Piše: A. Čorbo-Zećo
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) sve više podsjeća na vrijeme kada je njome rukovodio Goran Zubac. Dobro obaviješteni znaju kakav su položaj imali Bošnjaci i koliko su bili podređeni dok im je tzv. ‘Chetniks’ rukovodio Specijalnom jedinicom. Nekoliko godina kasnije, situacija se ponavlja - sve je isto samo njega nema.
Aktuelni kadrovski konkurs za unapređenje u SIPA-i izazvao je ozbiljne kontroverze unutar Agencije, ali i među pravnim stručnjacima. Konkurs je raspisan u periodu kada je direktor Darko Ćulum napustio poziciju, a prema zakonskim procedurama, ovakve konkurse smije raspisivati isključivo aktuelni direktor.
Upozorenja dolaze iz samih redova SIPA-e, jer je na konkursu uočena neravnomjerna zastupljenost kadrova, pri čemu se favorizuju kandidati bliski određenim osobama iz vrha Agencije i Tužilaštva BiH, dok kompetentni istražitelji bivaju zanemareni. Takva praksa može ozbiljno utjecati na buduće istrage, posebno one složenije i osjetljive prirode. Podsjećanja radi, slična situacija se odrazila i u ranijim slučajevima kada je SIPA bila bespomoćna u rješavanju predmeta poput “slučaja Dodik”.
Tešku situaciju dodatno komplikuje činjenica da je direktor SIPA-e, Darko Ćulum, nakon višemjesečnog odsustva i angažmana u entitetu Rs, vratio se na mjesto direktora bez sankcija za nezakonito ponašanje. Sve glasnije se spekuliše da, iako ispunjava uslove za penziju, Ćulum priprema rješenja za penzionisanje, mahom Bošnjaka, što bi dodatno narušilo nacionalnu ravnotežu u Agenciji.
Podsjećamo, protiv Ćuluma je podnesena krivična prijava, ali Tužilaštvo BiH nije potvrdilo njegov status osumnjičenog, a podnosioci prijave nemaju informaciju o fazi postupka. Prema informacijama Patrije upravo se tu krije igra. Ćulum bi za ‘zatvaranje istrage protiv njega’, mogao nagraditi u SIPA-i kadrove koji su bliski određenim ljudima i u Tužilaštvu BiH.
U isto vrijeme vlada jasna letargija nadzornih i izvršnih tijela. Nezavisni odbor, koji je zadužen za nadzor kadrova, pokretanje disciplinskih postupaka i predlaganje smjena rukovodilaca, pokazuje ograničen učinak u ovoj situaciji. Vijeće ministara BiH, kojem odbor dostavlja izvještaje i preporuke, također ne reaguje. Pasivnost ovih tijela omogućava Ćulumu da nastavlja upravljati kadrovima i istragama mimo zakonskih procedura, što ozbiljno ugrožava profesionalnost i kredibilitet Agencije.
Regionalne kancelarije SIPA-e se popunjavaju neravnomjerno, favorizujući kadrove povezane s određenim političkim i personalnim interesima, dok se zanemaruju profesionalni standardi i transparentnost.
Da bi SIPA ostala vjerodostojna i vratila ugled koliko-toliko, neophodno je depolitizirati kadrovske procedure, osigurati ravnomjernu zastupljenost kadrova i provoditi transparentne procedure unapređenja zasnovane na profesionalnim standardima.
Pasivnost institucija i međunarodnih partnera u ovakvim slučajevima ugrožava povjerenje javnosti i kredibilitet Državne agencije za istrage i zaštitu.