Delić za NAP: Schmidtov mandat između geopolitičkog zamora, usluga HDZ-u BiH i nanošenja nepopravljive štete Bošnjacima

(Patria) - Ponašanje visokog predstavnika Christiana Schmidta porazno je iz brojnih razloga, a jedan od njih je i taj što Bosna i Hercegovina više nije u fokusu velikih svjetskih centara moći, smatra profesor na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevu Amel Delić.

U razgovoru za Novinsku agenciju Patria (NAP), profesor Delić kaže da, koliko god trenutno djelovanje Ureda visokog predstavnika (OHR) izgledalo kontraproduktivno po našu državu, ipak je previše riskantno da se u ovoj fazi odreknemo te institucije.

- Naravno da bi bilo prirodnije i u skladu s nekim savremenim praksama u zemljama širom svijeta da nemamo, uslovno kazano, kolonijalnog upravnika. Međutim, postoji prauzrok svega, a to je vrlo loš odnos velikih svjetskih sila prema BiH u periodu agresije, u smislu određenog embarga na oružje, neprincipijelnog djelovanja prema onima koji su napadali suverenu državu.

Na kraju smo došli u situaciju da faktički nije ni bilo istinskog pobjednika u ratu u BiH, pa je ostao neki nedefinisan status u kojem nam je postavljen i formalno-pravni okvir kakav ne postoji nigdje u svijetu. Što je još važnije, političkim strankama, pa čak i pojedincima koji su činili ratne zločine i koji su podržavali agresiju nad BiH, dopušteno je da nastave djelovati kroz sistem - u policijskim organima, pravosuđu, politici.

Čak su neki od njih bili i ministri i članovi Predsjedništva BiH, a to bi vam bilo kao da je nakon Drugog svjetskog rata nekim od najbližih Hitlerovih saradnika dopušteno da nastave djelovati u Njemačkoj. Uz sve to, nemate ni slobodu definisanja vlastitog ustavnopravnog okvira i bude vam nametnut ustav koji ima dosta mehanizama blokada. I u takvom jednom ambijentu bilo je sasvim prirodno da je uspostavljena jedna supervizijska institucija poput OHR-a - ističe Delić.

Međutim, dodaje, to sa sobom nosi i niz rizika - od same osobe koja će biti postavljena na tu funkciju, njenog shvatanja situacije u BiH, kompetencija, ali i onog što je puno važnije - njenog odnosa s ključnim svjetskim silama, odnosno zemljama članicama Vijeća za implementaciju mira (PIC).

Naš sagovornik naglašava da ono što vidimo u slučaju visokog predstavnika Christiana Schmidta, pa i nekih njegovih prethodnika, jeste da nisu imali dovoljno ni kapaciteta, ni hrabrosti, ali ni unilateralnu podršku prije svega svjetskih sila poput SAD-a i Rusije.

- Govorim o nekim prvim godinama djelovanja visokog predstavnika, kada je čitav svijet znao da su u BiH počinjeni zločini i kada nije bilo baš ni popularno među tim svjetskim silama da se razmišlja na neki retrogradan način.

Sada se atmosfera promijenila. Predugo traje tranzicija u Bosni i Hercegovini, tako da su i neke od tih svjetskih sila koje imaju i pozitivnu namjeru prema Bosni i Hercegovini izgubile strpljenje.

Neke druge svjetske sile postale su pragmatične, pa prije svega gledaju određene ekonomske interese. Tu prije svega mislim na Veliku Britaniju i Njemačku koje više ekonomski pokušavaju u temelju posmatrati stvari - navodi Delić.

Lobista HDZ-a BiH

Ističe da su drugačije pozicije i Rusije i Kine u odnosu na period prije petnaestak godina, tako da je sve to dovelo do slabljenja izvora moći koju je imala institucija visokog predstavnika.

- Schmidt se u ovom mandatu otvoreno postavio kao lobista jedne političke strukture - HDZ-a BiH i provodio određene aktivnosti koje nisu u skladu s međunarodnim pravnim standardima i političkim praksama - naglašava Delić.

Pritom je ocijenio da je ponašanje Schmidta porazno iz brojnih razloga, a referisao se samo na neke od njih.

- Nažalost, uzrok tome je što su veliki svjetski centri moći izgubili fokus na Bosni i Hercegovini, što je dalo prostora da ključnu ulogu u tim centrima moći odigraju neke drugorazredne diplomate, koje su bile podložne i određenom lobiranju onih destruktivnih strana u BiH.

Dakle, ne govorim sada isključivo o visokom predstavniku Schmidtu, nego i o nekim ambasadorima ili drugim međunarodnim zvaničnicima. Konkretno, Schmidt je sebi dopustio da ide na određena (polu)privatna druženja HDZ-a BiH, da neprincipijelno nametne izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH.

