(Patria) - Stanje u Srbiji u proteklih godinu dana dodatno se pogoršalo, članstvo u EU je samo deklarativan cilj, stoga bi trebalo razmisliti o obustavi finansijske pomoći toj zemlji, rečeno je tokom rasprave na vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta.
- Nažalost, reforme Srbije vezane za pristupanje EU uglavnom su značajno usporene. U nekim segmentima su i nazadovale, što je posebno vidljivo u područjima vladavine prava i standarda demokratije kao sistema - rekao je parlamentarni izvjestilac za Srbiju Tonino Picula predstavljajući nacrt svog izvještaja o napretku Srbije.
Picula kaže da ukupni tempo procesa pristupanja već godinama stagnira, da je to posljedica ograničenog napretka u dijalogu s Kosovom, kontinuiranog nedostatka usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, općenitim nedostatkom istinske političke volje za napredovanjem, čestom retorikom protiv dužnosnika EU, pogoršanjem uslova za slobodan rad medija i civilnog društva, kao i ignorisanja preporuka za reformisanje izbornog procesa.
Hrvatski europarlamentarac kritikovao je i "aktere" u EU koji su godinama popuštali Srbiji u ime stabilnosti.
- Politika gledanja kroz prste i forsiranja stabilnosti kao alibija od strane nekih evropskih aktera nisu donijeli rezultate u transformaciji zemlje nego su je nažalost samo udaljili od članstva - ističe Picula.
Naglašava da uprkos tome što je Srbija službeno proglasila članstvo u EU strateškim ciljem, za to nema potvrde u praksi, navodeći kao primjere neučešće predsjednika Aleksandra Vučića na samitu EU - Zapadni Balkan u decembru prošle godine te njegovo učešće na vojnoj paradi u Moskvi prošlog maja.
Picula je naveo i da su dobrosusjedski odnosi važan aspekt približavanja Evropskoj uniji.
- U tom se kontekstu od Srbije očekuje da aktivnije i konstruktivnije učestvuje u utvrđivanju sudbine osoba nestalih u ratovima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Jednako tako, pozivam nadležne u Srbiji da sarađuju s pravosudnim tijelima zemalja članica na procesuiranju ratnih zločina iz devedesetih - rekao je Picula.
Iznimno oštar bio je austrijski zastupnik iz liberalne grupe Renew Helmut Brandstaetter.
- Siguran sam da srbijanska vlada ne želi ući u Evropsku uniju, ono što želi je samo novac od EU - kazao je Brandstaetter, dodajući da ne bi trebalo davati novac vladi i dati ga organizacijama civilnog društva.
Napomenuo je i da se srbijanski dužnosnici hvale pred narodom da daju novac za razne svrhe, a riječ je zapravo o evropskom novcu.
- Evropska unija je dovoljno glupa da tamo daje novac, a onda čak ni ne pazi šta s njim radi - potcrtao je Brandstaetter.
Sličnu ocjenu iznio je i Picula: "Upitno je koliko je ova stagnacija pa i nazadovanje Srbije na evropskom putu komplementarna s isplatama iz Plana rasta EU".
Više zastupnika je u raspravi isticalo da je delegacija Evropskog parlamenta nedavno u Beogradu dočekana iznimno neprijateljski u provladinim medijima, a negativne komentare davali su i predsjednik Vučić i predsjednica parlamenta Ana Brnabić.
Pogotovo je napadan izvjestilac Picula, kojem su kolege izrazile solidarnost.
Hrvatska zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) pozvala je "građane Srbije da pokažu svoju istinsku proevropsku vjeru i pozovu vladu na odgovornost, jer ono što se događa Srbiji nije proevropsko".
Rekla je da Srbija i njeni građani imaju priliku konačno se obračunati s prošlošću, otvoriti arhive, reći šta se dogodilo s nestalim osobama.
Davor Ivo Stier (HDZ/EPP), izvjestilac kluba pučana za Srbiju, također je ocijenio da se Srbija i dalje udaljava od evropskog puta i postaje sigurnosna prijetnja na jugoistoku Evrope.
- Društvo u Srbiji je polarizovano i duboko podijeljeno, a želja za ulaskom u EU ostaje deklarativna, dok se odmiču od evropskih vrijednosti, posebno u pogledu slobode okupljanja te medijske i akademske slobode.
Pritom se Srbija odbija jasno svrstati s evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom te istovremeno jača vojnu saradnju s Rusijom i Kinom i nabavlja ne samo odbrambene sisteme već skupo i sofisticirano ofanzivno oružje, poput kineskih supersoničnih raketa - rekao je Stier.
Osvrnuo se i na položaj nacionalnih manjina u Srbiji, naglasivši kako je znatno poboljšan status mađarske zajednice, dok i dalje ostaju značajni problemi u poštivanju prava drugih manjina, poput rumunske, bugarske i hrvatske.
Jedine pohvale u raspravi Srbija je dobila od zastupnice Annamarije Vicsek iz Vojvodine, koja je u Evropski parlament ušla na listu mađarske vladajuće stranke Fidesz te Grzegorz Braun iz poljske krajnje desne stranke Konfederacja.
Vicsek je rekla da Piculin izvještaj "nije kritika nego politički sud", da u tekstu nema priznanja za ono što je pozitivno, a da se negativne stvari prenaglašavaju.
Poljski zastupnik Braun rekao je da je u raspravi pokazan prijezir i osjećaj superiornosti prema Srbiji.
- Ne želim biti jedan od samozvanih učitelja demokratije, radije bih svima preporučio neka drugi žive kako žele, a Srbiji ne bih preporučio da se pridruži Evropi - rekao je Braun, koji je svoje obraćanje završio rečenicom "Kosovo je Srbija".
Picula je u završnom obraćanju rekao da iz rasprave zastupnika proizlazi da je put Srbije prema Evropskoj uniji u ozbiljnoj opasnosti, prije svega, zbog toga što njena vlada kontinuirano i namjerno ostavlja po strani gotovo svaki ključni aspekt pristupanja potreban za napredak.
Dodao je da Srbija kao zemlja kandidatkinja za članstvo ima značajan utjecaj u regiji Zapadnog Balkana, tako da njeno unutrašnje stanje utječe na ukupnu politiku proširenja.
Članovi odbora imaju rok do 9. aprila za podnošenje amandmana. Očekuje se da će odbor glasati o izvještaju 3. ili 4. juna, a potom će biti upućena na raspravu na plenarnoj sjednici.