Dok arhivska građa nestaje, direktorica Mrda (SNSD) puni džepove podobnima: Arhiv BiH pretvoren u bankomat

(Patria) - Arhiv Bosne i Hercegovine, institucija koja bi trebala čuvati historiju države, pretvorena je u poligon za politički i finansijski kriminal. Na čelu ove ustanove nalazi se Danijela Mrda (SNSD), pod čijim rukovodstvom su potpisivani nezakoniti ugovori o radu, a sveprisutan je nepotizam, fiktivne izložbe i zloupotrebe budžetskog novca.

Inače, na čelu ove institucije je u posljednja tri mandata kadar iz reda Srba, a od 2016. do danas je manje zaposlenih Bošnjaka nego što im pripada po Popisu iz 2013. godine. Od 18 stalno zaposlenih osam je Srba, sedam Bošnjaka i 3 Hrvata. Mrda ima i dva zamjenika, po jedan iz reda Bošnjaka i Hrvata. U ovom trenutku popunjenost ove institucije je ispod 50 %, a sistematizacijom je predviđeno 38 radnih mjesta.

I dok Arhiv BiH radi u otežanim uslovima i u nedostatku prostora za smještaj građe i drugim neadekvatnim uslovima, to nije spriječilo direktoricu Mrda koja pretenduje na još jedan mandat da rasipa budžetski novac.

Ured za reviziju je 2024. godine utvrdio da je Mrda potpisala dva nezakonita ugovora o radu sa Miroslavom Čolićem, iako to radno mjesto nije sistematizovano niti odobreno od Agencije za državnu službu. Čolić, vozač i lični pratilac direktorice, primao je i naknadu za prevoz na relaciji udaljenoj 230 kilometara, što je uvećavalo troškove iako realna udaljenost iznosi znatno manje.



Fiktivni ugovori postali su pravilo, plaćane su izložbe koje nikada nisu održane, prevodi dokumenata koji su već ranije urađeni, te popravke koje nisu ni započete. Ugovori su potpisivani i sa najbližim rođacima. Tako je direktorica za pripremu izložbe „Kultura Srba u Sarajevu“ angažovala zeta Miroslava Lalovića, a njegova naknada iznosila je 2.000 KM iako su posao već obavili uposlenici Arhiva.

U ugovoru o djelu, u koji je Patria imala uvid, nije navedeno za koji projekat je tačno angažovan, ali izvori otkrivaju da je riječ upravo o 'Kulturi Srba u Sarajevu'.

Lalović je 2025. ponovo angažovan na izložbi „80 godina pobjede nad fašizmom“, i to u saradnji isključivo sa Ambasadom Rusije. Iako Lalović nije formalno uposlenik Arhiva BiH, odnosno riječ je o vanjskom saradniku, direktorica Mrda ga je ovlastila da obilazi regionalne arhive zbog pronalaska dokumenata, a u isto vrijeme da pripremi idejno rješnje za staklo i rasvjetu. Ostaje nejasno zašto se ova izložba radi samo u saradnji sa Ambasadom Rusije, s obzirom da se nisu samo Rusi borili tokom Drugog svjetskog rata. A u toku je i ruska agresija na Ukrajinu koju je osudio skoro cijeli svijet.



Još skandaloznija je “Izložba oslobođenja Sarajeva”, plaćeni su grafički katalozi i plakati, ali izložba nikada nije održana. Sličan obrazac ponavlja se i sa drugim ugovorima koji su potpisivani sa fizičkim licima umjesto putem javnih nabavki, čime je Arhiv BiH plaćao skuplje, uz dodatne poreze i doprinose.

Dok arhivska građa zbog nedostatka prostora i opreme propada u hodnicima i kancelarijama, budžetski novac nestaje kroz fingirane projekte i privatne aranžmane. Revizija je jasno upozorila na zloupotrebe, ali Tužilaštvo BiH i nadležni organi šute.



Arhiv BiH, umjesto da čuva kolektivno pamćenje, pretvoren je u privatni bankomat podobnih kadrova i njihovih porodica.

Plaćanja za nepostojeće radove

- Lista fiktivnih poslova je duga:

- za „prevod Osmanskih dokumenata“ isplaćeno je 500 KM, iako su dokumenti već ranije prevedeni, a katalog nikad nije objavljen;

- za izložbu „Oslobođenje Sarajeva – 110 godina“ potpisani su ugovori sa više fizičkih lica ukupne vrijednosti preko 1.000 KM, iako izložba nikad nije održana, niti je jasno šta se pod tim oslobođenjem podrazumijeva;

- Armin Valjević je ugovorno plaćen za popravke ormara i polica u depoima (2000 KM u 2024, pa ponovo 2100 KM u 2025), ali svjedoci potvrđuju da ga nikada nisu vidjeli u prostorijama Arhiva niti da je posao obavljen niti bi mogao biti obavljen bez podataka ko je i kada ulazio u depoe zbog osjetljivih podataka i historijske građe.

Ugovori o djelu se sistematski zloupotrebljavaju, potpisuju se za poslove koji spadaju u redovne radne obaveze zaposlenih, bez javnih nabavki, često s osobama bliskim direktorici.

Revizija poslovanja je jasno utvrdila da su u Arhivu BiH potpisivani nezakoniti ugovori i fiktivni projekti, uz preporuku da se hitno prekine s tom praksom. Ipak, nadležne institucije, prije svega Vijeće ministara BiH šute iako je o spornim aktivnostima direktorice Mrda upoznato još prije nekoliko mjeseci.



I dok je Arhivom Bosne i Hercegovine upravljala na način da finansijski jača ljude oko sebe, direktorica Mrda bila je i prisutna na skupovima podrške Miloradu Dodiku, što će reći da je Arhiv bio bankomat s kojeg se evidentno plaćala odanost lideru SNSD-a i entitetu kojeg je vodio.