovoj zemlji brinu o funkciji sigurnosti te, samim time, i o blagostanju svih građana i građanki.

Analiza policijskog sektora, koja je obuhvatila 13 institucija, s ukupno 8.918 policijskih službenika, pokazuje da su žene zastupljene u ovom statusu sa 11%. Njihova zastupljenost na rukovodećim policijskim pozicijama iznosi svega 4%, dok se najveći broj žena nalazi u najnižem policijskom činu - činu policajke.

Slični trendovi zabilježeni su i u Oružanim snagama BiH, gdje žene čine 11% ukupno uposlenih. Kada se govori o statusu profesionalnih vojnih lica u Oružanim snagama BiH, od 7.895 njih, žene čine 10%. Njihovo učešće na komandnim i rukovodećim dužnostima iznosi 6%, a najveći broj žena nalazi se u najnižem činu - vojnikinje.

Provedeno istraživanje naglašava potrebu za prelaskom s deklarativne podrške rodnoj ravnopravnosti na konkretne i sistemske mjere.

Preporuke uključuju unapređenje rodno osjetljivog upravljanja ljudskim resursima, uvođenje afirmativnih mjera pri zapošljavanju i napredovanju, kao i jačanje institucionalnog i parlamentarnog nadzora nad provedbom politika ravnopravnosti, saopštio je CSS.