Članak

PROF. DR. NAVIKAU ZA NAP

Navigacija evropskim putem energetske sigurnosti: Održivost energetske budućnosti Bosne i Hercegovine

Trenutna energetska infrastruktura BiH je značajno zastarjela i hitno joj je potrebna modernizacija.

*The interview is also available in English, which you can read HERE

Profesor dr. Aliaksandr Novikau sa Internacionalnog univerziteta u Sarajevu u intervju za Novinsku agenciju Patria govori o energetskim izazovima, problemima i potrebama Bosne i Hercegovine, potencijalu i energetskoj tranziciji. Prof. dr. Novikao vodi Jean Monnet projekat "Evropska energetska sigurnost", koji finansira Evropska unija. Prof. dr. Novikau je stručnjak za energetsku sigurnost, ekološku politiku i održivi razvoj.

Razgovarala: Amina Čorbo - Zećo

Šta je energetska sigurnost i koji su najveći izazovi energetske sigurnosti u Bosni i Hercegovini danas? Kako se ti izazovi uklapaju u širu evropsku energetsku sigurnost?

Novikau: Energetska sigurnost je stanje u kojem nacija, zajedno sa svojim građanima i privredom, ima pristup dovoljnoj količini energetskih resursa po razumnim cijenama, bez izazivanja društvenih, političkih ili ekoloških rizika. Izazovi energetske sigurnosti u Bosni i Hercegovini danas su višestruki i odražavaju šire brige širom Evrope, posebno u kontekstu geopolitičkih promjena, klimatskih promjena i ekonomskih tranzicija.

Prvo, velika ovisnost BiH o uglju predstavlja značajan izazov, odražavajući evropsku borbu s dekarbonizacijom u okviru poput EU-ovog Zelenog dogovora. Drugo, zavisnost zemlje o ruskom gasu kroz jedan cjevovod odražava šire evropske probleme s diverzifikacijom energetskih izvora. Pored toga, zastarjela infrastruktura, politička fragmentacija i spora usvajanja obnovljivih izvora energije dodatno komplikuju energetsku sigurnost BiH, paralelno s infrastrukturnim i političkim izazovima s kojima se suočavaju mnoge evropske zemlje.

Kako procjenjujete trenutnu energetsku infrastrukturu Bosne i Hercegovine i koje korake treba poduzeti da bi se poboljšala njena otpornost i održivost na duži rok?

Novikau: Trenutna energetska infrastruktura BiH je značajno zastarjela i hitno joj je potrebna modernizacija. Većina energetskih postrojenja, posebno onih na ugalj i hidroelektrane, je stara, što dovodi do operativne neefikasnosti, povećanih troškova i ekološke degradacije. Prijenosne i distribucijske mreže su također zastarjele, što rezultira značajnim gubicima energije i problemima s pouzdanošću.

Kako bi se ojačala otpornost i krenulo ka održivosti, BiH mora započeti sveobuhvatnu nadogradnju svoje mreže, integrirajući digitalizovane tehnologije pametnih mreža za bolje upravljanje energijom, smanjenje gubitaka i besprijekornu integraciju obnovljivih izvora energije. Ovo uključuje značajna ulaganja u fizičku infrastrukturu i digitalna rješenja potrebna za upravljanje mrežom.

BiH također treba prioritizirati razvoj obnovljivih izvora energije gdje ima prirodne prednosti, poput hidroenergije, vjetra i sunca. Ova tranzicija zahtijeva ne samo nove instalacije već i poticajne politike koje ohrabruju obnovljive izvore energije kroz podsticaje i regulatornu jasnoću.

Dugoročno, održivost uključuje kulturne promjene prema očuvanju energije i efikasnosti, što se postiže putem javnog obrazovanja i podržavajućih politika. Na kraju, izgradnja otporne i održive energetske infrastrukture u BiH neće samo zadovoljiti neposredne domaće potrebe već će se uskladiti i s globalnim trendovima ka čišćim, sigurnijim energetskim sistemima.

Kako Bosna i Hercegovina može osigurati pravednu energetsku tranziciju dok se udaljava od uglja ka obnovljivim izvorima energije, podržavajući zajednice koje zavise od uglja?

Novikau: Postoje ozbiljne brige da bi tranzicija s uglja na obnovljive izvore mogla dovesti do ekonomskih i socijalnih problema, poput gubitka radnih mjesta u lokalnoj industriji rudarstva i proizvodnje energije te porasta cijena za potrošače. Proces zelene energetske tranzicije, koji na kraju zahtijeva zatvaranje rudnika uglja i termoelektrana na ugalj, predstavlja poseban izazov u regijama gdje je ovaj sektor vitalna industrijska grana.

