Ustavni sud FBiH utvrdio da je Zakon o Južnoj interkonekciji u skladu sa Ustavom FBiH, zahtjev Lidije Bradara neumjesan!

(Patria) - Ustavni sud FBiH odbio je zahtjev predsjednice Federacije BiH Lidije Bradara kojim je zatražila povlačenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" i utvrdio da je Zakon o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" donesen u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Bradara je 3.9.2025. godine, podnijela Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu postupka u kojem je donesen Zakon o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" tvrdeći da je isti usvojen protivno odredbama poslovnika oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud FBiH je zatražio izjašnjenje oba doma Parlamenta FBiH odgovor na taj zahtjev, a 14.1.2026. godine u Ustavnom sudu Federacije zaprimljen je pravovremeni odgovor na zahtjev, koji je dostavljen od strane Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sa popratnom dokumentacijom, koja uključuje i Transkript 15. redovne sjednice Predstavničkog doma od 12.12.2024. godine, na kojoj je Prijedlog osporenog Zakona i usvojen.

U odgovoru se podsjeća na to da je osporeni Zakon usvojen na 15. redovnoj sjednici Predstavničkog doma održanoj 12.12.2024. godine, "nakon blagovremene i poslovnikom propisane procedure", te da su "sva relevantna radna tijela ovog doma razmatrala tekst prijedloga zakona upućen od strane predlagača". Nadalje se u odgovoru na zahtjev ukazuje na to, da "vrsta postupka usvajanja nekog zakona (redovan, skraćeni ili hitni), zavisi prvenstveno od ovlaštenog podnosioca, koji predlaže vrstu postupka usvajanja nekog propisa", ali da "konačnu odluku o prijedlogu za donošenje zakona po hitnom postupku, kao o prethodnom pitanju, shodno članu 193. Poslovnika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, donosi Zastupnički dom, većinom glasova poslanika na sjednici kada se razmatra i sam prijedlog zakona".

Dom naroda u ostavljenom roku nije dostavio traženi odgovor.

Ustavni sud FBiH posebnu je obrazložio zašto je odbio zahtjev Lidije Bradara o povlačenju ocjene ustavnosti.

U podnesku o povlačenju zahtjeva navodi se, da je zahtjev podnesen "u okolnostima u kojima su postojale ozbiljne dileme u pogledu ustavne usklađenosti pojedinih rješenja Zakona". Potom, kako su nakon podnošenja zahtjeva nastupile "nove, relevantne okolnosti koje su bitno izmijenile činjenični i pravni kontekst u kojem se razmatra predmetni zakon", te kako su "u institucionalnim okvirima Federacije Bosne i Hercegovine započeli procesi preispitivanja i unaprjeđenja zakonodavnog okvira koji se odnosi na ovaj projekt". Na kraju se ukazuje na pojavu okolnosti koje upućuju "na skoru uspostavu dodatnih pravnih rješenja usmjerenih na otklanjanje ranije uočenih ustavnih i provedbenih nejasnoća", a podnesak završava ocjenom Podnositeljice zahtjeva da "u ovom trenutku ne postoje opravdani razlozi za nastavak postupka ocjene ustavnosti predmetnog Zakona".

Ustavni sud Federacije je utvrdio, da niti jedan od gornjih navoda ne korespondira sa razlozima zbog kojih je zahtjev podnesen.

Dok zahtjev počiva isključivo na procesnim prigovorima u pogledu navodnog kršenja pojedinih odredbi poslovnika parlamentarnih domova, koje osporeni Zakon navodno čine formalno (proceduralno) neustavnim, dotle se u podnesku kojim se zahtjev povlači, o tim za ovaj ustavnosudski postupak jedino relevantnim razlozima, uopće ne govori.

Navod o tome da je zahtjev podnesen "u okolnostima u kojima su postojale ozbiljne dileme u pogledu ustavne usklađenosti pojedinih rješenja Zakona", tipičan je prigovor u ustavnosudskim postupcima, ali onima u kojima je riječ o utvrđivanju materijalne (sadržinske) ustavnosti osporenog propisa, jer se tada odlučuje o "usklađenosti pojedinih rješenja" odnosno odredbi zakona koji je osporen sa ustavom. Kako se u ovom ustavnosudskom postupku ne radi o tome, već o utvrđivanju eventualnih nepravilnosti u zakonodavnom postupku, ovaj navod je irelevantan.

Sljedeći navod, o tome kako su nastupile "nove, relevantne okolnosti koje su bitno izmijenile činjenični i pravni kontekst u kojem se razmatra predmetni zakon", također je u ovom ustavnosudskom postupku irelevantan, jer je "činjenični i pravni kontekst" u kojem se "razmatra predmetni zakon" vezan za prošlo vrijeme tj. vrijeme donošenja osporenog Zakona i kao takav je nepromjenjiv, što i ovaj navod čini irelevantnim.

Za ovaj ustavnosudski postupak jednako je bez važnosti i to što su "u institucionalnim okvirima Federacije Bosne i Hercegovine započeli procesi preispitivanja i unaprjeđenja zakonodavnog okvira koji se odnosi na ovaj projekt". Ustavni sud Federacije cijeni da su procesi o kojima se govori pozitivni i da, eventualno, mogu dovesti do novih i boljih materijalnopravnih rješenja u ovoj oblasti, ali to nema nikakav učinak u ustavnosudskom postupku o kojem se ovdje radi.

Ustavni sud Federacije cijeni posebno neumjesnim prigovor koji se u prilog povlačenja zahtjeva iznosi jer, prema ocjeni Podnositeljice zahtjeva, "u ovom trenutku ne postoje opravdani razlozi za nastavak postupka ocjene ustavnosti predmetnog Zakona".

Razlozi zbog kojih je Podnositeljica zahtjeva zatražila utvrđivanje formalne ustavnosti osporenog Zakona mogli su nastati jedino u vrijeme njegovog donošenja, pa je tvrdnja da oni "ne postoje u trenutku povlačenja zahtjeva", te da postupak treba obustaviti, neodrživa.

Nasuprot tome, Ustavni sud Federacije smatra da u situaciji kada je jedan važeći zakon doveden u pitanje zbog sumnje u ispravnost postupka u kojem je on donesen, principi vladavine prava i pravne sigurnosti nalažu da se ta sumnja ili potvrdi ili opovrgne.

Na osnovu iznesenog, odlučeno je da razlozi izneseni u podnesku o povlačenju zahtjeva u predmetu broj U-20/25 u ovom ustavnosudskom postupku nisu relevantni, te da je nastavljanje postupka utvrđivanja formalne ustavnosti Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", u javnom interesu.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: predsjednica Suda Aleksandra Martinović, te sudije dr. sc. Boris Barun, Vesna Budimir, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, Ajša Softić, mr. sc. Alen Taletović i mr. Anja Vuleta Pavelka.