Vrijedi li se boriti za nezavisnu i građansku BiH?

(Patria) - Protivnici ideje građanske Bosne i Hercegovine, pa i oni koji to nisu, nego su tek skeptični u pogledu realizacije te političke ideje, često imaju običaj njenim zagovornicima predbacivati i konstatirati da uprkos tome što su oni u ovom ili onom trenutku sudjelovali u vlasti, da uprkos tome što je neko od građanskih političara više puta biran na visoke funkcije - ideja nije realizirana, te je s toga ona navodno nemoguća, pa je treba staviti ad acta.

Koliko su upravu a koliko nisu kritičari građanske ideje kada govore o realiziranosti, smislu, perspektivi i uopće političkoj opravdanosti same participacije te ideje u javnom prostoru - to je pitanje koja bi se trebalo bez suvišnih emocija i tenzija raspraviti. Zasigurno bilo bi dobro ostaviti u ovom trenutku imena protagonista kako debata ne bi bila opterećena isključivo dnevno političkim motivima.

Istina je da se politička ideja građanske države nalazi u podređenom položaju u odnosu na dominantne etnopolitičke pozicije i narative, i to iz više razloga.

Postdejtonska realnost snažno je obilježena formiranjem etnički homogenih zajednica u BiH koje iako silom prilika sarađuju jer ih životna realnost na to tjera, ipak nisu idealan ambijent za zagovaranje građanske nadetničke politike.
Stoga su rijetki uspjesi građanski orijentiranih snaga uglavnom bilježeni u multietničkim (državni lojalnim) sredinama. Izvan toga i mimo toga građanske političke opcije, kao ni njihovi istaknuti pojedinci, nisu imale naročitog rezultata.

Ukupno gledajući politički domet svih građanskih opcija ostao je skroman, iako su na prošlim izborima u trci za Predsjedništvo BiH, pobijedila dva kandidata, koje je šira javnost doživljavala kao građanske.

Međutim, upravo to sa druge strane govori da u samom građanstvu i među narodom postoji potencijal za politiku koja bi se mogla nazvati građanskom.

Kritičari ideje kao takve jesu upravu kada govore o skromnim dometima te političke ideje u stvarnosti i realnosti političkog života u BiH. Tamo gdje sigurno griješe je onaj trenutak kada istu ideju na temelju aktuelnog trenutka proglašavaju nerealnom argumentirajući to tvrdnjama da od te političke ideje do sada nije bilo koristi.

Po navedenoj logici i za nezavisnost Bosne i Hercegovine i za njenu suverenost bi se moglo reći isto. Da li danas imamo nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu? Imamo je u manjoj ili većoj mjeri onoliko koliko je ideja građanske Bosne i Hercegovine zastupljena u političkoj stvarnosti Bosne i Hercegovine.

Razumije se, ovim se ne želi iznijeti tvrdnja da je nezavisna i suverena Bosna i Hercegovina jedino moguća kao građanska (iako između tih pojmova postoji korelacija), nego se želi istaći da je borba za takve vrijednosti permanenta, odnosno da je višedecenijskog karaktera. Ishod te borbe ne ovisi o jednom mandatu, jednoj političkoj stranci, niti o bilo kojem pojedincu, nego o većini građana.

Stoga prigovori protivnika građanske ideje na račun njenih današnjih zagovornika, u širem smislu neutemeljeni i neprihvatljivi.

Greške zagovornika i protagonista građanske politike svako zavrjeđuju kritiku. Pa ipak jedan od ključnih prigovora na račun građanskih stranaka bi morao biti odbačen jer nije političke nego moralizatorske prirode - prigovor o moralnoj i političkoj nedopustivosti ulaska građanskih stranka u vlast sa "nacionalistima".

U ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine kakvo jeste a koje je izraz balansa između etničkog i građanskog, a u kojem istine radi etničko ima premoć u vidu raznih blokada putem etničkog veta, jedini mogući konkretan utjecaj na političke tokove, je onaj koji se realizira kroz vlast.


Ući u vlast sa "nacionalistima" u aktuelnoj političkoj stvarnosti Bosne i Hercegovine nikako ne znači prihvatiti neki nacionalistički program ili nacionalističke vrijednosti. To prije svega znači doći u mogućnost da se utiče na procese kako isti ne bi otišli na ruku onim nacionalističkim snagama koje žele vidjeti kraj Bosne i Hercegovine.

Građanske političke opcije u BiH trebaju i moraju u buduće političke saveze ulaziti sa više pragmatizma, a svi oni koji jesu za Bosnu i Hercegovinu a imaju određene rezerve u pogledu same ideje građanske BiH, također moraju znati da u borbi za svoju viziju Bosne i Hercegovine moraju imati saveznike.

(M.T.)