Novi pokušaj imenovanja zamjenika direktora SIPA-e 3. jula ili kad policija zavisi od politike

Piše: Amra Vrabac

Naredna sjednica Vijeća ministara BiH zakazana je za 3. juli, a prema objavljenom dnevnom redu predloženo je i imenovanje zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu. Na istoj sjednici je i izvještaj o radu ove agencije za 2024. godinu.

S obzirom da na prošloj sjednici Staša Košarac (SNSD) nije dao saglasnost za tu tačku dnevnog reda ona je skinuta. Teško je očekivati da će situacija biti drugačija na predstojećoj sjednici.

Saga sa rukovodstvom SIPA-e traje još od marta kada je po nalogu rukovodstva Rs direktor Darko Ćulum napustio poziciju direktora te postao savjetnik u MUP Rs. No, Ćuluma Vijeće ministara BiH nije razriješilo dužnosti pa je on formalno-pravno i dalje direktor s tim da se ne pojavljuje u zgradi SIPA-e u Lukavici. Neki kadrovi ipak se s njim viđaju i informišu ga o dešavanjima unutar ove policijske agencije.

SIPA je već godinu i bez zamjenika direktora jer je bivši zamjenik Zoran Galić pobjegao u Hrvatsku kako bi izbjegao hapšenje za zloupotrebu službenog položaja dok je bio direktor GP BiH. Formalno je smijenjen tek u oktobru 2024. godine i to na vlastiti zahtjev.

Ovakva složena situacija nikada nije zabilježena od osnivanja SIPA-e, a prema informacijama Patrije, sve aktivnosti su svedene na minimum. Saradnja sa OSA-om je također usporena posebno kada je riječ o protoku informacija.

Ministri iz reda SNSD-a ne žele pristati na imenovanja čelnih ljudi SIPA-e, pozivajući se na neustavne zakone koje je Ustavni sud BiH i konačnom odlukom krajem maja stavio van snage.

Krajem februara Narodna skupština Rs izglasala je zakon kojim se zabranjuje rad "neustavnih institucija" kao što su VSTV, Sud, Tužilaštvo i SIPA.

Tužilaštvo BiH formiralo je predmet za krivično djelo napad na ustavni poredak, ali do danas Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković nisu ispitani niti lišeni slobode iako je raspisana unutrašnja potjernica.

Interpol je odbio zahtjev Suda BiH za raspisivanje međunarodne potjernice i čini se da je tada cijeli slučaj stao.

Iz Tužilaštva BiH na čijem je čelu Milanko Kajganić, nekadašnji pripadnik MUP Rs, više se ne oglašavaju o ovom slučaju, a na medijske upite nema konkretnog odgovora.

I dok oko 700 uposlenih u SIPA-i, a među njima su i oni koje su pripadnici MUP Rs spriječili u obavljanju službene dužnosti pred zgradom Vlade Rs u Lukavici, čeka da se riješi situacija, postavlja se pitanje kome najviše odgovara slaba državna policijska agencija.

Trakavica sa imenovanjem direktora i zamjenika potrajat će još neko vrijeme, a postavlja se pitanje kako Ured za zakonodavstvo ili neka druga nadležna institucija nisu dale rješenje novonastale situacije.

Kako je moguće da odbjegli direktor i osoba koja je napustila policijsku agenciju po političkom nalogu ne bude smijenjena, već se još spominje i povratak Ćuluma u SIPA-u iako uposlenici pružaju jak otpor takvom scenariju.

Vijeće ministara BiH palo je na ispitu i oslabilo državne institucije svojim nemarom. Od jula 2024. godine Ćulumu je zvanično istekao mandat, a i nakon provedenog konkursa politika je zaustavila imenovanje.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez kazao je kako neće pristati na imenovanje zamjenika direktora SIPA-e dok se ne imenuje ministar sigurnosti BiH. Od januara ove godine Ministarstvom rukovodi Ivica Bošnjak (HDZ BiH) nakon što je ostavku podnio uhapšeni Nenad Nešić.

No, predsjedavajuća Borjana Krišto ne želi pokrenuti imenovanje novog ministra sigurnosti bez političkog dogovora. Ona smatra da ta pozicija pripada SNSD-u i njihovim partnerima. Pa je tako usred napada na ustavni poredak pokrenula imenovanje Gorana Selaka, ali je on nakon informacija da se spominje u SKY komunikaciji sam se povukao iz procedure.

Na zahtjev pet zastupničkih klubova da predloži imenovanje Nebojša Vukanovića za ministra sigurnosti BiH, Krišto se oglušila i poručila: prvo politički dogovor pa imenovanje.