Čavalić i Karamujić analiziraju za NAP: U kojoj mjeri 'na svojoj koži' BiH osjeća rat na Bliskom istoku?

(Patria) - U kojoj mjeri danas Bosna i Hercegovina "na svojoj koži" ekonomski osjeća rat na Bliskom istoku?

Očekuje li nas nastavak divljanja cijena, imamo li efikasne mehanizme koji će spriječiti "lov u mutnom" velikih trgovačkih centara i nekontrolisan rast cijena osnovnih životnih namirnica?

Može li se povući određena paralela između rata na Bliskom istoku i ruske agresije u Ukrajini u smislu porasta cijena roba i usluga, koje se, čini se, više nikada neće vratiti na prijašnje stanje.

Ovo su neka od pitanja koja smo postavili doktoru ekonomskih nauka i zastupniku u Parlamentu FBiH Admiru Čavaliću i profesoru na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Muharemu Karamujiću.

Čavalić: Sve zavisi od dužine konflikta

Čavalić smatra da je i dalje prerano govoriti o potpunoj procjeni negativnih ekonomskih posljedica konflikta na Bliskom istoku po Bosnu i Hercegovinu.

Međutim, dodaje, evidentno je da već sada u ovom kratkom roku imamo izuzetan pritisak na tržište nafte i naftnih derivata, odnosno rast cijene istih, što se direktno reflektuje prvenstveno na fizička, a potom i na pravna lica.

- To će se kad-tad prebaciti i na cijene finalnih proizvoda, usluga te dodatno naglasiti inflaciju koju već imamo u Bosni i Hercegovini. No, sve to prije svega zavisi od dužine konflikta na Bliskom istoku.

Znamo kad je konflikt počeo, ali ne znamo kada će završiti. Ako završi u narednim danima ili sedmicama, i ako se riješi pitanje Hormuza, ubijeđen sam da će se tržišta vrlo brzo stabilizirati - kaže Čavalić za Novinsku agenciju Patria (NAP).

Napominje da cijena hrane nikada nije bila niža na globalnom tržištu, međutim sada su glavni problem kriza s energentima i lancima snabdijevanja te blokade.

- Tržišta se brzo prilagode, ali ukoliko ovaj konflikt potraje par mjeseci ili čak par godina kao u Ukrajini, bojim se da će to najviše utjecaja imati na energente i njihovu stabilnost. Ne samo na naftu i naftne derivate, već i na plin i druge alternativne energente, ali i na opću inflaciju.

Zbog toga će centralne banke širom svijeta vjerovatno reagovati povećanjem kamatnih stopa, što opet može prouzrokovati recesiju. Dakle, globalnu, ili evropsku, ili neku drugu recesiju, a to se nažalost može reflektovati i na BiH na način da uspori njenu ekonomiju - rekao je Čavalić.

Kada je u pitanju regulativa, ističe da Bosna i Hercegovina ima zakone, pravilnike, inspekcije. Međutim, dodaje da svima mora biti jasno kako je ovo jedna opća globalna geopolitička kriza i da je manevarski prostor veoma ograničen.


Admir Čavalić

- Dakle, i da imamo najbolje inspekcije na svijetu, ukoliko raste cijena inputa, uvoznih energenata, kao što je to slučaj kod nas, teško je očekivati neka fiks rješenja, neko čudo i slično. Ono što država može uraditi jeste da se odrekne vlastitih prihoda.

Evo ako govorimo o nafti i naftnim derivatima, to je ova inicijativa sa državnog nivoa u smislu temporalnog ograničenja ili ukidanja akciza, što bi bilo diskreciono pravo izvršne vlasti na nivou države - istakao je Čavalić.

Također je napomenuo da su marže u Federaciji BiH na naftu i naftne derivate dugi niz godina unazad ograničene. Tako da je tu, dodaje, teško govoriti o nekom "lovu u mutnom".

- Jednostavno, kada cijena uvozne nafte raste, ona raste preko veleprodavaca pa do maloprodavaca i kasnije se prebacuje i na krajnjeg potrošača. Isprva dizel, a onda benzin. U zavisnosti od toga je li jača potražnja za dizelom ili benzinom - potcrtava Čavalić.

