Predsjednica Perua amnestirala stotine optuženih za zločine

(Patria) - Peruanska predsjednica potpisala je kontroverzni novi zakon kojim se pomiluju vojnici, policajci i civilne milicije kojima se sudi za zločine počinjene tokom dvodecenijskog oružanog sukoba protiv maoističkih pobunjenika, javio je BBC.

Dina Boluarte je donijela mjeru koju je Kongres usvojio u julu, uprkos nalogu Međuameričkog suda za ljudska prava da se suspenduje do preispitivanja njenog uticaja na žrtve.

Zakon će koristiti stotinama pripadnika oružanih snaga, policije i odbora za samoodbranu optuženih za zločine počinjene između 1980. i 2000. godine.Također će naložiti puštanje na slobodu onih starijih od sedamdeset godina koji služe kazne za takva djela.

Tokom sukoba, pobunjeničke grupe Sjajni put i Tupac Amaru vodile su pobune u kojima je, prema podacima Peruanske komisije za istinu i pomirenje (TRC), ubijeno procijenjenih 70.000 ljudi, a više od 20.000 nestalo.

Boluarte, izabrana 2022. godine kao prva predsjednica zemlje, izjavila je da peruanska vlada odaje počast snagama koje su se, kako je rekla, borile protiv terorizma i u odbrani demokratije.

Organizacije za ljudska prava osudile su zakon. Juanita Goebertus, direktorica za Ameriku u Human Rights Watchu, nazvala ga je „izdajom peruanskih žrtava“ koja „potkopava decenije napora da se osigura odgovornost za zločine“.

Stručnjaci Ujedinjenih nacija i Amnesty International pozvali su Boluarte da stavi veto na zakon, rekavši da on krši dužnost Perua da istražuje i procesuira teška zlostavljanja, uključujući vansudska ubistva, prisilne nestanke, mučenje i seksualno nasilje.

Stručnjaci UN-a rekli su da bi amnestija mogla zaustaviti ili poništiti više od 600 neriješenih suđenja i 156 osuđujućih presuda.TRC je utvrdio da su državni agenti, posebno oružane snage, odgovorni za 83% dokumentovanih slučajeva seksualnog nasilja.

Prošle godine, Peru je usvojio zastaru za zločine protiv čovječnosti počinjene prije 2002. godine, efektivno zatvarajući stotine istraga o navodnim zločinima počinjenim tokom borbi.

Inicijativa je koristila pokojnom predsjedniku Albertu Fujimoriju, koji je bio zatvoren zbog zločina, uključujući masakr civila od strane vojske, ali je pušten iz zatvora 2023. godine iz humanitarnih razloga. Umro je u septembru 2024. godine.

U međuvremenu, bivšem predsjedniku Martinu Vizcarri je određen preventivni pritvor od pet mjeseci zbog navoda da je primio 640.000 dolara mita dok je bio guverner Moquegue između 2011. i 2014. godine.On je peti bivši predsjednik koji je zatvoren u istragama korupcije.