Misija OSCE-a upozorava parlamentarce: Sužena nadležnost Suda BiH, ratni zločini i genocid moraju biti vraćeni u tekst zakona

(Patria) - Misija OSCE-a 27. maja ove godine uputila je pismo Parlamentarnoj skupštini BiH, Domu naroda i svim klubovima, a u vezi prijedloga zakona o Sudu BiH koji su na dnevnom redu sjednica oba doma PS BiH koji bi se trebali razmatrati po hitnom postupku 28. i 29. maja.

Ono na šta je Patria upozorila prošle sedmice, a što sada potencira i Misija OSCE-a, je da su iz zakona o Sudu iščezli pojmovi "ratni zločin" i "genocid".

Šef Misije Brian Aggeler u pismu parlamentarcima piše:

"Imajući u vidu veliki značaj Suda u ispunjenju ustavnih obaveza BiH u sferi očuvanja međunarodno priznatih ljudskih prava i sloboda, uključujući tu i pravo na pravičan postupak, Misija je pažljivo razmotrila Prijedlog zakona kroz prizmu svog sveobuhvatnog programa praćenja sudskih postupaka, koji obuhvata predmete u nadležnosti Suda. Uvažavajući činjenicu da su odredbe kojima se propisuje krivična nadležnost Suda uglavnom usklađene sa preporukama Venecijanske komisije iz 2023. godine i stavovima Misije, Misija
ipak izražava bojazan da će odredbe člana 16, stav (3) Prijedloga zakona značajno suziti stvarnu nadležnost Suda, ukidanjem njegove nadležnosti za:

- zauzimanje konačnog i pravno obavezujućeg stava vezanog za sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine kojem je povjereno sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine; i

- donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenja zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću vezano za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili Suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Misija ističe da bi ukidanje nadležnosti Suda za zauzimanje pravno obavezujućeg stava o primjeni domaćih i međunarodnih zakonskih normi moglo imati značajan utjecaj na koherentnost sudske prakse i pravnu sigurnost u već fragmentiranom sudskom sistemu.

Nadalje, oduzimanje mogućnosti za donošenje praktičkih uputstava o primjeni pravnih normi u predmetima genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, moglo bi dovesti do stvaranja dodatnih zapreka u procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH i otežati ostvarenje pomirenja i tranzicijske pravde za najugroženije pripadnike društva – žrtve ratnih zločina. To bi također bilo suprotno i jednom od osnovnih strateških ciljeva Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, a to je da osigura kontinuirano usklađivanje sudske prakse u predmetima ratnih zločina, u interesu pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom, te bi se negativno odrazilo na rezultate prenosa više od 1000 predmeta ratnih zločina sa državnog nivoa na nivo entiteta i Brčko distrikta BiH.

Bez ove dvije nadležnosti, Sud BiH bi ostao uskraćen za neizostavan element njegovog mandata, jer bi mu bilo onemogućeno da utvrđuje pouzdane pravne standarde za druge pravosudne institucije prilikom vođenja postupaka protiv počinilaca teških krivičnih djela iz njegove izvorne nadležosti, zabranjenih obavezujućim međunarodnim sporazumima.

Obuhvatanje ovih nadležnosti neophodno je za eliminiranje nedosljednog tumačenja i primjene propisa, te je također neophodni preduslov za stvaranje usklađene domaće sudske prakse. Iz tog razloga, ove nadležnosti moraju biti obuhvaćene novim Zakonom. Prema tome, aktuelne odredbe člana 7, stav (3), tačke (a) i (b) važećeg Zakona o sudu BiH trebaju ostati na snazi, a izostavljene odredbe potrebno je vratiti u njihovom aktuelnom obliku u Prijedlog zakona.

Zbog proceduralnih ograničenja koja ne dozvoljavaju uvođenje izmjena i dopuna na Prijedlog zakona u hitnom postupku i važnosti pitanja koja tretira Prijedlog zakona, Misija vas poziva da iskoristite mogućnosti poput redovnog zakonodavnog postupka, u cilju otklanjanja gore navedenih manjkavosti uočenih u definiciji krivične nadležnosti.

Misija Vas također poziva da vodite računa o tome da terminologija korištena u Prijedlogu zakona bude u potpunosti usklađena sa važećim krivičnim propisima. To će omogućiti izbjegavanje mogućih problema u tumačenju i primjeni Zakona. Misija vam stoji na raspolaganju za daljnju pomoć u ovoj oblasti", navodi se u dopisu koji je Patria imala na uvid.

Podsjećamo, ni u prijedlogu zakona o Sudu BiH Marine Pendeš ni Predraga Kojovića nema ratnih zločina i genocida. Prijedlog zakona o sudu BiH koji je izradilo Ministarstvo pravde BiH javnosti nije poznat, ali vodeći se činjenicom da je Pendeš uputila svoj prijedlog, evidentno je da je imala zakon koji je predložio Davor Bunoza.

Misija OSCE-a traži da se u novi zakon ubace odredbe iz važećeg zakona iz člana 7 stav 3