KRUG 99 predlaže aktivnosti kako bi se osigurala pripravnost za krize u Bosni i Hercegovini

(Patria) - Radikalno suočeni sa obrisima novog svjetskog poretka zasnovanog na snazi oružane sile, puke osionosti u internacionalnim odnosima i pretenzijama u osvajanja tuđih teritorija, na odbacivanju ljudskih prava i reciprociteta u odnosima između suverenih država, čitav svijet se budi iz sna o nepovredivosti državnih granica i mira.

Nas u BiH ne mogu mimoići turbulencije u svijetu, a posebno Evrope čiji smo prirodni i sastavni dio.

Sama Europska komisija je predstavila strategiju za pripravnost EU-a u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza. Mi koju smo već u kriznim okolnostima i zbog izazova koje nosi državni udar, moramo odmah poduzeti konkretne korake.

Stanovništvo ne smije bespomoćno strepiti od nadolazećih opasnosti.

Polazimo od toga da su ograničene mogućnosti djelovanja sa državnog nivoa vlasti zbog političkih blokada, izuzev onoga što je već definisano državnim zakonima. Međutim, sistem pripravnosti građana i institucija u krizama može se i mora uspostavljati i kroz dogradnju postojećeg institucionalnog okvira i djelovanja od opština, kantona ka višim nivoima vlasti.

Pripravnost na krize treba shvatiti kao obavezu i kulturu predupređenja opasnosti.

Zbog toga „Krug 99“ predlaže i inicira:

1. Da se pristupi izradi strategije za izgradnju aktivnog sistema pripravnosti za sve krizne situacije koje mogu masovno ugroziti stanovništvo bilo da su one izazvane prirodnim nepogodama ili opasnostima od nasilnih incidenata i rata.

2. Da se održe sjednice opštinskih vijeća, kantonalnih skupština i viših nivoa vlasti na kojima bi se izvršila procjena opšteg sigurnosnog stanja i mogućih izazova u predstojećem vremenu, te utvrdila strategija i operativni planovi na izgradnji aktivnog sistema pripravnosti od osnovnih ćelija društva ka višim nivoima organizacije države.

3. Da se u definisanju ključnih ciljeva strategije projektuje i osigura funkcioniranje osnovnih usluga poput bolnica, škola, prometa, telekomunikacija, energenata, osiguraju zalihe kritične oprema i materijala te prirodnih resursa, poput vode.

4. Da se razmotriti potreba i mogućnost donošenja pravilnika ili Zakona o pripravnosti kojim bi se na zajedničkim standardima i mjerljivim ciljevima ojačala otpornost ključnih funkcija društva. Pripremljenost i sigurnost moraju biti ukomponirani i uključeni u politike, programe, edukacije i medije. Treba organizovano utjecati na temeljitu promjenu načina razmišljanja i odnosa prema pripravnosti. Uloga medija, obrazovnog sistema, političkih stranaka, organizacija civilnog društva u tome je od najvišeg značaja.

5. Da se koordinacija odgovora na krizne situacije mora implementirati izvođenjem redovitih vježbi pripravnosti na svim nivoima, od mjesnih zajednica do viših institucija vlasti i organizovanosti društva, od civilne zaštite, policije, sigurnosti, zdravstvenih radnika i vatrogasaca te olakšavanjem ulaganja u dvojnu namjenu saradnje.

6. Da se pristupi organizovanju masovne Civilne zaštite polazeći od obaveza svakog građanina, mjesne zajednice, opštine, kantona do viših nivoa vlasti. Masovna i dobro organizovana Civila zaštita jeste jedan od ključnih faktora predupređenja i otklanjanja najtežih posljedica kriza ma koje vrste. Mora biti propisana građanska odgovornost za učešće u jedinicama civilne zaštite od mjesne zajednice do drugih nivoa
organizovanja.

7. Da civilna i obrambena pripravnost i spremnost doprinesu i suočavanju sa današnjim rastućim sigurnosnim izazovima – u zdravstvu, migracijama, tehnološkoj sigurnosti, klimi, obrani ili privredi.

8. Da se uspostave krizni centri na svim nivoima vlasti kako bi se poboljšala integracija među postojećim kriznim mehanizmima. Treba ostvariti veću suradnju između oružanih snaga i civilne zaštite, redovitu provedbu vježbi pripravnosti u kojima bi sudjelovale i oružane snage, civilna zaštita, policija, sigurnosne agencije, zdravstveni radnici i vatrogasci.

9. Da se po uzoru na EU pozovu građani da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana. Građani bi trebali imati pripremljenu zalihu nužnih stvari s kojima mogu preživjeti tri dana, što je već uobičajena praksa u nekim evropskim zemljama.

