Hoće li Trump srušiti kubanske komuniste nakon što to nisu uspjeli brojni američki predsjednici?

Piše: Armin Sijamić

Ove sedmice svijet obilaze snimke Kube - razbacano smeće po ulicama, oronule zgrade i očajni građani. Zaključak velikog broja medija sa Zapada - Kuba i tamošnja vlast su na rubu ponora.

„Pokušavate li ugušiti Kubu“, pitala je prije dvije sedmice novinarka američkog predsjednika Donalda Trumpa. U dvadesetak sekundi, koliko je odgovarao na to pitanje, Trump je prvo rekao da mu se riječ gušenje čini teškom. Zatim, da je Kuba nacija koja propada i onda odgovorio odrično na njeno pitanje, ali potom dodao da „izgleda kao nešto što neće biti u stanju preživjeti“.

Koja je tačna riječ za ono što Trump poduzima protiv Kube može biti samo semantička dilema, ali s političkog aspekta stvari su jasne – Sjedinjene Države vrše svojevrsnu pomorsku i ekonomsku blokadu suverene države, koju decenijama drže pod sankcijama uprkos desetinama rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u kojima se traži da se s tim prestane, i prijeti svima koji bi zvaničnoj Havani i Kubancima željeli pomoći.

Slomiti komuniste po svaku cijenu

Pitanje Kube dugo je na stolu raznih američkih predsjednika, još od kada je Fidel Alejandro Castro Ruz s grupicom revolucionara uspio srušiti proameričku vlast diktatora Fulgencia Batiste y Zaldívara. U godinama koje su uslijedile komunistička diktatura je zamijenila desničarsku diktaturu, što je u konačnici značilo da se na Kubi mijenja sve.

Gabriel José García Márquez, u čuvenom tekstu o početku američke blokade, slikovito opisujući stanje na otoku, navodi: „Te noći, prve noći blokade, na Kubi je bilo 482.560 automobila, 343.300 frižidera, 549.700 radio-prijemnika, 303.500 televizora, 352.900 električnih pegli, 286.400 ventilatora, 41.800 automatskih veš-mašina, 3.510.000 ručnih satova, 63 lokomotive i 12 trgovačkih brodova. Sve to, osim satova, koji su bili švicarski, bilo je napravljeno u Sjedinjenim Državama.“

„Nema nafte, nema novca, nema ničega“, rekao je Trump u ponedjeljak govoreći o Kubi i ponovio da se režim mora smijeniti. Dodao je da pregovore vodi državni sekretar Marco Rubio, koji vuče korijene s Kube i dugogodišnji je protivnik tamošnjih komunista.

Na žalost po mnoge Kubance, kojima prijeti humanitarna katastrofa, Trump govori istinu. Novi val nevolja za Kubu, nakon decenija raznih sankcija, počeo je nakon što je Trump oteo venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura Morosa i njegovim nasljednicima na vlasti u Caracasu naredio da Kubi više ne isporučuju naftu.

http://nap.ba/qpost/434750

Trump protiv Madura: Sila prije prava, interes iznad svega

Piše: Armin SijamićOdluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da trećeg januara ove godine nasilno s vlasti ukloni venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura Morosa otvorila je brojna pitanja, ali i dala jedan odgovor - sadašnji stanar Bijel

Nova vlast je poslušala Trumpa, a ubrzo je od takve prakse odustao i Meksiko, čija je ljevičarska predsjednica Claudia Sheinbaum Pardo nastojala pomoći Kubi slanjem goriva, kako je rekla, iz „humanitarnih razloga“. Nakon pada Madura mnogi su ocijenili da je vlada u Havani sljedeća.

Trump je 29. januara potpisao naredbu kojom se dozvoljava uvođenje carina državama koje Kubu snabdijevaju naftom. Meksiko, čija ekonomija zavisi od izvoza u Sjedinjene Države, za sada nije preuzeo rizik nastavka isporuka nafte, pa su oči zvanične Havane sada uprte u daleke države poput Rusije i Kine, koje su decenijama na razne načine pomagale režimu da opstane.

Trump je također, produžio uredbu o nacionalnom vanrednom stanju iz 1996. godine, koju je donio demokratski predsjednik Bill Clinton nakon što je Kuba srušila dva aviona američke humanitarne organizacije, a koja omogućava zadržavanje svih brodova koji plove prema otoku. Osam godina kasnije naredbom su obuhvaćene i zabrane finansijske i materijalne podrške Kubi, a onda i proširene u narednim godinama kao i u prvom Trumpovom mandatu.

Koliko dugo Kuba može izdržati?

