Lov u mutnom bez kazne: Zašto bh. vlasti svoje građane ne štite od konstantnog i neopravdanog divljanja cijena?

(Patria) - Bosna i Hercegovina već osjeća direktne ekonomske posljedice rata na Bliskom istoku, posebno kroz rast cijena goriva i opšti talas poskupljenja. Nažalost, taj trend neće se zaustaviti samo na energentima, već će se preliti i na gotovo sve druge proizvode i usluge.

Dodatni problem je "lov u mutnom" kojim se služe trgovci i istovremeni izostanak reakcije nadležnih vlasti, zbog čega redovno najveći teret krize snose bosanskohercegovački građani, izjavio je u intervjuu za Novinsku agenciju Patria (NAP) ekonomski analitičar Igor Gavran.

Cijene će nastaviti rasti

Gavran potcrtava da je cijena goriva u Bosni i Hercegovini počela rasti i prije nego je to bilo opravdano. A u narednom periodu očekuje i nastavak tog trenda zbog stvarnog porasta cijena goriva koje se uvozi u našu zemlju.

- Posljedično tome, vrlo je vjerovatno da će rasti cijene i ostalih proizvoda i usluga, što zbog stvarnog porasta troškova, što zbog uobičajenih zloupotreba trgovaca koji svaku priliku koriste za izgovor da dodatno povećaju cijene, čak i kada za to nema nikakvog realnog osnova - govori Gavran.

Kaže da je nezahvalno prognozirati šta će se dalje dešavati, s obzirom da to zavisi od toga kada će "SAD i Izrael prestati sa svojom agresijom na Iran", što bi, između ostalog, dovelo do trenutnog, a potom i dugoročnog pada cijena nafte.

- A kada se radi o divljanju cijena u Bosni i Hercegovini, bojim se, čak i kada se agresija završi i ratna dejstva prestanu, rast cijena prestane na svjetskom nivou, da bi kod nas taj rast mogao i dalje biti nastavljen, kao što smo to i do sada imali slučaj - rekao je Gavran.

Prema njegovim riječima, takve zloupotrebe niko iz vlasti u Bosni i Hercegovini ne pokušava spriječiti. Inspekcijski rad je minimalan, a zakoni o kontroli cijena minimalno se koriste - suština je da su potrošači uvijek najveći gubitnici.

- Bosna i Hercegovina svakako bi te mehanizme mogla unaprijediti. Određene izmjene zakona o kontroli cijena također su u proceduri. Međutim, ključni problem nije u nedostatku zakonskog okvira, ključni problem je u nedostatku volje, svijesti i namjere vlasti da nešto poduzmu.

Inspektora nema dovoljno, inspekcije same po sebi nisu dovoljne, ali sve se to može riješiti i ako nešto nedostaje u propisima dopuniti i unaprijediti, kada bi bila prisutna volja. Ali te volje nema. Jedino što vidimo je volja vlasti da poveća naplatu prihoda od PDV-a. Samim time njima povećanje cijena odgovara jer uvijek povećava i te prihode - ističe Gavran.

Naglašava da je prilično jasno, prema pokazateljima dobiti trgovačkih centara u BiH, posebno onih vodećih, a posebno najvećeg trgovačkog lanca u Bosni i Hercegovini, da su zloupotrebe ne sporadične, nego sistemske i enormne.

- Rast dobiti im je takav da se to ničim drugim ne može objasniti nego nadrealno visokim cijenama i visokim maržama. Marže u trgovinama u BiH daleko su više nego što je to slučaj u normalnim zemljama. I ta se praksa nastavlja i nastavljat će se dok se ne spriječi na sistemski način - navodi Gavran.

Još jednom je ponovio da je odgovornost, prije svega, na vlastima koje to dozvoljavaju.

- To više nije čak ni "lov u mutnom", toliko je svakome jasno da cijene brojnih proizvoda i usluga nemaju nikakve veze s realnošću ni sa stvarnim troškovima. Imamo medijske promocije vlasnika, koji se proglašavaju milijarderima i hvale zbog nekih velikih uspjeha u svom poslovanju.

A tu nije riječ ni o kakvom uspjehu, tu je riječ o klasičnoj zloupotrebi položaja, o pljački kupaca i ostvarivanju potpuno nerealnih i abnormalnih visina profita i dobiti koji nisu opravdani uspješnim poslovanjem, već nerealno visokim cijenama i ekstremno visokim profitnim stopama - upozorava Gavran.

Zloupotrebe se mogu spriječiti

Povukao je paralelu između ruske agresije na Ukrajinu i rata na Bliskom istoku, istakavši da su oba ta sukoba dovela do neminovnog rasta cijena svugdje u svijetu, pa samim time i u našoj zemlji.

