(Patria) - Mađar László Krasznahorkai, dobitnik Nobelove nagrade za književnost za svoje nadrealne i anarhične romane koji kombinuju sumoran pogled na svijet sa zajedljivim humorom, održao je u nedjelju predavanje u Stockholmu, što je jedan od njegovih rijetkih javnih nastupa, javio je AP.
Predavanje je bilo dio Nobelove sedmice koja je u toku u Stockholmu i Oslu, a laureati održavaju konferencije za novinare i govore prije nego što im se dodijele prestižne nagrade.
Krasznahorkaijevo predavanje, koje je održao na mađarskom jeziku, obuhvatilo je teme poput starih i novih anđela, ljudskog dostojanstva, nade ili njenog nedostatka, pobune i njegovih zapažanja o skitnici u berlinskom metrou.
Svoje predavanje je, prema engleskom prijevodu, započeo rekavši da sam „po primanju Nobelove nagrade za književnost za 2025. godinu prvobitno želio podijeliti s vama svoje misli o temi nade, ali budući da su moje zalihe nade definitivno iscrpljene, sada ću govoriti o anđelima.“
Za razliku od „starih anđela“, novi anđeli, rekao je Krasznahorkai (71), „nemaju krila, ali nemaju ni poruku, apsolutno nikakvu. Oni su samo ovdje među nama u svojoj jednostavnoj uličnoj odjeći, neprepoznatljivi ako to žele.
Oni samo stoje tamo i gledaju nas, traže naš pogled, i u toj potrazi postoji molba da ih pogledamo u oči, kako bismo im sami mogli prenijeti poruku, samo što nažalost nemamo poruku koju bismo mogli dati“, piše autor tužnom, ali poetskom prozom.
Izražavajući se u svojim dugim, vijugavim rečenicama punim apokalipse, ali bez tačaka, kaže da je šokantan kada „otkrije užasnu priču o ovim novim anđelima koji stoje preda mnom, priču da su oni žrtve, žrtve: i ne za nas, već zbog nas, za svakog od nas, zbog svakog od nas, anđeli bez krila i anđeli bez poruke, a sve to znajući da postoji rat, rat i samo rat, rat u prirodi, rat u društvu, i ovaj rat se vodi... vođen ne samo oružjem, ne samo mučenjem, ne samo uništavanjem: naravno, ovo je jedan kraj skale, ali ovaj rat se odvija i na suprotnoj skali, jer je dovoljna jedna ružna riječ.”
Kada je Nobelov komitet u oktobru objavio nagradu za Krasznahorkaija, opisali su ga kao „velikog epskog pisca“ čije djelo „karakterizuje apsurdizam i groteskni eksces“.
„Krassnahorkaijevo djelo može se smatrati dijelom srednjoevropske tradicije”, saopštila je organizacija Nobelove nagrade. „Važne karakteristike su pesimizam i apokalipsa, ali i humor i nepredvidljivost.“
Njegovi romani uključuju i sljedeće: Satantango, Melanholija otpora, Rat i rat, Povratak barona Wenckheima i Herscht 07769.
Prošlogodišnji dobitnik bio je južnokorejski autor Han Kang. Dobitnik za 2023. godinu bio je norveški pisac Jon Fosse, čije djelo uključuje ep od sedam knjiga sastavljen od jedne rečenice.
U međuvremenu, direktor Norveškog Nobelovog instituta, Kristian Harpviken, rekao je u subotu da će venecuelanska dobitnica Nagrade za mir i liderka opozicije María Corina Machado doći u Oslo ove sedmice kako bi lično primila svoju nagradu.
Pedesetosmogodišnjakinja, koja je osvojila nagradu za svoju borbu za postizanje demokratske tranzicije u toj južnoameričkoj naciji, krije se i nije viđena u javnosti od januara.
Harpviken je rekao norveškom javnom emiteru NRK da se očekuje da će Machado lično preuzeti nagradu u srijedu.
„Sinoć sam razgovarao s dobitnicom Nagrade za mir i ona će doći u Oslo“, rekao je Harpviken.
Ceremonija dodjele Nobelove nagrade održava se 10. decembra. na godišnjicu smrti osnivača Alfreda Nobela 1896. godine.
Ceremonija dodjele nagrade za mir održava se u Oslu, a ostale ceremonije u Stockholmu.