(Patria) - Na današnji dan, 18. decembra, navršava se tačno 30 godina od početka rada Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
Uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom, Misija OSCE-a ima mandat da pruža podršku očuvanju trajnog mira, jačanju demokratskih institucija i zaštiti ljudskih prava.
O dosadašnjim rezultatima, izazovima i prioritetima za naredni period večeras je za Federalnu televiziju govorio šef Misije OSCE-a u BiH, ambasador Rick Holtzapple.
Na pitanje da li se, nakon tri decenije rada, Misija OSCE-a može smatrati uspješnom, Holtzapple ističe da se uspjesi ne mogu posmatrati binarno.
- Mislim da je važno govoriti o kombinaciji postignuća. Najvažnije je očuvanje mira u Bosni i Hercegovini tokom proteklih 30 godina, ali i napredak u oblasti dobre uprave, izgradnje institucija i jačanja demokratskih procesa - kaže Holtzapple.
Prema njegovim riječima, postoje područja u kojima je ostvaren napredak i ona u kojima je potrebno još mnogo rada.
Govoreći o saradnji s institucijama vlasti u BiH, Holtzapple je priznao da taj proces nikada nije bio lagan.
- Iskreno, nisam siguran da je išta u Bosni i Hercegovini jednostavno. Ali ostvarili smo mnogo važnih partnerstava i rezultata - naveo je Holtzapple.
Naglašava da Misija OSCE-a radi sa svim nivoima vlasti, od državnog do lokalnog, te posebno upozorava na problem selektivne političke saradnje.
- Brine me tendencija da se konstruktivno radi samo na onom nivou vlasti koji odgovara nečijim interesima. Mi nemamo tu privilegiju i smatram da je niko ne bi trebao imati - kaže ambasador.
Izborni proces, navodi, ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja u BiH, ali i oblast u kojoj je ostvaren najveći napredak.
- Ako se vratimo 30 godina unazad, kada je Misija OSCE-a direktno rukovodila izborima, jasno je da smo daleko odmakli. Vidimo značajan napredak, ali i dalje postoji prostor za jačanje povjerenja i unaprjeđenje standarda - riječi su Holtzapplea.
U tom kontekstu, dodaje, ključni projekat OSCE-a za naredni period je uvođenje novih tehnologija u izborni proces.
- Biometrijska identifikacija birača omogućit će da svaka osoba glasa samo jednom i da glasaju isključivo oni koji na to imaju pravo. Time ćemo povećati pouzdanost rezultata i povjerenje birača - objašnjava Holtzapple.
Komentarišući česte optužbe za krađu glasova i manipulacije, istakao je da tehnologija može značajno smanjiti prostor za zloupotrebe.
- Važno je razumjeti koje standarde izborni proces mora ispuniti i nastaviti raditi na njihovom jačanju - dodao je.
Također je podsjetio da je nova tehnologija već testirana na lokalnim izborima u Brčko distriktu, te da su rezultati "bili veoma ohrabrujući, a reakcije birača izuzetno pozitivne".
Govoreći o reformi izbornog zakonodavstva, naglasio je da rješenja moraju biti rezultat političkog dogovora.
- Izborni zakon mora donijeti najveći mogući stepen povjerenja birača. Tehničke izmjene su moguće, ali širi izazovi, poput presuda Evropskog suda za ljudska prava, zahtijevaju političku volju i konsenzus - potcrtava Holtzapple.
Dodaje da nijedno rješenje ne može biti nametnuto jednostrano.
Na pitanje koliko je Bosna i Hercegovina daleko od tog konsenzusa, Holtzapple upozorava na ozbiljne posljedice političke blokade.
- Politička paraliza na državnom nivou ima vrlo konkretne posljedice, od zastoja reformi do gubitka razvojnih projekata - napomenuo je Holtzapple.
Naveo je primjere projekata međunarodnih finansijskih institucija čija implementacija čeka političke odluke.
Govoreći o povjerenju građana u institucije, ocijenio je da ono nije na zadovoljavajućem nivou.
- Nismo tamo gdje bismo trebali biti. Frustracija građana proizlazi iz nemogućnosti institucija da donose odluke i pokreću promjene - govori Holtzapple.
A kada je riječ o korupciji, njegov komentar bio je: "Da, ostvaren je napredak. I da, korupcija je i dalje ozbiljan problem".
Kao pozitivne primjere naveo je pojedine kantone, posebno Kanton Sarajevo i Unsko-sanski kanton, gdje su uvedeni mehanizmi veće transparentnosti.
Komentarišući kontrolu naoružanja, Holtzapple je upozorio da je riječ o ozbiljnom problemu koji zahtijeva dosljednu primjenu zakona.
- Postoji zakonski okvir, ali on ima smisla samo ako se dosljedno primjenjuje - navodi Holtzapple.
Na kraju se osvrnuo na obrazovanje, koje vidi kao oblast kojoj je potrebna hitna reforma.
- Rezultati međunarodnih testiranja jasno pokazuju da su reforme neophodne. Fokus mora biti na ishodima učenja i razvoju kritičkog mišljenja - zaključio je Holtzapple.