Naglašava da je situacija u Ukrajini posebna, ne samo zbog problema s lancem snabdijevanja, već i zbog prirodnog značaja te zemlje za čitavu Evropu i činjenice da je blokirana i Rusija, odnosno njeni energenti i doprinos zapadnoj ekonomiji.

- Ukrajinu trebamo posmatrati i u kontekstu sankcija. Dužina trajanja konflikta u Ukrajini plus sankcije Rusiji - sve to je izazvalo niz ekonomskih problema. Za nadati se da se to neće desiti i na Bliskom istoku.

Nadajmo se da će se to lokalizovati, da će se Hormuz odblokirati, a u Iranu zaustaviti stradanja i konflikt koji u energetskom kontekstu postaje sve skuplji. Njim su pogođeni svi koji zavise od energenata, a posebno od nafte i naftnih derivata.

A mi jesmo ekonomija koja ima apsolutnu zavisnost od tog energenta. Ovdje govorim o čitavoj privredi Bosne i Hercegovine - smanjuje se njena konkurentnost - potcrtava Čavalić.

Jedan od najpogođenijih bh. sektora krizom na Bliskom istoku, ističe, svakako je turizam, a to ćemo tek bolje da vidimo i osjetimo na proljeće i ljeto, kada u našu zemlju tradicionalno dolaze arapski turisti.

- Pitanje je da li će i naša dijaspora ove godine u značajnijem broju dolaziti u svoju domovinu zbog rasta cijena i troškova putovanja - riječi su Čavalića.

Ocjenjuje da će i bh. izvozni sektor imati određenih poteškoća usljed problema s globalnim lancima snabdijevanja, kao i sektori koji posebno ovise o nafti kao energentu - transportna, metalna industrija...

- Sve u svemu, ova kriza na Bliskom istoku ne donosi pobjednike. Donosi gubitnike, svi su manje-više gubitnici, uključujući i trgovce naftom i naftnim derivatima. Iako se to možda ne percipira tako - zaključuje Čavalić u razgovoru za NAP.

Karamujić: Doći će do dodatnog rasta inflacije

Profesor Karamujić u razgovoru za NAP kaže da mi u Bosni i Hercegovini svjedočimo povećanju cijena goriva koje je manje-više sastavni dio troškovnika svih proizvoda i usluga, te da je izuzetno teško naći sektor na koji gorivo ne utječe direktno, a indirektno utječe - svugdje.

- Osim što poskupljuje gorivo, doći će i do povećanja ostalih cijena, odnosno do još značajnije inflacije. Mi već imamo značajnu inflaciju, a ova dešavanja na Bliskom istoku još će da je povećaju.

Povećava se cijena proizvodnje, proizvodi postaju manje konkurentni, smanjuje se životni standard, ne samo kod nas, nego i drugdje, prvenstveno u Evropskoj uniji, koja je naše glavno izvozno tržište.

Već se priča o tome da će Evropska centralna banka povećati eskontnu kamatnu stopu, što mora i uraditi, jer je inflacija poodavno izašla iz svojih okvira. Evropska centralna banka pokušava da drži inflaciju u rasponu između dva i tri posto.

A u Evropi je inflacija već značajno veća od ta tri posto, tako da Evropska centralna banka mora povećati i kamatne stope. A to se radi da bi se smanjio nivo ekonomskih aktivnosti u društvu.

Kamatna stopa se povećava kako bi se nivo agregatne potražnje smanjio i pokušala smanjiti inflacija. Međutim, kad se smanji nivo agregatne potražnje, logično da dolazi i do smanjenja potražnje i za proizvodima koji se uvoze iz Bosne i Hercegovine.

Ukratko, konflikt na Bliskom istoku ima izuzetno negativne posljedice po Bosnu i Hercegovinu, utječe na pad njenih ekonomskih aktivnosti i konsekventno daljnje smanjenje životnog standarda - ističe Karamujić.

Prema njegovim riječima, cijene nafte su egzogeni faktor, mi ne utječemo na njih, to je nešto van sistema i mi tu ne možemo ništa uraditi. Ali možemo na cijenu goriva na benzinskim pumpama.