„Riječ je o režimu koji propada. Država im se raspada i zato vjerujemo da je u njihovom najboljem interesu da što brže provedu dramatične promjene“, rekla je prije dva dana glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

Leavitt nije pogriješila. Naprosto, ako nema energenata, strane pomoći, dotoka novca, dolaska turista, uvoza i izvoza onda je jasno da će se kubanski sistem srušiti prije ili kasnije, a prethodiće mu nestašice hrane, lijekova i raznih drugih potrepština. Neki Kubi daju nekoliko sedmica, procjenjujući kubanske zalihe goriva i računajući na „racionalizaciju potrošnje“ koju je vlast uvela. Drugi, računajući na „žilavost“ režima i činjenicu da su Kubanci navikli da žive pod blokadom, procjenjuju da će komunistička vlast opstati te i dalje prkositi Washingtonu.

http://nap.ba/qpost/429425

Od uspjeha Trumpove politike u 'Velikoj Kolumbiji' može da zavisi ishod okršaja s Kinom

Piše: Armin SijamićOd povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću u Sjedinjenim Američkim Državama sve češće se govori o onome što je u Monroeovoj doktrini iz 1823. godine nazvano „američko dvorište“. Ali, taj dio svijeta nije isti ni u odno

Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel Bermúdez rekao je Kubancima da pripreme „kreativni otpor“ i pređu na faktički ratne uslove. „Jesti ćemo ono što proizvedemo na svakom pojedinom mjestu. Ako sada ima manje goriva, hrana neće moći stizati iz jedne opštine u drugu“, rekao je. Vlast je uvela razne mjere, kao i u ranijim krizama, skratila broj radnih sati i časove u školama te isključila neke dijelove države s elektro mreže. Prekidi u snabdijevanju strujom zabilježeni su i prije Trumpovog povratka u Bijelu kuću. Nedostatak nafte znači gašenje elektrana koje pokreće mazut.

Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Eduardo Rodríguez Parrilla je u srijedu bio kod predsjednika Rusije Vladimira Putina, u uvjerenju da se jedino države poput Rusije ili Kine usuđuju probiti američke blokade i prekršiti američke propise.

Putin nije rekao na koji način će Rusija pomoći, ako će to uraditi. „Uvijek smo bili na strani Kube u njenoj borbi za nezavisnost, za pravo da slijedi vlastiti put razvoja i uvijek smo podržavali kubanski narod. Znamo koliko su ove protekle decenije bile teške za kubanski narod dok se borio za pravo da živi po vlastitim pravilima i brani svoje nacionalne interese“, rekao je Putin.

Neki su počeli špekulisati da je Putin naredio ruskim tankerima da Kubi dostave naftu. Kina je također obećala pomoć prije desetak dana. Također, špekuliše se o tome da će kineska pošiljka sadržavati, pored nafte, solarne panele, hranu i lijekove.

Kubi je potrebna pomoć brzo. Već su otkazani neki letovi za Havanu, jer na aerodromu nema dovoljno goriva za avione. Stanje se rapidno pogoršava u državi koja ima nešto manje od deset miliona stanovnika i gomilu problema.

Trump je izjavio da je njegova administracija na pragu dogovora s Kubancima, ali nije dao detalje o čemu se pregovara i šta od Havane traži. U jednoj od izjava nije odbacio upotrebu vojne sile protiv Kube, ali je i rekao da to „neće biti potrebno“, uvjeren da će nastavkom sadašnjih trendova slomiti komunističku vlast u Havani, koja je bila opsesija mnogim američkim predsjednicima.

Washington želi dokazati, na primjeru Kube, da komunizam ne može uspjeti i na sve načine ga pokušava uništiti, a Trump želi biti predsjednik koji je porazio kubansku revoluciju. S druge strane, ljevičari u Latinskoj Americi kubanske komuniste vide kao simbol borbe protiv imperijalizma i zbog toga su na razne načine podržavali vlast braće Castro. To smatraju i Kina i Rusija. Nakon što je u Siriji pala vlast Bashara al-Assada, u Venecueli pao Maduro i dok Trump Iranu prijeti vojnim napadom, Kuba je postala još jedan test isplativosti savezništva s Rusijom, ali i s Kinom.

http://nap.ba/qpost/435580/Trumpovi-udari-na-ruske-saveznike-i-nemo-Moskve

Trumpovi udari na ruske saveznike i nemoć Moskve

Piše: Armin SijamićDonald Trump u svom drugom mandatu agresivniji je nego bilo koji njegov prethodnik u Bijeloj kući u ovom stoljeću. Pred naletom američkog predsjednika padaju i najbliži ruski saveznici, ali odgovora iz Moskve nema. Predsjedni