Država BiH više nije ni na autopilotu već ubrzano propada

Piše: Amra Vrabac

Od najbrže uspostavljenog Vijeća ministara BiH u januaru 2023. godine, država Bosna i Hercegovina dobila je samo najbrže propadanje.

Desetkovane institucije, dodatno narušen nacionalni balans na štetu Bošnjaka, brojni stranački direktori u foteljama iako su im istekli mandati, otete institucije zbog neznanja novih partnera iz Trojke, oslabljen državni sigurnosni aparat, loša vanjska politika doveli su BiH u fokus centara moći i to sada ponajviše u religijskom kontekstu, nego kao zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropsku uniju ili priključivanje NATO savezu.

Danas se o BiH u međunarodnim krugovima u Briselu, preko Londona, Berlina do Washingtona govori kao o problemu koji bi svakog trenutka mogao eskalirati.

Pritisci i lobiranja Dragana Čovića i Milorada Dodika i njihovih lobista u ključnim centrima moći urodili su plodom. Sve više se spominje kraj Dejtonskog mirovnog sporazuma i novi teritorijalni ustroj. Jedni rade na nezavisnosti entiteta Rs, drugi bi etnički čist 'treći entitet' i pravo na HDZ-ovog člana Predsjedništva BiH. Između dva požara su Bošnjaci.

U samo godinu dana državna vlast ili ono što je ostalo od nje kako je silom međunarodnog faktora sklepana, dovela je Bosnu i Hercegovinu i njene građane na sami rub ponora.

Tri državne policijske agencije koje su ključne za zaštitu granice i borbu protiv terorizma i svih oblika organiziranog kriminala u posljednje tri godine ljudski i materijalno su desetkovane. Dok su se državne agencije osipale, granica je postala sve poroznija pa se danas suočavamo sa hiljadama migranata koji dolaze u BiH ili koje Hrvatska vraća preko naše granice. U isto vrijeme jačali se se entitetski MUP Rs, kantonalni MUP-ovi, dok je Federalnu upravu policije politika potpuno unazadila o čemu se vode predmeti u POSKOK-u. Ono što je zamišljeno da bude temelj očuvanja sigurnosti Federacije BiH postalo je predmetom istraga, a za stanje u FUP-u nisu krivi ni Dodik ni Čović već pogrešna bošnjačka politika.

Ministri Trojke mjesecima šute na očito entičko čišćenje državnih institucija od Bošnjaka, a tamo gdje ih ima, ukoliko nisu poslušni Trojci onda su na meti disciplinskih postupaka, mobinga, prijetnji i kazni.

Od 18 direktora koje je imenovalo Vijeće ministara BiH u mandatu 2023-2025 samo su tri Bošnjaka. O institucijama u kojima su direktorima istekli mandati, a još uvijek rukovode istima ispisali smo desetine tekstova. Među njima nema Bošnjaka.

Paraliza Doma naroda PS BiH traje već godinu, a sve su prilike da će se to nastaviti iako Čović najavljuje neku novu većinu za izmjene Izbornog zakona BiH.

Vijeće ministara BiH mjesecima nije usvojilo zakone koje traži Evropska unija, a ni dva koja bi zaustavila stavljanje na sivu listu FATF-a.

Trojka je Bošnjake pogrešnom i nedoraslom politikom i povlačenjem pred Dodikom i Čovićem u više ključnih tačaka satjerala u ćošak iz kojeg se teško izlazi. Ako je do njihovog dolaska na vlast država bila na autopilotu, sada je počela ubrzano padati.

Dodik ohrabren posjetama centrima moći ponovo najavljuje samostalnost Rs, a Bošnjake i muslimane predstavlja problemom bez adekvatnog odgovora. A oni koji su nas doveli u kritičnu tačku poručuju da će u tom slučaju od stida pobjeći. Da nemaju stida vidjeli smo i onda kada su bili spremni lagati da Dodik nije psovao genocid u Konjicu. A dva svjedoka s tog sastanka više nikad nisu prisustvovala koalicionim sastancima.

Izborna godina tek je krenula, a Bošnjaci bitke moraju voditi na više frontova. Kako na unutrašnjem planu, tako i na vanjskom da se šteta umanji i država sačuva. Ako već nije kasno...