Stoga je važno da prelazak na obnovljive izvore ne samo da ublažava ekološke probleme već i poboljšava ukupne životne uvjete. To se može postići postavljanjem strogih ekoloških standarda za sve nove energetske projekte i osiguravanjem da oni donose korist, a ne štetu lokalnim ekosistemima i zajednicama.

Osiguranje pravedne energetske tranzicije u BiH zahtijeva višestruki pristup koji se bavi i ekonomskim i socijalnim dimenzijama udaljavanja od uglja. Prvi korak uključuje sveobuhvatno planiranje tranzicije radne snage. To znači pokretanje programa prekvalifikacije za radnike trenutno zaposlene u sektoru povezanom s ugljem. Ovi programi trebaju se fokusirati na pružanje obrazovanja i obuke za uloge u sektoru obnovljive energije ili drugim održivim industrijama, osiguravajući da radnici imaju nove prilike za posao koji odgovaraju ili premašuju njihove prethodne uvjete zaposlenja.

Ekonomski mehanizmi podrške su također ključni. Osnivanje fondova za tranziciju ili sličnih finansijskih instrumenata može pružiti privremenu podršku prihoda, opcije prijevremenog penzionisanja za one koji se bliže kraju svoje karijere, ili direktna ulaganja u nove poslove ili infrastrukturu u regijama ovisnim o uglju. To bi moglo uključivati podsticaje za nove zelene industrije da se uspostave u ovim područjima, čime se stvaraju lokalna radna mjesta i potiče ekonomska diversifikacija.

Angažman zajednice je još jedan ključni element. Planovi tranzicije moraju biti razvijeni u konsultaciji s lokalnim zajednicama, osiguravajući da se njihovi glasovi čuju u planiranju i implementaciji novih energetskih projekata. Ovaj participativni pristup može ublažiti otpor promjenama, jer se bavi potencijalnim društvenim utjecajima poput kulturnog identiteta vezanog za rudarsku baštinu ili zabrinutosti zbog ekološke degradacije novih energetskih instalacija.

EU je postavila ambiciozne ciljeve za dekarbonizaciju i energetsku tranziciju. Kako vidite da se Bosna i Hercegovina usklađuje s tim ciljevima i koje su glavne prepreke s kojima se zemlja suočava?

Novikau:
Bosna i Hercegovina ima ogromnu prednost u tom pogledu, s obzirom na bogate neutralne resurse hidroenergije i već je u suštini ispunila te ciljeve. Međutim, to ne znači da se energetska tranzicija može zaustaviti.

Mali hidroenergetski projekti su tema kontroverze u Bosni i Hercegovini. Kako zemlja može uskladiti potrebu za obnovljivom energijom s ekološkim i društvenim zabrinutostima povezanim s ovim projektima?

Novikau:
Energetska sigurnost, dekarbonizacija energetskih sistema i zagađenje su među najvažnijim energetskim izazovima na globalnom nivou, pri čemu je razvoj obnovljivih izvora energije ključni dio rješenja. Međutim, iskustvo s malim hidroenergetskim projektima u Bosni i Hercegovini ukazuje na zamke pretpostavke da će sve decentralizirane obnovljive tehnologije biti univerzalno prihvaćene. Brzi rast i naknadni pad malih hidroenergetskih projekata u BiH naglašavaju značajne društvene, ekološke i finansijske troškove s ograničenim koristima, što je dovelo do javnog protivljenja i efektivne zabrane ovih projekata.

Protivljenje malim hidroelektranama u BiH i drugdje predstavlja etičke dileme za ekološke aktiviste, koji se često nalaze u paradoksu suprotstavljanja projektima koji izgledaju "zeleni" i "lokalni". Ova situacija naglašava složenost ekološke komunikacije. U BiH, raspravu su intenzivirale razmatranja o evropskoj integraciji, čineći komunikativne strategije i zagovornika malih hidroelektrana i ekoloških aktivista zanimljivim područjem za dalja akademska istraživanja.

Prvo, upotreba arbitrarnih pragova poput kapaciteta od 10 MW za definiranje onoga što se smatra "malim" projektom u svrhu poticaja pokazala je svoje ograničenja. Ovi pragovi često pretpostavljaju da su manji projekti automatski manje štetni za okoliš, što nije uvijek slučaj. Ekološki uticaj ne korelira s instaliranim kapacitetom. Stoga bi svi planirani hidroenergetski projekti, bez obzira na njihovu veličinu, trebali biti podvrgnuti sveobuhvatnim i rigoroznim procjenama utjecaja na okoliš.