10. U školske programe treba da se uvedu lekcije o pripravnosti, obavezna kibernetička pismenost o zaštiti, medijska pismenost i da se u ustanovi Dan pripravnosti s ciljem podizanja svijesti o važnosti toga pitanja. U osnovnim srednjim školama i fakultetima uvesti predmete u vezi sa civilnom zaštitom, odnosno odbrane i zaštite, hitne pomoći, sigurnosne kulture, sajber kulture, topografije - izviđanja, te pojačati sportske i
streljačke aktivnosti kroz klubove.

11. Da se posebna pažnja posveti zaštiti šumskih i ostalih prirodnih resursa od neprijateljskih ugrožavanja, posebno u otkrivanju podmetanja paljevina koje se koriste kao masovno sredstvo za slabljenje državnih resursa i ugrožavanje društava, institucija i sistema.

12. Da se preporuči da se važni resursi poput energetskih, putnih, vodenih, zdravstvenih, telekomunikacijskih sistema u situacijama ugroze (prirodne elementarne nepogode, pandemijske prijetnje, neprijateljsko djelovanje..) stave pod zaštitu i upravu državnih institucija svih nivoa zbog mogućih zloupotreba i manipulacija kojima su izložene privatne korporacije i privatni interesi.

13. Da se posebna pažnja posveti hibridnim i kibernetičkim napadima koje podržavaju neprijateljske strukture i države i širiti svijest o tome. Za to je potrebno predvidjeti medijsku i digitalnu edukaciju stanovništva.

14. Da jedan od napora bude uspostava sistema za rano upozoravanje na svim nivoima kako bi se poboljšalo praćenje i reagiranje na prijetnje bilo koje vrste.

15. Da privatni sektor preuzme ulogu ne samo dijeljenja informacija nego i u strateškom planiranju, anticipaciji rizika i obuci zaposlenika. Mora se poticati suradnja javnog i privatnog sektora u strateškim područjima poput kibernetičke sigurnosti te uskladiti potrebe tržišta rada s obrazovnim programima. To uključuje i politike zaliha koja bi uključivala resurse za hitne slučajeve, poput poplava ili pandemija, medicinske
potrepštine, kritične sirovine, energetsku opremu te hranu i vodu. Treba predvidjeti kombinaciju centraliziranih zaliha i doprinosa privrednih subjekata, a posebno osiguranja kritičnih lijekova.

16. Da se izvrši inspekcija postojećih i izvrše pripreme skloništa za stanovništvo i osiguravanje boravka velikih skupina ljudi u vanrednim okolnostima u objektima koji su namijenjeni za zaštitu od prirodnih ili oružanih opasnosti.

17. Da se kroz ciljane informativne kampanje, obrazovne programe i dostupne internetske resurse poboljša sigurnosna kultura i javna svijesti o rizicima . Napori se moraju usredotočiti na osnaživanje građana za poduzimanje proaktivnih mjera na pripremama za krize, kao što je izrada planova za hitne slučajeve kućanstava i
skladištenja osnovnih zaliha.

18. Da se sačine sveobuhvatna i konkretna uputstva za građane o aktivnoj pripravnosti za potencijalne krize, uključujući i one koje se odnose na konflikt.

19. Da se pokrene novi zamah u naučno istraživačkom radu za potrebnim aplikativnim rješenjima, koja sada postaju nužna potreba i šansa za nauku. Naša namjenska industrija u kooperaciji sa postojećim ili novim proizvodnim i naučno istraživačkim centrima ima jedinstvenu priliku vlastitog zamaha kako u ekonomsko-komercijalnom tako i razvojno sigurnosnom smislu. Produktivna saradnja IT sektor, privrede i namjenske industrije moraju u sadašnjim okolnostima biti više i u funkciji državnog razloga i interesa.

Sve složenije krize i izazovi koji se ne mogu zanemariti, od opisanih i rastućih geopolitičkih napetosti i sukoba, hibridnih i kibernetičkih prijetnji, stranih informacijskih manipulacija i uplitanja, do klimatskih promjena i sve češćih prirodnih katastrofa. Krizne situacije se dešavaju svaki dan i kod nas i širom svijeta. To mogu biti događaji koji se dešavaju brzo i završavaju za nekoliko sati, ili se mogu razviti i nastaviti tokom nekoliko dana i mjeseci i godina. A posebno oni koji predstavljaju opštu opasnost najširih razmjera, kao što su ratni
sukobi. Državne institucije od nižeg ka višem nivou moraju biti spremne zaštititi svoje građane i
ključne društvene funkcije koje su odlučujuće za društveni i državni poredak i svakodnevni život.

Zbog toga je Krug 99 sačinio i detaljno Uputstvo za pripravnost građana pod naslovom
„Pripremite se za krizne situacije!“. Vjeruju da će doći i do obimnije „Bijele knjige“ o pripravnosti na krize i sigurnost u BiH.