Sud u Tuzli odbacio SKY dokaze: Pravično suđenje i prava optuženih sve češće ispred hakiranih poruka!

Piše: Rasim Belko

Ne jenjava rasprava o upotrebljivosti dokaza prikupljenih dešifrovanjem kriptovanih sistema i aplikacija poput Anoma i SKY ECC.

Tako je Kantonalni sud u Tuzli u predmetu 03OK019233 K3, u kojem su Beriz Kabilović i Armin Halilović osuđeni za organizovani kriminal, odbacio dokaze pribavljene dešifrovanjem SKY aplikacije.

U obrazloženju se navodi: “Sud smatra osnovanim prigovore odbrane optuženih na dokaze koji proizilaze iz korištenja Sky aplikacije u dijelu da odbrana u suštini nema mogućnosti da kralitetno i suštinski pobija način prikupljanja dokaza proisteklih iz korištenja Sky aplikacije, jer nema akta (u našem pravnom sistemu bi to bila naredba) na osnovu kojeg su ti dokazi pribavljeni, na dokaze koji proizilaze, dakle ko je prikupio te dokaze, u kojem periodu i po čijoj naredbi, zbog čega je sud smatrao da bi usvajanje ovakvih dokaza bilo u suprotnosti sa članom 6. o Ijudskim pravima (EKLJP) i pravom na pravično suđenje koje ta odredba propisuje”.

Nadalje se kaže da dokaz pribavljen presijecanjem Sky ECC komunikacije predstavlja elektronsku, odnosno digitalnu ispravu u smislu Evropske konvencije, pribavljenu putem međunarodne pravne pomoći, ali se prethodno nameće pitanje na koji način su ovakvi dokazi pribavljeni u zamoljenoj državi, pružaocu međunarodne pravne pomoći. U vezi s tim, nije dovoljno reći da je dokaz pribavljen putem međunarodne pravne pomoći, već je neophodno tačno ustanoviti izvor dokaza, odnosno način na koji je isprava, tj. digitalni podatak, pribavljena u toj stranoj državi, kako bi se ispitala njegova prihvatljivost kao dokaza u krivičnom postupku i pružila mogućnost njegovog izvođenja na glavnom pretresu. Suprotnim postupanjem bi se faktički mogli „ozakoniti“ i oni dokazi koji su u inostranstvu pribavljeni kršenjem osnovnih prava pojedinca.

Sud navodi i sljedeće: “Također je bitno pitanje da li se ovdje radilo o ciljanom nadzoru komunikacija u krivičnom postupku ili masovnom nadzoru koji, po pravilu, vrše obavještajne službe. Čak i ako pretpostavimo da je nadzor inicijalno određen kao ciljani nadzor prema odredbama ZKP-a, on je nesumnjivo imao masovni karakter, imajući u vidu broj lica čija je komunikacija nadzirana, a koja se nisu nalazila pod teritorijalnom jurisdikcijom francuskog pravosuđa. Također je potrebno utvrditi da li se radi o dokazima ili obradi/tragovima podataka, koje zaštitne mjere su obezbijeđene i sprovedene, i koji su razlozi pribavljanja tih podataka, te s kojom sumnjom, kao i pitanje prenošenja podataka drugim subjektima i njihovog uništavanja; da li je komunikacija bila nadzirana, ko ima pravo pristupa takvim podacima i da li postoji pristup mehanizmima obavještavanja (primijenjeno u cilju ispitivanja zakonitosti mjere itd.). Pravičnost postupka (član 6. EKLJP) nalaže da se jasno precizira na koji način i po kom osnovu se može odgovoriti na mnoga druga pitanja, kako bi se omogućilo poštivanje ljudskih prava. Naglašava se da dokazi na glavnom pretresu, prema pravilima Evropskog suda, moraju biti izvedeni na glavnom pretresu i podvrgnuti kritici, jer je u krivičnom postupku načelo fer suđenja da svi dokazi budu izvedeni u prisustvu optuženog, koji mora imati mogućnost kontradiktornosti, što je važna garancija pravičnosti postupka”

Upravo o ovome je nedavno za Agenciju Patria govorila advokatica Lejla Čović, te pojasnila “da se radi o šifriranim komunikacijama koje su masovno hakirane u inostranstvu i potom dostavljene tužilaštvima u regionu.

Dok u zapadnim zemljama te poruke služe kao polazna osnova za istrage, u BiH se, kaže Čović, često koriste kao glavni i jedini dokaz.

„Tužilaštvo zasniva optužnice isključivo na tim porukama, bez pratećih dokaza. Tako stvaramo famu o velikim istragama, a suštinski se procesuiraju uglavnom predmeti vezani za prevoz marihuane, dok visoke korupcije nema“, objasnila je Čović.

