Članak

PRVI DANI U BIJELOJ KUĆI

Trumpove izvršne naredbe pokazuju obrise zamišljene politike, ali i njena ograničenja

Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u samo nekoliko dana pokazao je svoje namjere i potvrdio strahove mnogih kod kuće i u svijetu da će i ovaj mandat biti pun političkih potresa i sukoba.

Piše: Armin Sijamić

Donald Trump preuzeo je predsjedničku funkciju u ponedjeljak. Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u samo nekoliko dana pokazao je svoje namjere i potvrdio strahove mnogih kod kuće i u svijetu da će i ovaj mandat biti pun političkih potresa i sukoba.

Trump se vratio i tako je počela nova epoha u američkoj politici, što će imati uticaj na gotovo čitav svijet, jer će mnogi svoje stavove usklađivati u odnosu prema najvećoj svjetskoj sili. Povratak Trumpa mnogi su priželjkivali, očekujući da će nastaviti tamo gdje je stao prije četiri godine.

Ali prvi dani na vlasti pokazuju da je svijet dobio novog Trumpa – predsjednika koji je u saglasju sa nekim od najbogatijih Amerikanaca, čovjeka u kojeg su uložene milijarde dolara na razne načine. Zauzvrat, Trump između ostalog obećava niske poreze.

Za Trumpa, koji je na početku svoje prve predsjedničke kampanje sam finansirao svoje političke aktivnosti, to je važan preokret. Junak nezadovoljnih Amerikanaca srednje i niže klase, postao je junak najbogatijih, koji su iz godine u godinu uvećavali svoje bogatstvo dok se srednja klasa osipala i popunjavala nižu. Posljednjih dana Trump je na kriptovalutama zaradio milijarde dolara.

Sila i pravo

Pompezan povratak na vlast popraćen je i snažnim izjavama i medijskom propagandom, posebno nakon što su se moguli društvenih mreža svrstali uz Trumpa i ljude koji stoje iza njega. Čini se kao da je sve spremno da Trump provede zamišljeno i isporuči obećano.

Ali taj optimizam i slika o svemogućem Trumpu počeće da nestaje onda kada neko odbije da se povinuje. Uostalom, da su neke stvari mogle biti postignute učinila bi to prošla administracija. Na primjer, administracija Josepha Bidena nije riješila pitanje rata u Ukrajini. Snaga Washingtona je ista i sa Trumpom koji je kratko na vlasti, a da bi se u politici nešto postiglo potrebni su i resursi.

U namjeri da izbjegne duge i često hirurški tačne opservacije američkih zakonodavaca, Trump je odlučio da svoje politike nameće kroz izvršne naredbe. Član II Ustava to pravo daje predsjedniku. Trump je donio desetine uredbi, što je početak političkih i pravnih sporova. Tako je, na primjer, uredbom zabranio da se dobija državljanstvo po činu rođenja u Sjedinjenim Državama, što je suprotno četrnaestom amandmanu na Ustav. Grupa demokratskih guvernera najavila je pravni spor i nije isključeno da se situacija iskomplikuje kao u slučaju Bidena i Grega Abbotta.

Trump je ukinuo 78 Bidenovih uredbi, povukao SAD iz Pariskog sporazuma o klimi, napustio Svjetsku zdravstvenu organizaciju, ukinuo rad od kuće za državne službenike i zabranio nova zapošljavanja osim u vojsku i profesije vezane za nacionalnu sigurnost, pomilovao izgrednike na Kapitolu 6. januara 2021., ukinuo Bidenove sankcije izraelskim doseljenicima na Zapadnoj obali, proglasio vanredno stanje na granici sa Meksikom i poslao vojsku da spriječi ulazak nelegalnih migranata i naredio njihovu deportaciju, dozvolio crpljenje nafte i gasa širom države, proglasio meksičke narko kartele terorističkim organizacijama, Kubu vratio na listu država koje podržavaju terorizam par dana nakon što ju je Biden otuda uklonio, izdao naredbu da postoje samo dva pola (muški i ženski), odložio zabranu TikTok-a na 75 dana, olakšao ulaganja u vještačku inteligenciju i kriptovalute, deklasifikovao dokumente o ubistvima Johna F. Kennedyja, Roberta Kennedyja i Martina Luthera Kinga...

Ko su saveznici, a ko neprijatelji?

Trump se tu nije zaustavio. Nastavio je slati prijetnje saveznicima širom svijeta da izvršavaju obaveze prema Washingtonu ili će se suočiti sa carinskim i drugim nametima. To se posebno odnosi na Kanadu, ali i na neke druge države.

Oni koji se uzdaju u predvidivost Washingtona pratili su istupe dugogodišnjeg senatora i sadašnjeg državnog sekretara Marca Rubija. On je, ranije govoreći o tome kako da se SAD postave prema Brazilu koji razvija sve bolje odnose sa Kinom, rekao da sankcije sve manje daju koristi. Prema njegovim riječima, Brazil i Kina će za nekoliko godina međusobnu trgovinu obavljati u svojim nacionalnim valutama, pa im sankcije u upotrebi i transakcijama u dolarima neće značiti ništa.

