U Vijeću sigurnosti UN neće biti prihvaćena rezolucija Rusije o ukidanju OHR-a u BiH

Piše: Dr.sc. Enver Išerić

Rusija nije uspjela zaustaviti imenovanje Christiana Schmidta za novog Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, a borbu za zadržavanje nestabilnosti i pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini nastavila je prijedlogom Rezolucije Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, o kojoj bi Vijeće sigurnosti trebalo da se izjasni 22.jula 2021. godine, a kojom se ukida OHR u BiH.

Kao što je svima poznato Dejtonski mirovni sporazum zaključen je u Daytonu između Republike Bosne i Hercegovine, protiv koje je vođen izuzetno agresivan rat, neviđen na prostoru Evrope od 1945. godine, Savezne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske, koje su u tom agresivnom ratu učestvovale. To je potvrđeno Rezolucijama Vijeća sigurnosti 754 iz maja 1992. godine, a najvažnija stavka rezolucije bavi se povlačenjem Jugoslovenske narodne armije (JNA), kao i elemenata Hrvatske vojske, te da njihovo ‘oružje mora da se stavi pod efikasan međunarodni nadzor', a od Generalnog se sekretara zahtijeva da razmotri bez odlaganja kakva međunarodna pomoć može da se osigura u tom pogledu. 

Znači Vijeće sigurnosti se bavilo pitanjima Bosne i Hercegovine, jer je napadom na suverenu državu, članicu Ujedinjenih nacija, bio ugrožen svjetski mir i sigurnost.

U zaključivanju Mirovnog sporazuma Vijeće sigurnosti nije učestvovalo, ali su vođene koordinirane aktivnosti Evropske unije i velikih svjetskih sila kako bi se zaustavio rat u Bosni Hercegovini. Kao svjedoci potpisivanja Mirovnog sporazuma prisustvovali su za Predsjedništvo Europske unije Felipe Gonzalez, za Francusku Republiku Jacques Chirac, za Saveznu Republiku Njemačku Helmut Kohl, za Rusku Federaciju Viktor Černomirdin, za Ujedinjeno Kraljevstvo John Major i za Sjedinjene Američke Države William Clinton.

Tim sporazumom, strane potpisnice su uspostavile Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i dale mu zadatak da prati njegovu provedbu, a 8.i 9. decembra 1995. godine, u Londonu je održana Konferencija o provedbi mira čiji rezultat je bio uspostava Vijeća za provedbu mira (PIC) koji se sastoji od 55 zemalja i organizacija koje na različite načine pružaju pomoć mirovnom procesu. Prvi Visoki predstavnik imenovan je od strane PIC-a, o čemu je obaviješteno Vijeće sigurnosti, a proširena ovlaštenja data su mu 1997. godine tzv. Bonska ovlaštenja.
Vijeće sigurnosti je svakako odgovorno za održavanje svjetskog mira i sigurnosti, te je o stanju u Bosni i Hercegovini zbog toga redovno informirano od strane Visokog predstavnika, koji predsjedava Upravnim odborom Vijeća za implementaciju mira.

Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira su na sastanku u Bruxellessu 26. i 27. februara 2008. godine utvrdili zahtjeve koje organi BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a. Ovi zahtjevi su jasno postavljeni i odobreni od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, a organi Bosne i Hercegovine već su ih prethodno prihvatili. To je pet ciljeva i dva uslova.

Ovdje ćemo samo istaći jedan od dva uslova a to je pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utemeljena na punom poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma. Svaki čovjek koji voli svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu bio bi jako sretan da Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovinu okonča svoju misiju, jer bi to bio znak da su ispunjeni ciljevi i uslovi PIC-a tj. da Bosna i Hercegovina funkcionira kao moderna i demokratska država zasnovana na vladavini prava i da ima vlastite institucije koje sve to osiguravaju.

Bez ispunjenja tih ciljeva i uslova nema ukidanja visokog predstavnika, jer bi time bio ugrožen mir i sigurnost u ovom dijelu svijeta. Zato Vijeće sigurnosti neće usvojiti rezoluciju koju predlaže Rusija, a podržava Kina.