Osmančević: Ključ opstanka BiH je dijaspora, Mijatović ne smije biti trn u oku sarajevskim uhljebima

Razgovarao: Ernad Metaj

Bivši predsjednik Stranke dijaspore Edin Osmančević uprkos negativnom iskustvu sa tim projektom ponovo se aktivno uključio u proces animiranja bh. državljana širom svijeta da masovnijim izlaskom na izbore pomognu svojoj domovini. Posljednjih dana je bio u Banja Luci, učlanio se u SDP, a neće izostati ni njegov angažman u Švedskoj kako bi se ljudima u dijaspori ukazalo na važnost sljedećih izbora za spas BiH.

Patria: Ovih dana ste došli iz Švedske u Banjaluku da pomognete SDP, da podržite Pokret za domovinu, je li to primjer koji trebaju slijediti ljudi iz dijaspore i zašto?

Saradnja sa Vojinom Mijatovićem, Aleksandrom Vukovićem te Ahmedom Husagićem traje već nekoliko godina što je sasvim dovoljno vrijeme da mogu reći da se radi o čestitim, kvalitetnim  i moralnim ljudima sa kojima mi je zadovoljstvo surađivati i biti kolega i prijatelj. Pokret za domovinu nema alternativu, posebno za nas koji dolazimo iz manjeg bh. entiteta. On treba biti u funkciji mobilizacije svih građana u Bosni i Hercegovini da na narednim općim izborima glasaju i  biraju kvalitetne i poštene ljude sa sasvim drugom pričom čiji će fokus biti na rješavanju nagomilanih ekonomskih problema i zaustavljanju odliva mozgova te povratu ljudskih resursa u državu.

Patria: Čini se da su Banjalučani među najaktivnijim iz dijaspore, o čemu se radi?

Sa ovom konstatacijom bih se djelimično složio. U Švedskoj postoji Banjalučki savez koji okuplja naše Banjalučane te  organizuje zajedničke susrete te svake godine tradicionalnu manifestaciju „Vezeni most“ sa ciljem očuvanja konekcije sa našim voljenim gradom i čuvanja uspomena na njegovu svijetlu prošlost.  U ljetnom periodu u Banjaluci se okupi između 15-20 000 Banjalučana iz dijaspore  što na najbolji način pokazuje da se Banjaluka nosi u srcu širom svijetu. S druge strane neshvatljivo je da od velikog broja Banjalučana u dijaspori na prošlim izborima je glasalo svega 400 ljudi od njih preko 75 000 koji su protjerani u prethodnom ratu ili su poslije rata otišli u potrazi za poslom.

Patria: Zašto je dijaspora do sada bila neaktivna, da li se ljudi odriču BiH ili se izgubilo povjerenje u domaće političare?

Zasigurno je da je nepovjerenje prema domaćim političarima  jedan od najvažnijih razloga njene neaktivnosti. Ratni i poratni mediokriteti su  ekonomski opustošili zemlju, napravili partiokratsku državu sa nacionalnim torovima, od radnika napravili poslušnog najamnika a prema dijaspori se odnosili kao prema svom bankomatu. Stvoreno je letargično stanje apatije i lažno stanje bespomoćnosti i trajne nepromjenljivosti. Ta ista dijaspora je, nažalost, slanjem pomoći članovima porodice i investicijama sačuvala socijalni mir u društvu u kome caruje etnonacionalizam, duboke podjele i mafijaška kartelska vlast.

Sa druge strane bh. dijaspora je danas najvažniji  lobistički faktor države BiH koji u okviru političkih predstavnika država u kojima žive  aktivno radi na širenju istine i očuvanju njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Siguran sam da bi se bh. dijaspora  daleko više angažovala da postoji bolja institucionalna  komunikacija sa državom i da nema otpora održivom povratku ostataka  one iste vlasti koja je počinila etničko čišćenje u posljednjem ratu.

Patria: Čime su ljudi u dijaspori nezadovoljni, šta im smeta?

Zasigurno je da politička nestabilnost države i nedostatak državne  institucije tipa Ministarstva dijaspore jedan od glavnih razloga. Potreban je takođe daleko ozbiljniji rad na terenu kako bi se uspostavila bolja suradnja i iz nje proizašli konkretni projekti. Bh. dijaspori je potrebna trajna podrška vlasti i suštinsko razumijevanje prepreka sa kojima se investitori susreću.  Forumi i B2B poslovni sastanci su pogodan način  za networking i ugovaranje poslovnih veza između domaćih  privrednika i investitora iz dijaspore a njih treba biti više.  Boravak dijaspore u domovini se uglavnom svodi na obilazak kuća i stanova, posjetu kafićima, restoranima i odlazak na more. U Banjaluci je nedavno otvoren Jevrejski kulturni centar što pozdravljam a mi Bosanci i Hercegovci još uvijek nemamo Bosanski kulturni centar kao mjesto kulturnih, književnih, prosvjetnih  i svih drugih zbivanja i okupljanja ljudi.

