PUKLE KONEKCIJE ZBOG HRVATSKE INTERKONEKCIJE Na čelo BH-Gasa dolazi Čovićev kadar za realizaciju 'nacionalnih interesa'

Piše: A. Čorbo-Zećo

Davno je bila 2017. godina, kada je Vlada FBiH na svojoj 106. sjednici održanoj 15. juna 2017. godine jednoglasno usvojila Zaključak kojim je zadužen BH-Gas da intenzivira aktivnosti na projektu Južna interkonekcija. Za taj Zaključak su glasali svi ministri u Vladi FBiH bez obzira na stranačku ili nacionalnu pripadnost. 

Nakon toga 2020. godine Energetska zajednica objavila je listu projekata koji su dobili zeleno svjetlo kao projekti od interesa za određene zemlje gdje je na toj listi pod tačkom 3. navedena Južna interkonekcija koja će se realizirati učešćem Plinacra i BH-Gasa.

I tada se javlja problem, a ogleda se u preduzeću BH-Gas!? Tada je na čelu ove kompanije bio Jasmin Salkić koji se žestoko zalagao za ovaj projekat, a da bi ga smijenili s ove pozicije na kraju mu nisu usjili izvještaj o radu, a koji je bio izuzetno uspješan.

2021. godine se definiše interkonekcijska tačka dva plinovoda, a koji su potpisali Plinacro i BH-Gas. Problem je nastao onog trenutka kada su dostavljeni amandmani na Zakon o Južnoj interkonekciji kojim se traži brisanje BH-Gasa iz zakona, a na njegovo mjesto da se upiše nova kompanija „Južna plinska interkonekcija“. I Hrvatski narodni sabor je ovo pitanje deklaracijom riješio na način da je ova konekcija od nacionalnog interesa hrvatskog naroda.

Istovremeno, sada je i problem međudržavni sporazum sa Republikom Hrvatskom jer tamo su prozvani dokumenti koji vode samo do BH-Gasa, nova kompanija se ne spominje jer nije niti postojala kada je dokument nastajao.

Almir Bečarević, stručnjak za gasnu politiku više puta je u javnim nastupima otvoreno govorio da je službeni Zagreb  "išaretom" sugerisao hrvatskoj plinskoj transportnoj kompaniji Plinacro da ne produžava Memorandum o razumijevanju o izgradnji Južne plinske interkonekcije, čime sve ono sto je rađeno između Plinacra i BH-Gasa u pogledu Južne interkonekcije pada u vodu. 

Memorandum je bio bazni dokument kojim je prije 17 godina (2006. godina) i započet rad na ovom projektu. Razlog za ovaj "išaret" je formiranje kompanije „Južna plinska interkonekcija“ u vlasništvu kantona u FBiH sa hrvatskom većinom.

Ali, sada kada Dragan Čović rukovodi Vladom Federacije (prema vlastitim tvrdnjama s premijerom Nerminom Nikšićem dogovarao dnevni red sjednice) postoji opcija da HDZ imenuju svog čovjeka na čelo BH-Gasa, pa da se ne osniva preduzeće u Hercegovini.

Inače, Nikšić je povukao sve zakone, među njima i Zakon o južnoj interkonekciji, a resorni ministri odlučit će da li će i u kojem obliku ponovo vraćati zakone u Parlament Federacije.
Jedno je sigurno, ranije predloženi zakon o južnoj interkonekciji koji je usvojen u Predstavničkom domu neće se vraćati u istovjetnoj formi, a problem je i što se Južna interkonekcija veže sa Istočnom, pa se prema Vijeću ministara BiH ide u paketu s ovom pričom.

Sada ni Željko Komšić ni Denis Bećirović nisu spremni podržati projekat Nove istočne interkonekcije, ali ni Južne Interkonekcije, bez da se usvoji državni zakon o plinu. Ali Miloradu Dodiku se žuri, pa je shodno tome danas reagirao i Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH koji je poslao otvoreno pismo Komšiću!?

A, usvajanjem ovog zakona riješilo bi se i niz problema koje BiH ima sa Energetskom zajednicom Evropske unije koja je pokrenula više sankcionih postupaka protiv BiH.

Međutim, i na ovom pitanju kompromis trebaju pokazati Trojka i ekipa, a nikako HDZ i SNSD, dok nas lideri NIP-a i SDP-a uvjeravaju da su svi projekti poželjni i u interesu građana Bosne i Hercegovine. Ali, ti interesi svih građana BiH očito ne mogu biti ispred interesa Čovića i Dodika!?