(Patria) - Savjetodavni odbor Instituta za nestale osobe BiH održao je danas u Bihaću okrugli sto pod nazivom "Zajedničkim djelovanjem do istine - unapređenje procesa traženja nestalih osoba u Bosni i Hercegovini".
Skupu su prisustvovale porodice nestalih osoba, predstavnici Instituta za nestale osobe BiH, tužilaštava BiH i Unsko-sanskog kantona, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), te predstavnici Grada Bihaća.
Nakon što je Midheta Kaloper, predsjedavajuća Savjetodavnog odbora otvorila skup, Saliha Đuderija, članica Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, predstavila je aktivnosti Instituta u proteklom periodu te mjere koje se poduzimaju u cilju unapređenja rada na pronalasku nestalih osoba.
Istakla je da je, uprkos izazovima, proces potrage i identifikacija žrtava kontinuiran.
- U posljednjih pet godina identifikovani su posmrtni ostaci 741 nestale osobe. Od ovog broja, u 243 slučaja riječ je o novim identitetima, dok se 489 slučajeva odnosi na žrtve koje su ranije bile identificirane - istakla je Đuderija.
Tokom izlaganja predstavnika institucija i aktivne diskusije svih učesnika, porodice nestalih osoba zatražile su efikasnije i intenzivnije djelovanje svih nadležnih organa.
Kaloper je, iznoseći zaključke nakon diskusije, istakla da je iz svega rečenog jasno da je od krucijalnog značaja unapređenje kapaciteta Instituta za nestale osobe kako kadrovskih, tako i u smislu njegove opremljenosti najsavremenijim tehnologijama koje mogu pomoći u procesu traganja.
- Istovremeno, sredstva koja stoje na podračunu Instituta, a koja su predviđena za plaćanje informacija o lokacijama grobnica moraju biti operativna i sve se mora poduzeti kako bi u tu svrhu na raspolaganju bila što prije - rekla je Kaloper.
U konstruktivnoj raspravi učesnici su iznijeli sljedeće konkretne prijedloge i korake koji bi doprinijeli unapređenju procesa:
• Hitno pokretanje postupka izmjene Pravilnika o korištenju novčanih sredstava Instituta za nestale osobe BiH, kako bi se omogućila isplata informacija o lokacijama grobnica;
• Nabavka savremenih tehnoloških pomagala;
• Aktivnije uključivanje lokalnih policijskih agencija u proces potrage, uz aktivno praćenje svjedoka u sudskim procesima koji bi mogli dovesti do informacija o lokacijama grobnica;
• Jačanje analitičkih kapaciteta Instituta, uz posebnu obuku uposlenika za rad s dokumentacijom dostupnom nakon otvaranja arhiva Haškog tribunala kao i pristupanje vojnim arhivama;
• Insistiranje na tome da Sud BiH i Tužilaštvo BiH primjenjuju Krivični zakon prema kojem je skrivanje informacija o lokacijama grobnica kažnjivo zatvorskom kaznom.
Učesnici okruglog stola posebno su naglasili da je međuinstitucionalna saradnja, razmjena podataka i jačanje operativnih kapaciteta ključ za postizanje boljih rezultata u procesu traženja nestalih osoba, kao i za vraćanje dostojanstva porodicama koje već tri decenije tragaju za istinom.