Trumpov izaslanik za specijalne misije Richard Grenell u ponedjeljak je slavodobitno napisao na društvenoj mreži X da se „diplomatija vratila“, najavljujući svoje sastanke sa predstavnicima vlasti Venecuele, koja je pod američkim sankcijama ali koja ima naftu koju Trump želi. „Kada sam otišao, Venecuela je bila spremna za kolaps. Mi bismo to preuzeli. Stigli bismo do sve te nafte, to bi bilo odmah tu pored“, rekao je Trump 2023. godine, govoreći o sankcijama koje je uveo i kada je zagovarao i vojnu opciju protiv Caracasa.

Trump je Meksiko uvrijedio kada je preimenovao „Meksički zaliv“ u „Američki zaliv“ i zaprijetio tarifama i masovnim deportacijama migranata iz trećih država. Nakon što pošalje vojsku na granicu, Trump će od Meksika, možda i od Venecuele, tražiti da prima migrante koje protjera. Plan deportacije biće otežan i otporom kod kuće. Trump je upozorio lokalne vlasti da se ne opiru.



Neki su, ipak, primijetili da je ublažio stav prema migrantima, rekavši da bi im dozvolio da rade u skladu sa programom useljavanja H-1B, te da je u svojim kompanijama koristio takve radnike, čak i kao konobare. To je stav i američkog krupnog kapitala, koji želi stručne ljude, a koji često koštaju manje od domaćih radnika. Trumpovim pristalicama to se sigurno neće svidjeti.

Sve upućuje da će se Trump prije svega pozabaviti Sjedinjenim Državama i njenom ekonomijom, a onda susjedstvom, posebno zbog kineskog jačanja. Zatim, pomoći Izraelu, stvarati alijanse lidera širom svijeta koji će ga pratiti, kako zbog uvjerenja, tako i zbog straha ili zavisnosti od Washingtona. Argentinski predsjednik Javier Milei kaže da će pratiti Trumpa zajedno sa nekoliko desničara iz čitavog svijeta, a Saudijska Arabija je jučer najavila da će u naredne četiri godine uložiti 600 milijardi dolara u SAD, samo dan nakon što je Trump rekao da bi posjetio tu zemlju ako bi potrošili od 450 do 500 milijardi dolara na kupovinu američkih proizvoda.

Ekonomija i Kina, izolacija ili svjetska sila

Trump vjeruje da je Kinu moguće zaustaviti samo vlastitim ekonomskim jačanjem i zato želi otvaranje svih vrsta poslova u Sjedinjenim Državama. Jučer je pozvao države da otvaraju proizvodne pogone u Sjedinjenim Državama ili će u protivnom plaćati takse prilikom uvoza.

Kina je opsesija američkih zvaničnika. Zamjenik državnog sekretara u Bidenovoj administraciji Kurt Campbell je polovinom septembra rekao da je Kina „najznačajniji izazov u našoj historiji“ i da je ta država veći izazov nego Hladni rat. „To nije samo vojni izazov, sveobuhvatan je. To je Globalni jug. To je u tehnologiji“, rekao je Campbell, za kojeg se vjeruje da je kreator američke politike prema Kini za narednih petnaestak godina.

U skladu s tim rješava se i pitanje TikTok-a. Tokom Bidenove vlasti naređeno je kineskoj kompaniji ByteDance da proda TiKTok ili će biti zabranjena u Sjedinjenim Državama. Trump je u prvom mandatu želio zabraniti TikTok, ali je kasnije tamo otvorio svoj profil kako bi došao do mladih glasača. Ove sedmice je rekao da su ga mnogi bogataši zvali u vezi sa TikTokom, potvrđujući da ima interesa za kupovinu te kompanije. Kineski vlasnici su do sada odbijali prodaju, uzdajući se u američki ustav i zakone.

Planu obuzdavanja Kine na putu stoji ukrajinski rat. Trump je u svojoj kampanji obećao, i nije ispunio, da će okončati rat i prije nego uđe u Bijelu kuću. U odnosu prema Ukrajini Washington testira evropske saveznike, status NATO-a i odnos prema Rusiji. Zato i ne čude poruke iz Evropske unije da oni od Washingtona očekuju saradnju, a ne jednostrane poteze.

Iako Trump cilja u velikoj mjeri na ekonomski izolacionizam, u političkom smislu Sjedinjene Države to sebi ne mogu priuštiti ako žele ostati najveća sila na svijetu. Pitanje je da li će Trump uspjeti pronaći balans između ekonomije i politike, odnosno koje će teme staviti kao prioritet.



Teško je vjerovati da će na svim frontovima ostvariti zamišljeno, što na koncu nije uspio ni u svom prvom mandatu. Hladnokrvniji dio američke političke elite će odlučiti da li i dalje biti sila koju druge države žele da slijede ili će biti sila koju slijede u strahu i nedostatku boljih alternativa.

#ArminSijamić #DonaldTrump #Evropa #kina #MarcoRubio #Meksiko #Migranti #SAD #Svijet