PATRIA NA VEZI - Denis Hadžović: BiH mora sama štititi svoje interese u nestabilnom svijetu!

(Patria) - Sigurnost je u državi kao što je BiH, koju često potresaju različite krize, vjerovatno jedno od pitanja koje se često gubi iz medijskog prostora. O sigurnosnim problemima, putu BiH ka NATO-u, aferi "spengavanje", specijalnom ratu i ulozi medija u Patria na vezi govori Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije BiH.

Razgovarao: Rasim Belko

Patria: U više navrata ste govorili da je regija Balkana između velikih sila, pod uticajem Zapada i njihovih interesa. Šta Vas konkretno u ovom trenutku najviše zabrinjava u pogledu djelovanja tih sila na teritoriji ili u državi BiH?

Hadžović: Jedna od ključnih stvari je nepredvidljivost na međunarodnom planu. Vidimo da je u svijetu mnogo tenzija i konflikata gdje velike sile pokušavaju rješavati probleme koji su im od ranije poznati, a prostor Balkana još uvijek nije definisan - ne pripada ni jednom ni drugom savezu. Ostao je na svojevrsnoj vjetrometini, a historija nas uči da, kada se velike sile „igraju“, male zemlje obično stradaju. Tako i Bosna i Hercegovina, opterećena svojim unutrašnjim problemima, svakako se nalazi na toj vjetrometini. Moramo mnogo više raditi na pozicioniranju i zaštiti naših interesa u ovoj nestabilnoj i nepredvidljivoj eri, gdje je međunarodni poredak ozbiljno ugrožen, a svjedočimo prestrukturiranju globalnog sistema koji je do sada funkcionisao na bazi dominacije jednog hegemona. Sada vidimo da se to mijenja, da pušu neki novi vjetrovi, te je veoma bitno uložiti maksimum napora u zaštitu interesa građana, a samim tim i države.

Patria: Ove godine obilježavamo 30 godina Daytona, najavljuju se i neke međunarodne aktivnosti. Šta bi se, po Vama, moglo očekivati u pogledu budućeg djelovanja Zapada u Bosni i Hercegovini?

Hadžović: Vidimo da je, nakon agresije na Ukrajinu, povećan interes EU i NATO-a, odnosno Zapada, za Balkan. Svjesni su da su taj prostor zapustili i da su taj vakuum iskoristili drugi akteri — prvenstveno Rusija, Kina, neke arapske zemlje i Turska. Sada, s prijetnjom po evropski kontinent i ugrožavanjem jedne evropske zemlje kao što je Ukrajina, svjesni su da je i „meki trbuh“ Evrope slabost i Evrope i Zapada. Zato su se sada ponovo aktivirali kako bi ojačali poziciju, ostvarivali demokratske ciljeve i širili svoj uticaj. Taj proces traje već dugo, ali sada se radi konkretnije i ozbiljnije na tom planu.

Patria: Politika i sigurnost kod nas su često isprepletene. Posljednjih dana svjedočimo aferi „spengavanje“, kako su je mediji nazvali, u kojoj su akteri premijer Federacije Nermin Nikšić i direktor Federalne uprave policije, Vahidin Munjić. Nakon svega što smo čuli, možemo li smatrati da je policijski aparat odvojen od političkog uticaja - konkretno u Federaciji, ali i u cijeloj državi? I da li ono što smo vidjeli nosi sa sobom i krivičnu odgovornost pomenutih aktera?

Hadžović: Ne treba prejudicirati. Mi imamo samo neke snimke u medijima, a ne znamo na koji način su prikupljeni, niti da li se mogu koristiti kao dokaz u sudskoj praksi. Međutim, činjenica je da se ni premijer ni ministar ne smiju miješati u operativni rad policijskih struktura. To je jasno definisano zakonom. Čak ni nezavisni odbor, koji vrši neposrednu kontrolu nad radom Uprave policije Federacije, komesara i direktora ostalih agencija, nema pristup operativnim aktivnostima koje su u toku. Dakle, zakon jasno propisuje šta se smije, a šta ne.

Ovo nije primjeran odnos između premijera i direktora Uprave policije — ne smije se tražiti informacije o aktivnostima koje su u toku. Naravno, komunikacija i saradnja su dozvoljene, ali miješanje u operativne aktivnosti svakako nije.

Da li ima politike u policiji? Naravno. Svi smo svjesni, od državnog do kantonalnog nivoa, da je politika glavni akter prilikom imenovanja čelnika policijskih struktura, uprkos formalnim mehanizmima nezavisnih odbora.

Patria: S druge strane, imamo vrlo malo djelovanja na polju hibridnog rata protiv BiH. Mnogi stručnjaci smatraju da je taj rat već u ozbiljnoj mjeri na djelu, s dugoročnim posljedicama po našu državu. Svoje stevremeno kazali da ne postoji apsolutna sigurnost. Kako BiH može ojačati otpornost i odgovoriti na hibridne prijetnje, izazove poput sajber napada, dezinformacija i stranog uticaja?

Hadžović: Ne možemo osposobiti sve kapacitete sami. To pokušavaju i mnogo razvijenije zemlje, ali u eri globalizacije i transnacionalnog kriminala to jednostavno nije moguće. Najbolja zaštita je dijeliti obaveze i kapacitete sa partnerima.

Cijeli intervju pogledajte u nastavku: