(Patria) - Bosna i Hercegovina preživljava ponovo egzistencijalnu krizu koja zahtijeva da dovodimo u pitanje pristup političara situaciji, izjavio je Georgio Konstandi, gost uvodničar na današnjoj sesiji nezavisnih intelektuaca „Krug 99“ u Sarajevu čija je tema bila “Da li državni akteri Bosne i Hercegovine vode zemlju ka kiprizaciji?"
"S moje strane, postavio bih sljedeća pitanja: ‘Koje su najopasnije zablude u današnjem političkom diskursu o krizi u BiH, koje sve češće vezuju bosanskohercegovačko društvo u Gordijev čvor? Mislim da je krajnje vrijeme da bacimo svjetlo na dugotrajno preklapanje secesionističkih projekata u BiH i na Kipru radi izbjegavanja istih grešaka i katastrofalnih posljedica", rekao je Konstandi.
Izrazio je zabrinutost zbog osjećaja koji ga već neko vrijeme prati da BiH ide putem tzv. kiprizacije, što je proces kad država formalno zadržava suverenitet, simbole, himnu, zastavu, mapu, međunarodno priznanje, a na terenu faktički više ne postoji.
Napominjući da on dolazi iz države koja je taj put već prošla, Konstandi ističe da je Kipar danas faktički podijeljena država u Evropi, a formalno važi za suverenu i jedinstvenu. Međunarodna zajednica svake godine iznova ponavlja podršku integritetu Republike Kipar, ali realnost na terenu ostaje ista; sjeverni dio ostrva je van kontrole legalnih institucija, pod političkom i vojnom podrškom Turske, dodao je.
"Podjela nije nastala preko noći već kroz dugotrajni proces oklijevanja, nečinjenja i iluzije da će neko drugi riješiti naše unutrašnje probleme. Vidim tu istu tendenciju u današnjem političkom diskursu Bosne i Hercegovine: politički akteri koji bi trebalo da brane ustavni poredak često se kriju iza fraza o evropskom putu koristeći ih kao izgovor za izbjegavanje odgovornosti. Govore o sigurnosti, pravdi, ljudskim pravima, a u stvarnosti oklijevaju da djeluju u ključnim trenucima. Nameće se pitanje – na osnovu kojih dokaza vjeruju da će evropski put sam po sebi spriječiti raspad države ako njeni organi nisu spremni da djeluju?", rekao je Konstandi.
Kao istraživač, imao je priliku, kaže, da čita transkripte sjednica Narodne skupštine Repuplike srpske iz devedesetih godina i tada je prvi put vidio historijsku vezu između projekta Rs-a i podjele Kipra.
Bio je zatečen kad su lideri SDS-a, posebno Radovan Karadžić, spominjali Kipar ne samo kao primjer podjele već kao inspiraciju govoreći da je to primjer koji treba slijediti i o tome kako provesti projekat u BiH na osnovu onoga što se desilo na Kipru, rekao je Konstandi.
Obećanja da će ulazak u Evropsku uniju donijeti stabilnost Republici Kipar bila su najveća zabluda u koju je tamošnji narod vjerovao.
– Evropsko članstvo i faktička podjela nisu međusobno isključivi, a nama nisu to rekli prije 20 godina – zaključio je.
Stoga on postavlja pitanje državnim akterima u BiH – da li zaista vjeruju da će neko drugi sačuvati Bosnu i Hercegovinu ako njeni lideri i institucije ne učine to sami?
– Ako zaista vjerujete u evropsku pomoć, molim vas pokažite konkretne dokaze, a ako ne vjerujete, vrijeme je da prestanemo glumiti pragmatizam i počnemo djelovati odgovorno – njegove su riječi.
U suprotnom, rizik je da Bosna i Hercegovina jednog dana postane još jedna država koja postoji samo ‘na papiru’, zaključio je.
Georgio Konstandi je istraživač genocida i rata prema BiH. Diplomirao je studije jugoistočne Evrope na University College London (UCL), sa najvišim ocjenama. Napisao je magistarski rad o temi izražavanja ljutnje u bošnjačkoj književnosti. Georgio je studirao dodiplomske studije na Univerzitetu u Kembridžu, gdje je diplomirao sa diplomom prve klase iz modernih jezika (francuski, španski i ruski u školi jezika u Kembridžu).
Georgio je osnivač obrazovnog projekta o genocidu u Bosni, Glasovi sa Drine, koji simulira kako bi izgledao rat u Bosni da se odvijao na društvenim mrežama. Projekat treba da zaživi u britanskim školama. Stažirao je u The Timesu 2021. godine i u Memorijalnom centru Srebrenica 2022. godine.
Rođen u Velikoj Britaniji ali porijeklom sa Kipra. Njegov otac je došao u Englesku kao izbjeglica 1974. godine upravo zbog podjele Kipra.