Potpisivanje saradnje između Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i Evropskog policijskog ureda (EUROPOL) novi je korak ka razgradnji institucija Bosne i Hercegovine, analizira bh. novinska agencija Patria.
Saradnjom između Bosne i Hercegovine i glavne evropske policije treba da koordinira državna policija zemlje, odnosno Direkcija za koordinaciju policijskih tijela (DKPT), a ne Ministarstvo sigurnosti. Tako je definisano i Ustavom Bosne i Hercegovine, Članom 3.
Prebacivanjem saradnje sa EUROPOL-om sa Direkcije na Ministarstvo sigurnosti BiH, jača se pozicija Republike Srpske, ali i kantona u Federaciji BiH. To ne samo da je jačanje separatističkih politika u RS i Federaciji BiH, već je odluka protuzakonita, protuustavna, nedržavnička... Kantonima se daje važnost u međunarodnim odnosima, a koju ne trebaju imati.
Agencija Patria otkrila je nedavno kako Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović nije dao saglasnost Ministarstvu sigurnosti BiH da potpiše saradnju sa EUROPOL-om dok saglasnost za to prvo ne daju ministri unutrašnjih poslova iz svih deset kantona u Federaciji BiH. Takva odluka Čovića izazvala je niz oštrih reakcija u bh. javnosti. Niko ne želi da kantoni vode međunarodnu politiku Bosne i Hercegovine.
Međutim, činjenice govore da pravo pitanje u cijeloj priči oko saradnje između BiH i EUROPOL-a leži u posve drugoj, mnogo važnijoj stvari - da li Ministarstvo sigurnosti uopće treba komunicirati sa EUROPOL-om?!
Stručnjaci tvrde da Ministarstvo sigurnosti ne može obavljati ovaj važan posao u ime Bosne i Hercegovine! To su nadležnosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.
Prema Ustavu BiH država je nadležna za provođenje odredbi međunarodnih krivično-pravnih propisa, u šta se ubrajaju i odredbe o pružanju međunarodne krivično-pravne pomoći u čiji sadržaj ulazi i međunarodna policijska saradnja. Institucionalno se međunarodna policijska saradnja odvija putem organizacija međunarodne policijske saradnje (Interpol, Europol, Selec, Frontex...)
Vijeće ministara BiH nakon toga donosi odluku prema kojoj osnivaju privremeno tijelo za saradnju Vijeća ministara sa EUROPOL-om, smješteno u Ministarstvu sigurnosti BiH. Ovo tijelo čine svi predstavnici policija iz entiteta, kantona, Distrikta Brčko i niz drugih predstavnika...
Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima iz 2003. godine, tačnije Članom 14., ova odluka treba biti poništena, odnosno, Zakon naleže da „ured za saradnju s Interpolom, kao samostalna služba u sastavu Ministarstva sigurnosti, prelazi u Direkciju kao sektor za međunarodnu operativnu policijsku saradnju s INTERPOL-om, EUROPOL-om, SECI CENTROM i drugim međunarodnim organizacijama...“.
Od tog datuma svi poslovi međunarodne operativne saradnje su u nadležnosti isključivo Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH (o tome se detaljnije govori o Zakonu o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela).
Direkcija je čak osnovala i poseban sektor za međunarodnu policijsku saradnju i ured za saradnju sa EUROPOL-om.
Stoga, tumače pravnici za Patriju, svaka buduća saradnja između Ministarstva sigurnosti BiH i EUROPOL-a bit će nezakonita, sa aspekta zakona Bosne i Hercegovine.
Vlastima iz RS ova pozicija Bosne i Hercegovine itekako odgovara. Njima je od strateške važnosti da kontakt tačka sa EUROPOL-om ne bude državna agencija već nekakav privremeni odbor Vijeća ministara. Ispunjene su i želje lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića jer je kantonima dozvoljeno da vode međunarodnu politiku zemlje. Krah državne policije podržali su i stranci. Bošnjački lideri koji se predstavljaju kao jedini istinski zaštitnici Bosne i Hercegovine prećutno odobravaju ovakav scenarij, piše Patria.