Drugo, javno prihvatanje je ključno za bilo koju inicijativu obnovljive energije, čak i za one koje se percipiraju kao malog obima i decentralizirane. Zelena energetska tranzicija mora uzeti u obzir pitanja energetske pravde koja mogu proizaći čak i iz malih hidroenergetskih projekata. Oštra reakcija u BiH pokazuje kako lokalne rasprave mogu eskalirati, utičući na nacionalne i međunarodne energetske politike. Zanemarivanje javnih zabrinutosti može dovesti do neuspjeha u upravljanju, što naglašava potrebu za aktivnim, inkluzivnim konsultacijama s lokalnim zajednicama i nevladinim organizacijama pri planiranju energetskih projekata.

Za usklađivanje potrebe za obnovljivom energijom s povezanim zabrinutostima u BiH, zemlja mora usvojiti nijansiraniji pristup razvoju obnovljivih izvora energije. Prvo, to bi trebalo uključivati prilagođene procjene utjecaja na okoliš – svaki projekt treba se procjenjivati prema svojim zaslugama, a ne prema općim pretpostavkama o veličini. Ovaj pristup bi osigurao da se ekološki, društveni i kulturni uticaji adekvatno sagledaju prije početka bilo kakvog razvoja. Drugo, BiH bi trebala unaprijediti participativne procese u razvoju energetskih projekata, osiguravajući da glasovi lokalnih zajednica ne samo da budu saslušani, već i da imaju opipljiv utjecaj na donošenje odluka.

Ovo bi moglo ublažiti protivljenje usklađivanjem projekata s interesima i vrijednostima zajednice. Treće, s obzirom na kontroverznu prirodu malih hidroelektrana, istraživanje drugih obnovljivih opcija poput solarne ili vjetroenergije u pogodnim područjima moglo bi omogućiti ispunjavanje energetskih ciljeva bez istog nivoa ekoloških i društvenih konflikata. Usvajanjem ovih strategija, Bosna i Hercegovina može raditi na uravnoteženijem pristupu razvoju obnovljivih izvora energije, koji poštuje i hitnu potrebu za dekarbonizacijom i složenost lokalnih ekoloških i društvenih zabrinutosti.

Koju ulogu igra energetska efikasnost u energetskoj strategiji Bosne i Hercegovine i kako zemlja može poboljšati efikasnost u različitim sektorima?

Novikau: Energetska efikasnost je ključni element energetske strategije Bosne i Hercegovine, nudeći potencijal za smanjenje potrošnje energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova i olakšavanje ekonomskog opterećenja uvoza energije. Prioritetiziranjem efikasnosti, BiH može poboljšati energetsku sigurnost, podržati ekonomski razvoj i uskladiti se s evropskim standardima održivosti.

Poboljšanje efikasnosti u različitim sektorima zahtijeva nekoliko strateških akcija. U sektoru gradnje, provođenje strogih standarda energetske efikasnosti za nove građevine i poticanje obnove postojećih zgrada boljom izolacijom, energetski efikasnim prozorima i modernim sistemima grijanja može dovesti do značajnih ušteda energije. Finansijski poticaji za energetski efikasne renovacije mogli bi ubrzati ovaj proces. U industriji, promocija usvajanja energetski efikasnih tehnologija može donijeti znatne uštede.

To bi uključivalo pružanje finansijskih pogodnosti za ulaganja u energetski štedljive mašine ili procese, zajedno s provođenjem energetskih revizija kako bi se identificirale neefikasnosti. Za transport, poboljšanje efikasnosti javnog prevoza, promocija električnih vozila uz poticaje i optimizacija urbanog planiranja radi smanjenja putovanja može doprinijeti uštedama energije. BiH bi također mogla implementirati pametne saobraćajne sisteme za poboljšanje protoka i smanjenje gubitka energije zbog zastoja. Javna uprava može predvoditi primjerom, obnavljajući vladine zgrade i unapređujući javnu infrastrukturu za veću efikasnost, postavljajući standard za privatni sektor.

Kampanje za edukaciju potrošača mogu promijeniti ponašanje ka energetski konzervativnijim praksama, promovirajući upotrebu energetski efikasnih uređaja i rasvjete kroz podizanje svijesti i finansijske poticaje. Zakonodavstvo bi trebalo nametati standarde energetske efikasnosti za uređaje, mašine i vozila, usvajajući ili prilagođavajući EU energetske oznake kako bi se potrošačima olakšao izbor. Pružatelji usluga mogu ponuditi programe poput cijena prema vremenu korištenja kako bi se potaknula upotreba energije tokom vanvremenskih sati, smanjujući vršne zahtjeve.

Ulaganje u istraživanje i razvoj novih efikasnih tehnologija i podrška lokalnim startupima u ovom polju može potaknuti inovacije prilagođene jedinstvenim potrebama BiH.

