Ima li Vlada FBiH plan: Ističu uredbe o pomoći poslodavcima i radnicima, raste minimalac, ali nema novog smanjenja doprinosa

Piše: Amra Vrabac

Početkom 2026. godine ističe primjena dvije Uredbe koje je Vlada FBiH donijela početkom ove godine kako bi ublažila posljedice finansijskog udara nakon povećanja minimalne plaće sa 619 na 1.000 KM ali i potrebe povećanja svih drugih plaća. Jedna uredba odnosila se na subvencije dijela doprinosa privatnim poslodavcima, a druga uredba na isplatu do 450, a od jula 400 KM neoporezive pomoći radnicima od strane poslodavca.

Kada je riječ o subvencijama za dio doprinosa privatnim poslodavcima, Vlada FBiH je za tu namjenu izdvojila 100 miliona KM. Zaključno sa mjesecom septembrom utrošeno je 65 miliona KM.

Kada je riječ o broju poslodavaca koji su iskoristili mogućnost isplate neoporezive pomoći o čemu su dužni dostaviti izvještaj Poreznoj upravi FBiH do 7. u mjesecu, Vlada FBiH nije izlazila u javnost sa tim podacima. Iz Udruženja poslodavaca FBiH istakli su da raspolažu informacijom da je značajan dio poslodavaca iskoristio ovu mogućnost i na ovaj način povećao primanja svojih uposlenika ali ni oni nisu dali podatke koliko je poslodavaca to učinilo i u kojem iznosu.

Od mjeseca jula počela je primjena nižih stopa doprinosa za zdravstvo i PIO, a iz Vlade FBiH su istakli kako bi poslodavci sada trebali povećati plaće svojih uposlenika. Iako je Vlada FBiH najavila da će ići sa dodatnim smanjenjem doprinosa, za sada izmjene zakona nisu u proceduri. Jedan od razloga je i stabilizacija PIO fonda. Vladi FBiH, u slučaju da ne donese nove uredbe, ostaje obaveza dodatnog smanjenja doprinosa na plaće koji su na teret poslodavca. No, imajući u vidu omjer broja zaposlenih i stalnog rasta penzionera čije penzije se većinom isplaćuju iz doprinosa i uz tranšu Vlade FBiH, bit će to pravi izazov za Ministarstvo finansija FBiH i Vladu.

Krajem ovog mjeseca Vlada FBiH u konsultacijama sa Ekonomsko-socijalnim vijećem mora donijeti novu odluku o iznosu minimalne plaće za teritoriju FBiH za 2026. godinu.

Savez samostalnih sindikata BiH dao je prijedlog o diferenciranim iznosima minimalne plaće i to u iznosu od 1.200 KM za one koji imaju osnovnu školu, 1.400 KM za radnike sa srednjom školom i 1.600 KM za VSS.

Diferencirana minimalna plaća je i u entitetu Rs pa je tako za 2026. godinu planirano 1.050 KM za trogodišnje srednje obrazovanje, za četvorogodišnje 1.100 KM, za višu stručnu spremu 1.350 KM, a za visoku stručnu spremu 1.450 KM.

Iz Vlade FBiH se još uvijek nisu izjasnili koliko bi mogla iznositi minimalna plaća, dok je nakon prošle sjednice ESV-a rečeno da će ona biti povećana ali ne drastično. Početkom naredne sedmice bit će održana nova sjednica ESV-a.

U toku 2025. godine povećanje minimalne plaće, ali i ostalih plaća radnici i nisu baš osjetili s obzirom na stalni rast troškova života, poskupljenja prijevoza, usluga i režija. Stopa inflacije još uvijek nema silaznu putanju, a ni svjetski politički i ekonomski tokovi ne idu naruku ionako krhkoj bh. ekonomiji. Vrijednost uvoza je i dalje značajno veća od izvoza, a neki sektori suočavaju se s problemima na tržištu. Tokom ove godine došlo je do poremećaja i na tržištu rada, pa je u odnosu na decembar 2024. godine manji broj zaposlenih za oko 4.000 krajem oktobra 2025. godine. Dio radnika je ostao bez posla u djelatnosti trgovine zbog neradne nedjelje od novembra 2024. godine.

Prestanak važenja Vladinih uredbi bit će izazov za poslodavce kako povećati plaće i zadržati radnike, a naročito nakon novog povećanja minimalne plaće koja neminovno povlači i rast svih ostalih plaća.

Da li Vlada FBiH ima spreman ekonomski plan ili ćemo ponovo imati faktor iznenađenja bit će poznato nakon naredne sjednice ESV-a za teritoriju Federacije BiH.