Zelenski u Varšavi: Ukrajinski rat pretvara Poljsku u ključnu državu u centralnoj i istočnoj Evropi

Piše: Armin Sijamić

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u srijedu je posjetio Poljsku. Njegova posjeta je bila sve osim obična i protokolarna. Tokom sastanka sa rukovodstvom Poljske ukrajinski predsjednik je naglasio ulogu Varšave u odbrani njegove zemlje od ruske agresije, čime je pokazao ostatku kontinenta koliko važnu ulogu u Evropi igra Poljska posljednjih mjeseci.

Od početka ruske agresije na Ukrajinu Zelenski rijetko putuje izvan zemlje, a onda kada to radi detalji putovanja su tajna. Njegovi sastanci nisu najavljeni, osim što javnost zna da će predsjednik posjetiti neku državu. Međutim, prilikom njegovog putovanja u susjednu Poljsku posjeta je najavljena i obznanjena, a u Varšavu je došao u pratnji supruge Olene, posjetio različite lokacije, čime je poslao poruku o snažnim i iskrenim vezama dvije države i dva naroda koji imaju periode dobrih i loših odnosa. Domaćini u Varšavi su mu uručili najstarije i najprestižnije poljsko državno odlikovanje.

To je bilo prvo putovanje ukrajinskog predsjednika te vrste od februara prošle godine. Zadnjih četrnaest mjeseci, koliko je javnosti poznato, Zelenski je bio u Washingtonu, u decembru, gdje je sreo predsjednika Josepha Bidena, zatim u februaru ove godine posjetio je London, Pariz i Brisel, da bi na povratku u Ukrajinu, u Rzeszówu, u Poljskoj, sreo predsjednika Andrzeja Dudu, njegovog domaćina i tokom ove posjete. Odabir Varšave za posjetu ovakve vrste, u trenucima dok Zelenski najavljuje da će se možda ukrajinske trupe povući iz Bakhmuta, govori o tome kako iz Kijeva izgleda Evropa i od koga na Zapadu očekuju pomoć.

Više od dobrosusjedskih odnosa

Osim s predsjednikom Dudom, Zelenski se sreo i sa premijerom Mateuszom Morawieckim. Razgovarali su o sigurnosnim pitanjima, regionalnoj politici, ekonomskoj saradnji, historiji dva naroda, tranzitu ukrajinskog žita i drugih poljoprivrednih proizvoda kroz Poljsku, situaciji na frontu i bilateralnoj saradnji. Zamjenik ministra vanjskih poslova Poljske Arkadiusz Mularczyk rekao je da Poljsku i Ukrajinu sadašnjost ujedinjuje više nego prošlost, jer su suočeni sa temama kao što su „geopolitika, sigurnost i ruska agresija“.

Poljska zna da je važno da Kijev ostane nezavisan. Zato nije iznenađenje što je Poljska odlučila ostaviti sve razmirice po strani i stati na stranu Ukrajine, iako to Varšavu košta na više načina, čak i na unutrašnjem planu. To pokazuje i ostavka ministra poljoprivrede Henryka Kowalczyka, u danu kada je u posjetu došao Zelenski, nakon što je Evropska komisija rekla da neće pristati da ponovo uvede carine na ukrajinsko žito, na šta je on pozivao od decembra. Naime, ukrajinsko žito, zajedno sa drugim proizvodima, iz Ukrajine u svijet se sada šalje kopnenim putem. To je dovelo do toga da dio ukrajinskih dobara ostane u Poljskoj, pa su pale cijene žitarica i tako je izazvano nezadovoljstvo poljoprivrednika koji ne mogu da prodaju svoje proizvode. Upravo u ruralnim dijelovima vladajuća poljska stranka Pravo i pravda ima najveću podršku, a državu očekuju parlamentarni izbori ove godine.

Poljska politikom prema Ukrajini ima dvostruki cilj. Prvi je da Rusija ne zauzme Kijev, a drugi je da sebe dodatno promoviše u vodeću zemlju istočne i srednje Evrope u različitim oblastima. Držanje Varšave tokom rata u Ukrajini ohrabrilo je i ostale države u NATO-u i Evropskoj uniji da se odluče na pomoć Kijevu. U prvim mjesecima rata Poljska je „držala lekciju“ susjednoj Njemačkoj kako bi trebala pomoći napadnutu državu. Taj stav se posebno dopao Sjedinjenim Američkim Državama koje su Poljsku pretvorili u središte svojih operacija u Ukrajini, čime je Varšava dobila na važnosti i u budućnosti bi mogla dobiti dodatne benefite u vojnoj i drugim sferama.

Povezani tekst: Pozicioniranje SAD u istočnoj Evropi: Poljska kao regionalna sila

To zna i Zelenski koji je tokom posjete izjavio da od Poljske očekuje avione, nakon što je Varšava bila na čelu koalicije koja je Kijevu dostavila tenkove. „Kao što se vaše vodstvo dokazalo u koaliciji za tenkove, vjerujem da će se manifestovati i u koaliciji za avione“, rekao je on, čime je podsjetio da je Poljska bila prva zemlja koja je tražila da se Ukrajini dostave tenkovi Leopard 2. Suštinski Varšava je postala glas Kijeva u Evropi i NATO-u, što pokazuje i izjava predsjednika Dude da ne „smije biti dogovora“ oko predavanja dijelova ukrajinske teritorije Rusiji i da je „politika smirivanja Putina, koju su godinama provodili mnogi evropski lideri, urodila otrovnim plodom“.