- Imali smo inicijalno neke objektivne faktore koji su utjecali na cijene proizvoda na svjetskom tržištu. Međutim, kada su se ti faktori iscrpjeli, odnosno kada su svjetske cijene počele da se ponovno smanjuju, u BiH nismo imali praćenje u tom smjeru, već je rast cijena nastavljen.

Rat u Ukrajini koristio se kao maltene neiscrpan izgovor za povećanje cijena, čak i kada to nije imalo ama baš nikakvog osnova. Imali smo situacije da se cijene stanova povećavaju u to vrijeme i da se to pravda rastom cijena zbog rata u Ukrajini, što je bilo potpuno nerealno i nenormalno.

Iz Ukrajine gotovo ništa nismo uvozili, odnosno vrlo malo proizvoda, pa se opet konstantno sve to spominjalo kao razlog za poskupljenja. I to je nešto što i sada imamo slučaj. Naravno da rast cijena goriva hoće biti objektivno uslovljen rastom cijena goriva na svjetskom tržištu.

Međutim, ono što nije objektivno jeste da se odmah povećavaju i cijene svega ostalog, bez obzira u kojoj se mjeri stvarno povećanje troškova odnosi i na ove proizvode. Bojim se da nam to slijedi i dalje. I opet se vraćamo na isto - sve je do domaćih vlasti.

Sve se to može spriječiti. Zloupotrebe se mogu spriječiti. Međutim, ako toga ne bude, imat ćemo isto kao i kod rata u Ukrajini da cijene koje su povećane pod tim izgovorom ne idu dole, već samo nastavljaju rasti, a iznalaze se dodatni izgovori zašto je to tako - rekao je Gavran.

U svakom slučaju, dodaje, turizam je trenutno jedan od ratom na Bliskom istoku najpogođenijih sektora u BiH zbog drastično manjeg ili gotovo nikakvog dolaska arapsko/muslimanskog svijeta u našu zemlju. No, Bosna i Hercegovina mogla bi vidjeti i svoju šansu da ratom razorenom Bliskom istoku posluži kao alternativna turistička destinacija.

- Naime, oni koji su, recimo, iz zapadnih zemalja planirali putovati u Dubai ili na Bliski istok, barem dio njih će možda doći u BiH. Ne zato što mi nudimo neka slična iskustva, naprotiv. Ljudi jednostavno putuju, žele da otkrivaju nove destinacije kada one koje su planirali nisu sigurne. I zašto neki od njih ne bi završili u Bosni i Hercegovini?

Iskreno govoreći, puno je prednosti Bosne i Hercegovine u odnosu na podneblje Bliskog istoka. Šta će vam neko vještačko naselje u pustinji koje u sebi nema ničega, ni tradicije, ni historije, ni kulture, ni bilo kakve stvarne vrijednosti. Imate samo blještavilo, nebodere i sve apsolutno vještačko.

U Bosni i Hercegovini imate prirodne ljepote, prirodne vrijednosti, historiju, kulturu. Definitivno će oni koji još nisu otkrili Bosnu i Hercegovinu sada i imati priliku za to - ističe Gavran.

Obnova Irana

Posljedice za Bosnu i Hercegovinu, nastavlja analitičar, svakako su negativne, mada su mogući i pojedini izolovani pozitivni efekti, ali efekti na potrošače u najvećoj će mjeri biti determinisani onim šta će domaće vlasti učiniti.

- Oni obično ne učine ništa u korist građana, ali uvijek postoji prvi put - pa vidjet ćemo. Ono što je definitivno jeste da se treba prije svega orijentisati na završetak rata. Sve ovo o čemu govorimo, ovi negativni ekonomski efekti, sve je to nebitno, marginalno i simbolično.

Prosto nije ni vrijedno spomena ako uporedimo silne žrtve, stradanja iranskog naroda, iranskih civila i pojedinih građana u drugim zemljama kao posljedicu američko-izraelske agresije.

Žalosno je da i dalje imamo nezakonite agresije i siledžijsko ponašanje zemalja poput Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, a da to niko u suštini u svijetu ne zaustavlja.

Možemo se jedino nadati da će ih ovaj rat barem iscrpjeti do te mjere da u narednom periodu možda malo drugačije budu gledali na vlastite sposobnosti i da budemo imali manje ovakvih slučajeva agresije - potcrtava Gavran.

Dodaje i da će kompanije iz Bosne i Hercegovine vjerovatno imati priliku učestvovati u saniranju štete u Iranu nakon što rat bude priveden kraju. No, i to opet zavisi od toga hoće li se bh. vlasti ponašati korektno i razumno, što trenutno nije slučaj.

- Trenutno iz ne znam kojih privatnih razloga Bosna i Hercegovina se pokušava pozicionirati na strani agresora, a i to bi nam, naravno, za sva vremena moglo ugasiti mogućnost učešća u obnovi Islamske Republike Iran, koja nam je uvijek bila prijateljska država - zaključuje Gavran u razgovoru za NAP.

(D. Kovač)