Piše: Amra Vrabac
U posljednjih nekoliko mjeseci brojni građani Sarajeva putem društvenih mreža dijele svoja iskustva u vezi sve težeg pronalaska majstora različitih profila.
Svi smo u komšiluku imali barem jednog molera, električara, vodoinstalatera. Danas, to više nije tako. Sve je teže pronaći majstora u Sarajevu, a i kada ga pronađete morate čekati termin kada može doći. Nekada je dolazak bio besplatan, a danas majstori ili velika većina njih i to naplaćuje. O cijenama za pruženu uslugu suvišno je i govoriti. Ono što je ne tako davno bilo 25 sada je 50 KM.
Odlazak stanovništva iz BiH počeo je poprimati ozbiljne razmjere koje se ogledaju u dvije osnovne činjenice, odlazi radno sposobno i mlađe stanovništvo, a stanovništvo koje ostaje već se suočava sa posljedicama.
Godinama već Slovenija iz BiH povlači radnu snagu, najviše vozače, a onda i majstore svih profila (građevince, varioce, zidare, keramičare, električare). S druge strane Njemačka ima stalnu potrebu za medicinskim osobljem najviše kao medicinske sestre/tehničari i njegovatelji.
Sve je teže u Sarajevu pronaći i žene za pomoć pri njegovanju starijih osoba, a ako i pronađete za to trebate izdvojiti skoro jednu prosječnu plaću u BiH.
Oglasi su nekad bili puni ponuda majstora za različite poslove, a danas ih je sve rjeđe naći. Primjera radi, u Sarajevu je teško dobiti termin kod dobrog automehaničara. Na termine se čeka i kod molera, frizera, vodoinstalatera. Cijene tih usluga drastično su povećane.
Još jedan problem je nedostatak radnika u ugostiteljstvu. Samo u jednoj šetnji naseljem vidjet ćete barem dva tri oglasa i potrebu za prodavačima/kuharima/konobarima/ispomoć u kući.
Bijela kuga već je dobro zakucala na vrata Bosne i Hercegovine. Penzioni sistem je opterećen, a broj radnog stanovništva uskoro neće moći puniti penzioni fond.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je u BiH u prvom kvartalu 2022. godine radnu snagu činilo 1,388 miliona osoba od kojih je 1,157 miliona (83,3%) zaposlenih i 231 hiljada (16,7%) nezaposlenih osoba.
Politička pa i sigurnosna tenzija koja vlada posljednjih godina u BiH, a naročito posljednju godinu dovela je do masovnog odliva stanovništva. Veliki broj mladih odlučio se i školovanje nastaviti van BiH putem stipendija ili uz pomoć roditelja kako bi svoju budućnost gradili u sigurnijem i uređenijem društvu. Nije tajna da su bh. građani poželjna radna snaga, a brojni su primjeri vrlo uspješnih i cijenjenih građana porijeklom iz BiH širom svijeta. Od ljekara, inženjera, univerzitetskih profesora, do glumaca, bankara ili IT inženjera. Zanemariv je broj onih koji se vrate u BiH.
Država BiH nema jasne strategije kako zadržati mlade u BiH, zaposliti ih niti kako odgovoriti na stvarne potrebe tržišta rada. Brojne firme u BiH iz oblasti građevinarstva već su prinuđene angažirati strane državljane pa je tako veliki broj Turaka, Pakistanaca koji rade u tim firmama.
Problem odliva stanovništva pokazat će se i na predstojećim izborima. Iako se apeluje na građane da izađu u što većem broju, predviđanja su da bi izlaznost mogla biti manja nego u ranijim izbornim ciklusima. I to ne zato što građani ne žele izaći na izbore jer zato što nisu više u BiH.
Drugi problem je što BiH nema egzaktne podatke koliko uopšte ima stanovnika da bi planirala bilo kakve mjere i strategiju. Posljednji popis je urađen 2013. godine, a na novi popis ćemo sačekati bolja vremena jer pripreme nisu ni počele.