Prosrpske stranke nakon popisa stanovništva u Crnoj Gori traže da srpski jezik bude službeni

(Patria) - Nakon objave rezultata popisa stanovništva, prosrpske stranke obnovile su zahtjev da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori, piše RSE.

Rezultati popisa u Crnoj Gori pokazali su da je srpski jezik maternji za 43 posto stanovništva, a crnogorski za nešto više od 34 procenta.

Istog dana kada su objavljeni rezultati, 15. oktobra, prosrpske stranke ponovile su zahtjev za izmjenu Ustava kako bi srpski jezik bio službeni.

U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao službeni, a srpski jezik je u službenoj upotrebi zajedno s bosanskim, hrvatskim i albanskim.

Promjenu statusa srpskog jezika zatražio je dio vladajućih stranaka, među kojima su partije proruskog Demokratskog fronta (DF), prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) i druge manje partije.

Kao osnovni argument navele su činjenicu da je popis pokazao da većina stanovništva govori srpskim jezikom.

U Crnoj Gori je u decembru prošle godine održan popis stanovništva čiji su rezultati o nacionalnom, vjerskom izjašnjavanju i jeziku saopšteni tek 15. oktobra.

http://nap.ba/qpost/375974

POPIS STANOVNIŠTVA U CRNOJ GORI Crnogoraca 256.463, Srba 205.370, Bošnjaka 58.956...

(Patria) - U Crnoj Gori se 256.463 građana izjašnjava kao Crnogorci, dok je 205.370 Srba, potvrdili su zvanični rezultati popisa stanovništva. Kao Crnogorci, izjasnilo se 41,12 odsto, a Srba 32,93 odsto. Srpskim jezikom govori 43,18 odsto, crnogo

Duže od deceniju prosrpske stranke traže izjednačavanje ustavnog statusa srpskog i crnogorskog jezika.

Aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, koji je i lider proruskog DF-a, u više je navrata najavljivao inicijativu za promjenu statusa srpskog jezika ukoliko popis pokaže da stanovništvo većinski govori tim jezikom.

U parlamentu je to 15. oktobra ponovio i njegov partijski kolega Dejan Đurović, rekavši da bi srpski jezik trebalo normirati kao službeni u Ustavu.

- Moramo priznati da bi srpski jezik trebalo da bude službeni, jer je većinski jezik u Crnoj Gori. To očekujem i od opozicije - rekao je Đurović.

Isti zahtjev uputio je Dragoslav Šćekić, funkcioner prosrpskog SNP-a i ministar sporta u Vladi Milojka Spajića, koji je rekao da od vlasti očekuje da postupi u skladu s 'realnom strukturom stanovništva'.

- I uvaži činjenicu da Srbi čine značajan segment ovog društva. Ljudi koji govore srpskim jezikom najmanje što očekuju je pravo da svuda govore i školuju se na svom jeziku - naveo je Šćekić.

Ostatak vladajućih partija nije se izjasnio ovim povodom.

Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Momčilo Vuksanović je rekao da Srbima u Crnoj Gori predstoji "grčevita borba za očuvanje identiteta kroz uvođenje srpskog jezika kao službenog u svim državnim institucijama i afirmacijom ćiriličnog pisma".

Na ove najave prva je reagovala najveća opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS). Poslanik DPS-a Andrija Nikolić je vladajuće partije podsjetio na njihove ranije izjave.

- Vi ste govorili da srpski jezik treba da prebaci 50 posto da bi se nakon toga mijenjao Ustav. Imali ste drugačija očekivanja. A rezultati su isti kao na popisu iz 2011. godine - istakao je Nikolić.

Crnogorski jezik je Ustavom definisan kao službeni u vrijeme vlasti DPS-a.

Broj građana kojima je maternji jezik srpski povećao se između dva popisa - 2011. i 2023. godine za 0,3 procenta, dok je broj onih koji govore crnogorskim smanjen za 2,4 posto.

Na popisu održanom 2003., u vrijeme kada je Crna Gora bila u državnoj zajednici sa Srbijom, svoj jezik je nazivalo srpskim 63,4 posto stanovništva, a crnogorskim 21,9 procenata.

Ustav Crne Gore, u kojem je kao službeni jezik propisan crnogorski, usvojen je 2007., godinu nakon referenduma o nezavisnosti.