Patria: Mnogi kažu da je Pokret za državu zadnja šansa da u RS ne bude jednonacionalna vlast, a samim tim i zadnja šansa da se sačuva BiH, slažete li se s tim?

Absolutno se slažem sa vama! Budući da živimo u predstavničkoj demokraciji, ne donosimo odluke mi sami na velikim vijećima građana, nego odabiremo one kojima dajemo svoje povjerenje da odlučuju umjesto nas. Tako funkcionira demokracija. Iskoristimo svoje pravo! Zašto dopustiti da neko drugi bira umjesto mene? Danas su izbori matematika i svaki glas je bitan. Ako političar kupi 1000 glasova i samo 2000 izađe na izbore, 50 % glasova ostaje u rukama mafije. Ako umjesto toga izađe 20 000 ljudi na izbore snaga mafije ostane samo na 5 % glasova. Razmislite, ne glasate li njihov ste saučesnik. Svake godine Bosnu i Hercegovinu napusti stanovništvo veličine jednog većeg grada! Sa ovakvim brain drain odlivom država se pretvara u besperspektivnu zemlju staraca. Rat u Ukrajini i borba Ukrajinaca za slobodu i nezavisnost na najbolji način pokazuje što znači birati i imati odgovorne političare koji su za nju spremni i umrijeti!

Izađite na izbore i pokažite sebi i ostalima da možete biti odgovorni i brinuti o društvu u kojem živite i iz kojeg dolazite!

Patria: Nekako se čini da politike iz FBiH još uvijek ne shvataju najozbiljnije ovaj proces? Razumijete li zašto se to događa?

Pogledajte samo koliko dugo su lideri pojedinih političkih stranaka na vlasti pa ćete dobiti odgovor. Mi ne živimo u demokratskom drustvu već kako je već neko rekao partiokratskom.  Pojedinim liderima  bi i Josip Broz pozavidio kako po stažu tako i prefiksu imena stranke u kojima stoji ime „vječnog“ predsjednika. Dakle stranke su u službi lidera a ne građana čije bi interese trebali zastupati. Sa tim istim narodom niko ozbiljno ne radi dok je fokus političkih subjekata usmjeren na raspodjelu ekonomskog plijena nakon izbora gdje se dogovor svodi ko će upravljati kojim javnim preduzećem a koja su u stvari njihovi vlastiti bankomati.

Patria: Čudno je da su politikama u FBiH usta puna Bosne, a da za nju istinski gine Vojin Mijatović iz Banja Luke?

Vojin Mijatović je rijedak  bh. dragulj istinskih socijaliberalnih vrijednosti  na ovim prostorima. On ne samo da brani te vrijednosti već aktivno radi i na terenu sa našim građanima bez ikakve podrške iz Sarajeva. U tome ima istinsku podršku GO SDP Banjaluka na čelu sa sjajnim momcima i djevojkama poput  Aleksandra Vukovića, Saše Grbića i drugih. Mnogim uhljebima u Sarajevu su ovakvi ljudi trn u oku jer ukazuju da se politika ne može voditi iz lagodnih fotelja!

Patria: Vojin kaže da je 100 posto Srbin i 101 posto Bosanac i Hercegovac, kome to može da smeta i zašto bi bilo čudno?

Normalnom čovjeku zasigurno ne! Vojin je svjesni Bosanac i Hercegovac kome je bh. nacija ispred njegove etničke pripadnosti. Mislim da je tu odgovor i primjer koga bi trebali slijediti svi Bosanci i Hercegovci. Ako želite odgovor od mene,  ja lično se osjećam više Bosancem i Hercegovcem nego Bošnjakom.

Patria: Koliko ideja građanske BiH ima šanse u dijaspori?

To je budućnost države i zalog opstanka države BiH. Protekli period vladavine etnonacionalnih stranaka ukazuje na svu pogubnost njihove vladavine u destrukciji države. Bh. dijaspora je toga više nego svjesna i neće odustati od tog koncepta.

Patria: Milorad Dodik bi da se dijaspori zabrani glasanje, kako na to gledate i čega se plaši?

Milorad Dodik se rijetko kad oglašavao po pitanju bh. dijaspore jer mu je ta ista dijaspora punila državni budžet i osiguravala konvertibilnost bosanske valute te čuvala socijalni mir.  Dodik uviđa da ta ista bh. dijaspora u posljednje vijeme sazrijeva, lobira i postaje svjesnija da putem izbora može ugroziti njegov položaj ali i položaj drugih etnolidera.