Na kraju, integrirani pristup u kojem svi sektori rade pod nacionalnim planom energetske efikasnosti osigurava da napori nisu izolirani, već dio kohezivne strategije. Poboljšanjem energetske efikasnosti, Bosna i Hercegovina može smanjiti svoju ovisnost o uvoznoj energiji, učiniti energiju pristupačnijom, stvoriti radna mjesta u zelenim sektorima i uskladiti se s međunarodnim klimatskim ciljevima, doprinoseći robusnoj i održivoj energetskoj budućnosti.

Koje korake Bosna i Hercegovina treba poduzeti kako bi ispunila energetski acquis EU?

Novikau: Usklađivanje energetskih politika Bosne i Hercegovine s energetskim acquisom Evropske unije nesumnjivo je složen zadatak, koji zahtijeva sveobuhvatnu transformaciju energetskog sektora i zakonodavnog okvira. Unatoč određenom napretku na entitetskom nivou, napredak na državnom nivou je ograničen, što ugrožava aspiracije BiH za integraciju u EU.

Prvo, BiH mora usvojiti pravne okvire za prirodni gas i električnu energiju usklađene s Trećim energetskim paketom EU na državnom i entitetskom nivou. Usklađivanje ovih okvira među entitetima je ključno kako bi se osigurala funkcionalnost jedinstvenog nacionalnog energetskog tržišta. Fragmentacija u ovom području ostaje značajna prepreka.

Drugo, zemlja treba usvojiti zakone o obnovljivoj energiji i energetskoj efikasnosti koji su usklađeni s obavezama prema Ugovoru o energetskoj zajednici. Ove mjere bi promovisale održivost i poboljšale energetsku efikasnost u svim sektorima.

Jednako je važno ojačati koordinaciju i saradnju na državnom nivou među svim administrativnim entitetima. Trenutni nedostatak kohezije i političke nesuglasice podrivaju stvaranje i implementaciju dosljednih energetskih politika. Robustan mehanizam koordinacije na državnom nivou je neophodan za usklađivanje napora s preporukama EU.


BiH također mora reformisati svoje poticaje za obnovljive izvore energije. Sistem feed-in tarifa doveo je do proliferacije kontroverznih hidroenergetskih projekata koji su izazvali protivljenje javnosti, a nisu značajno poboljšali energetsku sigurnost. Dizajniranje transparentnog i efikasnog sistema podrške obnovljivim izvorima energije ključno je za povratak povjerenja javnosti i postizanje održivih rezultata.


Još jedan izazov je ovisnost BiH o uglju i hidroenergiji. Iako ovi izvori pružaju relativno povoljnu i pouzdanu električnu energiju, oni su u sukobu s ciljevima EU za dekarbonizaciju i klimatsku neutralnost. Prijelaz ka uravnoteženom energetskom miksu koji uključuje veći doprinos obnovljivih izvora energije je ključan. BiH također mora adresirati ekološke troškove ovisnosti o uglju i uskladiti svoje dugoročne strategije s ciljevima EU za zelenu tranziciju.

Konačno, BiH može izvući pouke iz iskustava zemalja EU sa sličnim energetskim profilima, kao što su Bugarska, Češka, Grčka i Poljska. Njihova iskustva u balansiranju energetske sigurnosti, pristupačnosti i održivosti okoliša u pretežno ugljenom zasnovanim energetskim sistemima mogu ponuditi vrijedne uvide.

Kako Jean Monnet modul koji vodite integrira teorijske i praktične aspekte evropske energetske sigurnosti i kakav utjecaj očekujete da će imati na razumijevanje energetskih politika kod studenata, posebno u vezi s budućom energetskom perspektivom Bosne i Hercegovine?

Novikau: Jean Monnet projekt, finansiran od strane Evropske agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA), povezuje teorijsko znanje s praktičnim uvidima u evropsku energetsku sigurnost. Pruža studentima razumijevanje ključnih energetskih politika EU, regulatornih okvira i mehanizama regionalne saradnje. Kroz studije slučaja, simulacije i gostujuća predavanja stručnjaka iz industrije, studenti stječu praktično iskustvo u analizi i rješavanju stvarnih energetskih izazova.

Krajnji cilj je osposobiti studente s vještinama i znanjem potrebnim za značajan doprinos energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, održivom razvoju energije i pravednoj energetskoj tranziciji – obuhvatajući sve što smo danas razgovarali.

#AliaksandrNavikau #AminaČorboZećo #Bosna #Energetika #energetskatranzicija #EU #IUS #JeanMonnetprojekt #Sarajevo #Ugalj #Vjetar #izdvojeno