Ekonomska saradnja kao jedini izlaz iz političke i sigurnosne krize u BiH

(Patria) - Skoro nezapaženo u domaćoj javnosti, opterećenoj brojnim skandalima i vješto osmišljenom manipulativno-političkom propagandom, prošla je izuzetno bitna odluka Evropske unije iz Brisela o produženju trgovinskih povlastica za zemlje Zapadnog Balkana na narednih pet godina, kaže iz Centra za sigurnosne studije.

U trenutku kada su globalni trgovinski odnosi opterećeni nesuglasicama i neizvjesnostima, a opstojnost Svjetske trgovinske organizacije (WTO) dovedena u pitanje, produženje povlaštenog pristupa tržištu EU predstavlja snažan i ohrabrujući poticaj za privredu Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo, čak 72,6% ukupnog izvoza BiH u 2024. godini završava na tržištu EU, što jasno ukazuje da je Evropska unija primarno usmjerenje bh. privrede. Ovaj potez dodatno ide u prilog zemljama regiona, s kojima je obim trgovine dostigao više od 83 milijarde eura godišnje. Produženje mjera do 2030. godine donosi kontinuitet i pravnu sigurnost za naše privrednike, ali može i trasirati novi politički diskurs – oslobođen svakodnevnih, neplodonosnih i nesvrsishodnih političko-sigurnosnih trvenja koja već tri decenije koče napredak i prosperitet građana.

Ove mjere imaju za cilj podsticanje postepene integracije regiona u jedinstveno tržište EU, u skladu s reformama iz Plana rasta za Zapadni Balkan. S obzirom na deklarativno opredjeljenje svih političkih lidera u BiH za evropske integracije, sada je vrijeme da tu opredijeljenost pretoče u konkretne poteze. To podrazumijeva zrelost, odgovornost prema glasačima i usmjeravanje partijskih programa – kako uoči narednih izbora, tako i u periodu do njih – ka ekonomskom prosperitetu i saradnji na domaćem i regionalnom planu.

Stave li se po strani politička pitanja koja sa sobom nose značajne sigurnosne rizike, jasno je da je pred BiH otvorena geopolitička prilika u kontekstu aktuelnog evropskog okruženja i politike proširenja. Ekonomska pitanja, uz stabilnost i vladavinu prava, ključna su u procjeni spremnosti jedne države za članstvo u EU. Istovremeno, riječ je o prilici da se konačno izgradi zajednički politički imenitelj usmjeren na budućnost i interese svih građana.

Takvim opredjeljenjem domaći politički akteri iskazali bi i spremnost da prate pristup nove američke administracije, koja – nakon fokusiranja na stabilnost u BiH – nastoji stvoriti uslove za ubrzan ekonomski i investicijski ciklus, što predstavlja najpragmatičniji put ka dugoročnoj održivosti i prosperitetu države.

Nadati se da će vodeći politički lideri prepoznati globalni momentum i iskoristiti šansu koja se uvijek otvara u kriznim vremenima. Odmak od destruktivnih političkih sukoba i usmjeravanje energije i znanja ka unapređenju ekonomskih mogućnosti i prilika zasigurno bi predstavljali istinski iskorak.

Građani BiH bi, bez sumnje, podržali promjenu dosadašnje jalove političke paradigme i nagradili odgovorne i sposobne lidere spremne na kompromis i izgradnju perspektivnije budućnosti za generacije koje dolaze. Međunarodni akteri već su pokazali spremnost i pružili ruku podrške normalizaciji narušenih političkih prilika u BiH. S pravom očekuju da domaći političari preuzmu punu odgovornost za sudbinu građana koji su im dali povjerenje da rade u interesu opšteg dobra.