Nigdje u svijetu se to ne radi u godini kada se održavaju izbori, a on je to uradio u izbornoj noći. Možda još uvijek nismo dovoljno ni svjesni da je on zacementirao poziciju HDZ-a i za naredne izbore.

Prosto je i u budućim izbornim ciklusima nemoguće izbjeći HDZ, obzirom na političku zbilju u Bosni i Hercegovini, a postojeća struktura vlasti u FBiH može, ukoliko to HDZ bude htio, ostati u tehničkom mandatu i narednih deset godina - navodi Delić.

Ističe kako će građani naše zemlje možda tek da osjete stvarne posljedice političkih ucjena HDZ-a, odnosno djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta.

- Ne zaboravimo da se on aktivno stavio u službu protiv BiH na Evropskom sudu u Strazburu u predmetu "Slaven Kovačević protiv BiH", kada je još jednom promovisao etno principe, nasuprot vrijednostima iz Evropske konvencije o osnovnim ljudskim pravima i temeljnim slobodama i nasuprot prvostepenoj presudi Evropskog suda za ljudska prava i još šest drugih ranijih presuda.

Pa evo, vidimo da i posljednja apelacija profesora Begića ide upravo u tom kontekstu, da je zapravo Schmidt svjesno djelovao suprotno presudama Evropskog suda za ljudska prava, preporukama Venecijanske komisije, suprotno praksi bilo koje razvijene zemlje svijeta, a sve u korist HDZ-a i nauštrb većinskog naroda i političke volje Bošnjaka u entitetu FBiH.

Odluke na štetu Bošnjaka

I ono što je interesantno, ni na koji način ne djeluje prema entitetu Republika srpska, osim što je usljed kulminacije stanja zbog ponašanja Milorada Dodika djelovao na izmjene Krivičnog zakona BiH.

Ali općenito, njegov mandat ostaje obilježen po tome da je sve odluke donosio na štetu većine bošnjačkog političkog tijela i u korist hrvatskog političkog korpusa, a posmatrajući istovremeno neutralno ili blagonaklono na separatističke aktivnosti vlasti u entitetu Republika srpska.

Definitivno, u historiji ove zemlje neće ostati upamćen kao pozitivna figura jer joj je onemogućio bilo kakav suštinski razvoj. Vidimo da je favorizirao političku strukturu vlasti koja je zaustavila evropske integracije Bosne i Hercegovine.

Veći dio ovog mandata zaustavljene su manje-više sve bitne aktivnosti u smislu saradnje sa NATO-om, a sve to zahvaljujući političkoj klimi i pravnom nasilju koje je omogućio Schmidt - kaže Delić.

Podsjeća da je OHR definisan kroz međunarodni sporazum i određene anekse i sporazume koji su uslijedili kao posljedica tog sporazuma. Stoga smatra da se i ne bi tek tako odlukama domaćih političkih aktera, odnosno institucija, mogla ukinuti ta institucija.

- No, od same persone visokog predstavnika, puno je važnije kakvu podršku ili kakve smjernice ona ima u ključnim svjetskim centrima moći i do kojeg se nivoa ozbiljnosti u tim razgovorima ide.

Sjetit ćemo se Schmidtovog prethodnika, govorili smo da bi on mogao biti posljednji visoki predstavnik, da je pasivan, da ne reaguje na neke bitne društvene situacije. A onda smo suštinski dobili goreg. Slično bi se moglo desiti i u slučaju Maxa Primorca ili nekog sličnog kandidata.

Ono što je naročit problem jeste da se kroz vješte strategije i lobiranja u bitnim svjetskim centrima moći nameće priča kako je ova država nemoguća, da ovdje dominira islamski fanatizam, da se ovdje ugrožavaju prava određenih naroda.

A onda, recimo, kroz američke lobiste koje ima Dodik ili kroz djelovanje HDZ-a Hrvatske i cijele Hrvatske države u evropskim institucijama, pa i kroz određene fondacije ili neke druge organizacije, prosto se na ključnim mjestima predstavlja drugačija slika o stanju u BiH u odnosu na realno stanje.

Pritom ne postoji adekvatan institucionalni odgovor, bilo od našeg ministra vanjskih poslova ili Predsjedništva Bosne i Hercegovine ili određeno lobističko ili neko drugo strateško djelovanje koje bi te informacije prezentiralo na ispravan način.

Tu čak treba kritikovati i akademsku zajednicu koja je nedovoljno aktivna, posebno izvan okvira Bosne i Hercegovine, na prezentovanju argumenata o agresiji, dejtonskom periodu i o aktuelnom momentu. To daje prostor određenim grupama da to iskoriste i stanje prezentiraju na način štetan po samu državu Bosnu i Hercegovinu - zaključuje Delić u razgovoru za NAP.

(D.K.)