Duda smatra da samo Kijev može odlučiti pod kojim uslovima ulazi u pregovore s Moskvom, što sigurno nije vijest koja raduje neke evropske lidere koji priželjkuju kraj rata u Ukrajini tako što će Moskva dobiti dio teritorije susjedne države. Stav Poljske po ovom pitanju je više nego važan za procese unutar Evropske unije. „Jedini uslov koji bi svjetski lideri trebali zahtijevati od Rusije jeste potpuno povlačenje ruskih trupa sa teritorije Ukrajine“, rekao je Duda. „Nema govora o bilo kakvim pregovorima“ bez Ukrajinaca, dodao je.

Duda je upozorio da Evropa ne smije postati umorna od rata i da mora nastaviti pomagati Kijev na sve načine, što je on dokazao i tokom ove posjete kada je obećao dodatnih deset aviona MiG-29 i akciju skupljanja dodatne pomoći do predstojećeg samita NATO-a u Vilnijusu. Mediji su posjetili da je u Poljskoj 1,5 miliona izbjeglica iz Ukrajine, što je najviše u Evropi, a što je dokaz posvećenosti Varšave.

Strateški poraz Rusije i uzdizanje Poljske

I prije rata u Ukrajini Poljska nije imala dobro mišljenje o politici susjedne Rusije. Ruska eksklava Kaljiningradska oblast graniči s Poljskom, što Varšavi stvara stalnu nelagodu budući da su tamo smještene značajne ruske vojne snage. Ponašenje susjedne Bjelorusije taj problem dodatno usložnjava. Međutim, odnosi Rusije i Poljske su puno kompleksniji od te činjenice i za Poljake, nažalost, puno krvaviji. Stalna prijetnja iz Rusije je sveprisutna na političkoj sceni Poljske. Mnogi su te strahove podrgrijavali i navodnom prijetnjom iz Ukrajine. Onda kada je Ukrajina napadnuta ruska propaganda je lansirala tezu da Varšava želi poraz Kijeva kako bi i ona otela dio ukrajinske teritorije. Nakon četrnaest mjeseci od početka rata može se reći da Poljska pomaže Kijev na sve načine i da je ta teza u ovim okolnostima više nego nerealna.

Ruska agresija je rukovodstvo Ukrajine i Poljske suočilo sa činjenicom da je najveća prijetnja Moskva, a ne one jedna drugoj. Poruke koje su u srijedu poslate iz Poljske govore da je za naredni period Rusija, kao najveća slavenska zemlja koja sebe želi predstaviti kao zaštitnicu Slavena, protiv sebe okrenula po brojnosti drugu i treću slavensku naciju. O tome ni u Kijevu nemaju dileme. Zelenski je naglasio važnost saveza Kijeva i Varšave. „Rusija neće pobijediti Evropu kada Poljaci i Ukrajinci budu ujedinjeni. Zajedno ćemo uživati u miru u svemu, u EU i NATO-u“, rekao je on. Tako je Rusija, pored NATO-a, dobila prepreku od osamdeset miliona Slavena koji sprječavaju njene veze sa Njemačkom, ili bilo kojom drugom zemljom u Evropi. „Volodimire, ti si heroj slobodnog svijeta“, rekao je Duda. „Šaljemo jasnu poruku Moskvi, nećete nas moći podijeliti“, dodao je.

Novu ulogu Poljske istakao je i AP u svojoj analizi tvrdeći da je posjeta naglasila rastuću ulogu Poljske u novom međunarodnom sigurnosnom poretku koji je proizašao iz rata. Varšava želi modernizovati svoju vojsku kupovinom tenkova i druge opreme od američkih i južnokorejskih proizvođača, gradeći, po vlastitoj tvrdnji, najveću kopnenu vojsku u Evropi. SAD su također pojačale svoje vojno prisustvo u Poljskoj, što Varšavi dodatno daje na geopolitičkoj važnosti.

Čini se da ta nova uloga ne smeta ni Kijevu. Zelenski je, na konferenciji za novinare s Dudom, rekao da će njegova vlada „poželiti srdačnu dobrodošlicu“ poljskim preduzećima koja žele pomoći u poslijeratnoj obnovi Ukrajine, za koju Svjetska banka procjenjuje da bi mogla koštati preko 400 milijardi dolara. S premijerom Morawieckijem potpisao je sporazume o razvoju ukrajinske infrastrukture, koji otvaraju vrata stotinama poljskih kompanija. Zelenski je rekao da su zemlje potpisale novi sporazum o isporuci poljskog naoružanja te da će uspostaviti zajedničke fabrike za proizvodnju oružja i municije. „U budućnosti neće biti granica između naših naroda: političkih, ekonomskih i  što je vrlo važno historijskih. Ali za to treba da pobjedimo. Moramo još malo hodati rame uz rame“, napisao je ukrajinski predsjednik na svom Twitter profilu.

Učvršćivanje Poljske kao značajne vojne sile na „američki pogon“, zajedno sa njenom politikom prema Rusiji na kojoj insistira sadašnja vlast u Varšavi, nova je evropska realnost koja se sve više održava na političke i ekonomske procese. To sigurno ne raduje većinu drugih velikih evropskih sila kojima se više sviđa istočna Evropa bez vlastite političke paradigme. Ekonomski i demografski procesi koji traju u tom dijelu svijeta tridesetak godina to dokazuju. Međutim, danas su neki drugi procesi koji Varšavi idu u prilog. Da li će Varšava nastaviti tim putem i u kojoj mjeri zavisi i od ovogodišnjih izbora u Poljskoj.