- Ja bih želio da pozdravim ovu inicijativu o ukidanju akciza na državnom nivou, jer akciza je porez. A ako ukinemo porez, opterećenje na cijenu nafte će se smanjiti, i samim time će doći do marginalnog pada cijene za taj iznos.

Kažem marginalnog, što ne znači da će doći do nominalnog pada, jer ako cijene na svjetskom tržištu nastave rasti, ovo će imati samo ublažavajući efekt - rekao nam je Karamujić.

Što se tiče globalnih cijena nafte, profesor kaže kako ne vidi da se one u neko dogledno vrijeme - za šest do dvanaest mjeseci - mogu vratiti na prijašnje stanje.


Muharem Karamujić

- Da rat na Bliskom istoku stane sutra, on će u narednih godinu-dvije i dalje imati negativne efekte koji će, doduše, biti puno manji od ovih trenutnih. A što rat traje duže i negativni efekti će biti duži.

Dok se god ne osposobi normalna ponuda nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, imat ćemo povećanje njihove cijene, a samim tim i ove izuzetne dodatne inflatorne pritiske na globalnu ekonomiju - upozorio je profesor Karamujić.

Dok traje ova žestoka kriza, dodaje, bh. regulativa i inspektorati definitivno mogu intervenisati prvenstveno u kraćem vremenskom periodu i prije svega limitiranjem marže na naftu i naftne derivate.

- Inspektorat ima značajnu ulogu da ne dođe do tog "lova u mutnom". Ne mogu oni zaustaviti porast cijena kad cijena sirovine raste, ali mogu limitirati maržu na te proizvode. Mogu je čak u marginalnim slučajevima i anulirati. I mislim da su takve mjere u ovim situacijama opravdane.

Ne anuliranje, ne može niko raditi džaba, je l'? Ali limitiranje na pet do deset posto maksimalno bi u ovakvim slučajevima imalo smisla. Normalno, samo u kratkom vremenskom periodu. U dugom - nisam za takve mjere - ističe Karamujić.

Profesor je mišljenja i da su drugačiji utjecaji rata u Ukrajini i onog na Bliskom istoku u smislu rasta cijena u Bosni i Hercegovini.

- Rusija je značajan proizvođač zemnog plina i nafte. Međutim, zemlje Zapada same su odlučile da nametnu embargo na te proizvode kako bi joj onemogućile da stiče prihode koje onda koristi za nastavak rata.

I taj dio je značajno manji nego ovih dvadesetak posto svjetskog prometa naftom koji je povezan s Hormuškim moreuzom i regionom gdje se vrše ratne operacije. Samim tim na rast cijena u BiH je i značajno veći utjecaj rata na Bliskom istoku.

Ovdje svjedočimo značajnom utjecaju u veoma kratkom vremenskom periodu jer se, kao što sam i rekao, govori o minimalno dvadeset posto svjetskog kapaciteta prometa naftom. To je ogroman udar i tržište se mora prekalibrirati - naglašava Karamujić.

Samim tim, dodaje, ponuda se smanjila, potražnja ostaje konstantna ili čak i raste jer mnogi žele da naprave zalihe, a samim tim automatski dolazi i do rasta cijene nafte.

Istog je mišljenja i kao Čavalić - konfliktom na Bliskom istoku pogođen je kompletan turistički sektor u Bosni i Hercegovini.

- Ljudi se kad je nestabilna situacija, kad imate ratna dešavanja, kad imate povećane rizike ne odlučuju na turističke pohode. Kad imate inflaciju, ljudi će smanjiti troškove, a prvo što će smanjiti su troškovi na putovanja.

Ako se ovo ne riješi brzo, Bosna i Hercegovina mogla bi zabilježiti značajan pad turističkog sektora. Ali ja se doista nadam da se ovo hoće riješiti vrlo brzo. Kompletna ova agresija na Iran nije logična. Ne koristi Americi i nije ponukana ekonomskim, nego nekim drugim interesima - zaključuje Karamujić u razgovoru za NAP.

(D. Kovač)