Patria: Glasanje putem pošte se pokazalo nesigurnim, šta je rješenje?

Rješenja postoje. Nisam siguran da je to elektronsko glasanje sve dotle dok se ne obezbijedi 100% stepen sigurnosti u njegovom sprovođenju. Prisjetimo se  samo izbora u SAD kad je Tramp pobijedio i uloge Rusije u njegovoj pobjedi. Čak ni jedna Švedska nema elektronsko glasanje  premda je jedna od digitalno najrazvijenijih država svijeta.

Evo nekoliko prijedloga. Jedno od rješenja bi trebalo biti da izborni proces se ne svodi na samo jedan jedini dan već da se započne 2-4 nedjelje ranije kroz takozvane prijevremene izbore. Time bi se obezbijedila veća izlaznost na izbore. Svaki izborni listić bi trebao da ima zaseban tzv QR-kod za svakog glasača čime bi se obezbijedilo elektronsko brojanje glasova i smanjio rizik za zloupotrebe. Omogućiti otvaranje diplomatsko-konzularnih predstavništava u svakom gradu u kome se bh. dijaspora izjasni da više od 50 glasača želi da glasa na tom mjestu. Olakšati podizanje ličnih dokumenata kod nadležnih institucija poput uverenja o državljanstvu  i matičnom listu rođenih putem elektronskih legitimacija.  

Patria: Za pomoć opstanku BiH ljudi u dijaspori trebaju izdvojiti par sati, registracija i glasanje, zašto je to teško?

Za to nema opravdanja! U tu svrhu želio bih da citiram Bertolt Brecht (1898-1956), njemačkog pisca i režisera koji  je definišući nezainteresovanost i apatičnost glasača jednom prilikom napisao;

„Najgora od svih vrsta nepismenosti jeste politička nepismenost. Politički nepismena osoba ne čuje, ne govori, ne učestvuje u političkim dešavanjima. Ona ne zna da troškovi života, cijena pasulja, ribe, brašna, stanarine, cipela, lijekova, zavise od političkih odluka. Politički nepismena osoba je toliko glupa da je ponosna i busa se u grudi govoreći kako mrzi politiku. Taj imbecil ne zna da se iz njegovog političkog neznanja rađa prostitucija, napuštena djeca i najgori od svih lopova; loši političari, korumpirani i potkupljeni od strane lokalnih i multinacinalnih kompanija“.

Brojna su bosanska udruženja u dijaspori jesu li sposobna ponijeti ovaj proces?

Ukoliko to nisu sposobni ponijeti onda ne vidim ni smisao njihovog postojanja! Brinuti se o državi i društvu u kom živimo i iz kog dolazimo je naša obaveza. Država koja je danas na infuziji je naše najbolje ogledalo odnosa prema njoj! Odvojimo na trenutak vrijeme za glasanje, sačuvajmo državu i bit će nam naredne četiti godine svima bolje!

70.000 glasova iz dijaspore mijenja stanje u BiH a vani živi oko 2 miliona ljudi je li to dostižno?

Mojih 75 000 prognanih Banjalučana da glasa mogli su  izabrati gradonačelnika Banjaluke na prethodnim izborima. Dakle, postoji mogućnost, potrebno je samo malo dobre volje i svijesti da je naš glas ključ uspjeha i nametanja sasvim druge priče. Ovog puta sam optimista jer su moja očekivanja da se na listi nađu i prepoznaju ljudi od strane birača poput Vojina, Ace i Ahmeda.

Patria: Šta je ključ uspjeha?

Samo rad i dobra volja! Pokažimo da nam je stalo do građanske države i da smo politički pismeni ljudi. Vežimo mostove između nas i ukidajmo nacionalne torove. Svako od nas treba da napravi spisak punoljetnih članova svojih porodica i pomogne u njihovoj registraciji. Neka to bude prvi korak! Bh. ambasade treba da organizuju kurseve za volontere u gradovima u kojim živi naša dijaspora kako bi se omogućilo ispravno popunjavanja biračkog listića gdje će aktivno raditi mobilni timovi u bh. udruženjima . Posjetite takođe www.glasajmo.ba i budite suradnici projekta Pokreta za domovinu.

Patria: Možemo li postati narod bez domovine?

Historija poput Kurda i Palestine  nas uči da možemo! Sudbina države je dakle  u našim rukama. Politička nepismenost nas može skupo koštati.  Glasati znači očuvati našu bh. naciju!  I to nam treba biti najvažniji motivacioni argument  u registraciji za naredne izbore!