MMF traži da se ograniči rast plaća u javnom sektoru, izbjegnu vanredna povećanja penzija i povećaju kamate

(Patria) - Međunarodni monetarni fond (MMF) zatražio je od Bosne i Hercegovine da obustavi povećanje plaća i penzija, a kako bi se zaustavila inflacija.

Traži se zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru ali i rasta minimalne plaće.

"Potrebno je obuzdati ekspanzivnu fiskalnu politiku u 2023. godini da bi se ograničili inflatorni pritisci i pritisci zbog potreba za finansiranjem. Uzimajući u obzir ograničene instrumente monetarne politike, neophodno je da se fiskalna politika iskoristi za borbu protiv inflacije ograničavanjem tekuće potrošnje. Vlasti trebaju identificirati moguće uštede u tekućoj potrošnji za 2023. godinu i izbjeći smanjenje ionako niskih javnih investicija koje doprinose rastu.

Sa potrošnjom na plate i penzije koja je već među najvišim u regionu, treba ograničiti plate u javnom sektoru i izbjeći vanredna povećanja penzija. Ako se inflatorni pritsci pojačaju, vlasti trebaju razmotriti poništavanje odluka o povećanju plata u javnom sektoru iz 2022-23.

U narednom periodu, pregled zapošljavanja i plata u javnom sektoru bi pomogao u identificiranju viškova i smanjenju potrošnje na plate. Porez na dividende bi mogao pomoći u mobiliziranju dodatnih prihoda. Osoblje MMF-a vidi potrebu za vraćanjem u stanje fiskalnog suficita u srednjoročnom periodu, ali bi mogli podržati i postepeniji pad fiskalnog deficita od 2024. nadalje, pod uvjetom da se tako omogući veća kapitalna potrošnja i socijalna davanja", navodi se u izvještaju MMF-a.

Iz MMF-a također traže povećanje kamatnih stopa iako je bankarski sektor stabilan, kao i povećanje cijene električne energije.

U dijelu izvještaja upućena je i kritika zbog antikorupcijskih reformi u Bosni i Hercegovini koje su u zastoju, dok se percepcija javnosti o korupciji nastavlja pogoršavati u situaciji složenog političkog i pravnog sistema, djelovanja ukorijenjenih mreža pokroviteljstva i općenito niske odgovornosti.

"Slaba institucionalna rješenja i zakoni, kao i slaba provedba mjera, smetnja su nezavisnosti i učinkovitosti u djelovanju agencija za borbu protiv korupcije i pranja novca i olakšavaju pranje novca od imovinske koristi pribavljene korupcijom", navodi se.

Vlasti trebaju dati prioritet izmjenama i dopunama zakona s ciljem jačanja okvira za borbu protiv sukoba interesa, za pristup informacijama i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u skladu sa međunarodnim standardima i najboljom praksom, ali i osigurati veću nezavisnost i integritet sudstva i tužilaštva. Također trebaju poboljšati aktivnosti nadzora u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti jačanjem mjera identifikacije i praćenja politički eksponiranih lica i stavljanjem težišta na transparentnost obveznika. Potrebno je ojačati napore u istraživanju i procesuiranju predmeta korupcije i pranja novca na visokom nivou, između ostalog putem davanja prioriteta digitalizaciji i međusobnom povezivanju relevantnih registara i baza podataka.

BiH je potreban konkurentniji i transparentniji okvir javnih nabavki. Podaci o javnim nabavkama upozoravaju na korupciju i ukazuju da u procedurama javnih nabavki često nedostaju pravi konkurentski uslovi. Iako je u prosjeku visoki udio od ukupne vrijednosti nabavki u cijeloj BiH dodijeljen na osnovu konkurentskih postupaka, više od polovine je dodijeljeno na osnovu postupaka u kojima su učestvovale samo jedna (45 posto) ili dvije ponude (14 posto). BiH zaostaje iza drugih zemalja Zapadnog Balkana po udjelu otvorenih postupaka na osnovu vrijednosti ugovora i ima najviši nivo nabavki dodijeljenih u postupcima sa samo jednom ponudom. Osim toga, ponuđači nisu dužni dostaviti podatke o stvarnom vlasništvu.