CSS: Korupcija političara privilegovana u odnosu na 'obične' kriminalce

(Patria) - Konačno smo dočekali konkretne rezultate rada Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na nivou BiH. Naime, predmetna Komisija je izrekla prvu kaznu Mariji Ćosić, savjetnici predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Marinka Čavare, u iznosu od 5.000 KM zbog ustanovljenog sukoba interesa.

Od usvajanja ovog zakona, prije skoro dvije godine, koji je bio i jedan od uslova na putu integrisanja ka EU, nismo vidjeli nikakve pomake ili nastojanja političara da rade na implementaciji zakona koji su građani neopravdano čekali nekoliko godina, navode iz Centra za sigurnosne studije (CSS).

"Izricanje predmetne kazne potaknulo je određene dileme u oblasti vladavine prava i načela jednakosti svih lica pred zakonom bez diskriminacija i povlaštenja (princip izonomije). Mjere koje Komisija može izreći, u obliku novčanih kazni, kreću se u visini od 1.000 do 20.000 KM. U ovom slučaju izrečena je kazna od 5.000 KM, ali ostaje dilema o kojem iznosu nelegalno stečene imovine se radi u konkretnom slučaju. Ako je iznos veći, što je za pretpostaviti obzirom na dvije godine od donošenja ove zakonske norme, opravdano je pitanje da li se isplati svjesno kršiti zakonske odredbe, dok Komisija ne posegne za svojim ovlastima.

Samim tim, dovodi se u pitanje svrha kažnjavanja, odnosno sami cilj generalne prevencije kako u pozitivnom obliku stvaranja povjerenja u djelovanje represivnog aparata tako i u negativnom obliku odvraćajućeg učinka, tj. da niko ne počini takvo djelo. Također, svakodnevno svjedočimo da sudske instance prilikom odmjeravanja svojih kaznu, uz zatvorske ili novčane sankcije, određuju krivcima i obavezan povrat sredstava ili oduzimanje
nezakonito stečene imovine".

U kojoj mjeri će članovi Komisije biti dosljedni i ekspeditivni u provođenju svojih nadložnosti u odnosu na imenovana lica u institucijama BiH, od kojih popriličan broj koristi ove privilegije i ignoriše predmetne zakonske odredbe, ostaje da se vidi u narednom periodu. Istina, na raspolaganju Komisiji su i mjere poput inicijative za razrješenje dužnosti i poziv za podnošenje ostavke nosiocu javne funkcije, ali se čini da one potpadaju više pod diskreciona prava rukovodilaca nego obligacionu normu.

Ne treba zanamariti ni činjenicu da, u skladu s članom 31. ovog Zakona, Komisija ima rok od četiri godine za pokretanje postupka u odnosu na počinjenje povrede ovih odredbi, kao i da, u slučaju postojanja osnova sumnje o počinjenju krivičnog djela nosioca javne funkcije, u roku od osam dana obavijesti nadležno tužilaštvo.

"Podsjećamo, u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“, broj 18/24 od 15. 3. 2024. godine, objavljen je Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH, koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH, na 11. hitnoj sjednici Predstavničkog doma, održanoj 8. marta 2024. godine i na 3. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj 8. marta 2024. godine. Članom 6. navedenog zakona, između ostalog, decidno je navedeno da nosilac javne funkcije obavlja samo jednu funkciju te, ako je u tom svojstvu angažovan na puno radno vrijeme, ne može obavljati drugi posao, a izričito upravnim ili nadzornim odborima, upravama ili menadžmentu javnih preduzeća.

Članovima 9 i 10 naloženo je osobama na javnim funkcijama da po stupanju na snagu zakona i spoznaji o njihovom mogućem sukobu interesa informišu Komisiju te da u određenom roku prepusti tu poziciju nekome drugom, odnosno kolokvijalno rečeno podnese ostavku."

Kao što se može zaključiti iz navedenog, BiH posjeduje kvalitetan mehanizam za borbu protiv korupcije u institucijama na nivou države. Na članovima nadležne Komisije je značajan teret dosljedne implementacije i beskompromisne borbe protiv koruptivnih radnji nosilaca javnih funkcija. Građani s pravom očekuju dosljednu primjenu evropskih standarda i principa u borbi protiv ove sveprisutne pošasti koja nagriza sve društvene pore i doprinosi konstantnom nazadovanju naše države na globalnom indeksu percepcije korupcije.

Prisutna percepcija korupcije, zasigurno učahurena i među neodgovornim nosiocima javnih funkcija na državnom nivou koji se oglušuju o zakonske norme, u značajnoj mjeri utiče i na ispunjavanje kriterija vezanih za integrisanje u EU i NATO, kao i izvještaje američke administracije o stanju u najvećim izazovima za demokratiju i prosperitet BiH.

Pozitivni pomaci na državnom nivou zasigurno bi se odrazili i protežirali slične pomake i na ostalim nivoima vlasti, konačno gradeći društvo jednakih mogućnosti i odgovornih političara koji rade u koristi svojih građana.