O sličnim problemima početkom oktobra pisao je i portal crimesite.com

Ovaj portal navodi da su u prvom Sky slučaju u SAD-u, Sky poruke konačno otpadale kao dokaz

“U prvom velikom krivičnom predmetu u Sjedinjenim Državama u kojem su korištene poruke sa policijski provaljenog enkripcijskog servisa Sky ECC, tužilac je iz spisa uklonio te poruke nakon što je sudija najavio da će ih najvjerovatnije isključiti kao dokaz. To proizlazi iz zapisnika sa ročišta u koji je Crimesite imao uvid. Riječ je o krivičnom postupku u New Yorku protiv bivšeg crnogorskog boksera Gorana Gogića, zbog krijumčarenja ogromne količine od 17 tona kokaina.

Američke vlasti su od Francuske dobile Excel tabele sa porukama koje je Gogić navodno slao o krijumčarenju kokaina. Tužilac je sudu dostavio samo dva sažeta zapisnika o načinu pribavljanja, pouzdanosti i pravnom osnovu hakerske operacije provedene između 2019. i 2021. godine.

Sličan je stav sudova i u Evropskoj uniji. 15. augusta 2025. Obergericht des Kantons Zürich u Švicarskoj potpuno je isključio SkyECC podatke kao dokaz. Razlog je grubo kršenje principa teritorijalnosti. Francuske vlasti su koristile tehniku “man-in-the-middle” (MITM) razvijenu u Nizozemskoj, u kojoj su kriptografski ključevi presretani putem nevidljivih push poruka direktno sa telefona na teritoriji Švicarske. Nije bilo zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć, niti pristanka – radilo se o čistom zadiranju u švicarski suverenitet. Rezultat je da svi povezani podaci, transkripti i izvedeni dokazi su nevažeći.

Ovo pokazuje kako države izvan EU odbacuju ovakve dokaze i pobija francusku tvrdnju da je presretanje vršeno “isključivo na francuskim serverima”. U stvarnosti, hakiranje uvijek zahvata teritoriju na kojoj se telefon nalazi.

Njujorški advokat Joseph Corozzo, branilac Gogića, u pogledu Sky ECC dokaza ima podršku holandskog advokata Yehudija Moszkowicza.

Na ročištu održanom u četvrtak poslijepodne (po lokalnom vremenu) sudija Joan M. Azrack sa federalnog suda razgovarala je sa tužiocem o statusu Sky poruka. Izjavila je da još uvijek ne donosi konačnu odluku o njihovom prihvatanju kao dokaza, ali da će ih vjerovatno isključiti – te da više ne želi raspravljati o tome. Oštro je savjetovala tužioca da ne koristi Sky dokaze, jer bi rasprava o njihovoj prihvatljivosti stvorila “sporedni spektakl”.

Na kraju je tužilac rekao da se slaže sa sudom i odlučio da više ne koristi Sky poruke.

Na dodatno pitanje advokata Corozza da li će sud ikada prihvatiti dokaze sa Sky ECC-a, sudija je odgovorila da bi to razmotrila jedino ako bi svjedoci iz Francuske došli da objasne operaciju – što nije slučaj.

Francuski pravosudni sistem je ranije obavijestio sud u New Yorku da policijski službenici ili drugi stručnjaci ne mogu svjedočiti o Sky hakovanju. Sudija želi provjeriti da li su izvještaji pouzdani i kako su policija i tužilaštvo došli do njih. Holandski sudovi su se do sada zadovoljavali objašnjenjima tužilaca.

Istovremeno, sud u Francuskoj (Cour de Cassation), najviši francuski sud, donio je ove godine dvije presude koje podrivaju cijeli sistem. Dana 17. juna 2025. sud je presudio da je prisluškivanje ili hakiranje telefona na teritoriji države članice EU bez obavještenja ili dozvole – nezakonito. Čak i ako presretanje tehnički ide preko francuskih servera, a telefon je privremeno izvan Francuske, važi sljedeće pravilo - u EU državama mora se eksplicitno obavijestiti država primatelj.

Ovo je u skladu sa presudom Suda pravde EU od 30. aprila 2024.

Sumirano, sve je češća sudska praksa odbacivanja SKY ECC i ANOM dokaza, jer su postupajuće sudije očigledno svjesne da ti dokazi mogu prouzrokovati obaranje presuda na višim sudskim instancama, pa je moguće upravo da zbog toga, sve manje imamo optužnica i u BiH, koje su isključivo zasnovane na SKY dokazima.