Vijeće RAK-a preuzelo dužnost, šta će biti s imenovanjem direktora: Na konkurs se prijavio samo Draško Milinović

Piše: Amra Vrabac

U julu ove godine direktoru Regulatorne agencije za komunikacije BiH Drašku Milinoviću istekao je mandat, a iako je raspisan konkurs na koji je pristigla samo jedna koverta, proces izbora novog direktora nije okončan.

Prethodno Vijeće RAK-a koje je radilo sa samo četiri člana nije završilo ovaj posao, te je ovo otvoreno pitanje sada pred novim sazivom Vijeća RAK-a koje je održalo konstituirajuću sjednicu 31. oktobra. Novo Vijeće RAK-a čine Iza Razija Mešević, Tomislav Volarić, Tanja Andrić, Vjekoslav Čerkez, Damir Šehanović, Alma Čolo i Zoran Žuža.

Za predsjedavajuću Vijeća izabrana je Iza Razija Mešević, a za potpredsjedavajućeg Tomislav Volarić.

Na toj sjednici formalno nije bilo riječi o ovom konkursu, a članovi ranijeg Vijeća nezvanično su ih informisali da je proces izbora direktora sada njihova zadaća. Ovoj sjednici prisustvovao je i direktor Milinović koji se ponovo prijavio za poziciju direktora.

Vijeće RAK-a provodi proceduru intervjuisanja kandidata te predlaže Vijeću ministara BiH generalnog direktora koje ga u konačnici imenuje. Ukoliko novo Vijeće RAK-a okonča započetu proceduru, na Vijeću ministara BiH je odluka da li će u končanici imenovati Milinovića.

Milinović je kadar SNSD-a, a za vrijeme njegovog mandata u RAK su zapošljavane supruge, članovi porodica kadrova SNSD-a. I na samoj konstituirajućoj sjednici, kako su nam prenijeli pojedini članovi Vijeća RAK-a, rečeno je da je direktorska pozicija "srpsko mjesto". Pojedini članovi bliski SNSD-u istakli su kako će "provjeriti situaciju" i da li je bilo kakvih promjena. No, u ovom trenutku skoro je nemoguće poništiti raniji konkurs jer nema pravnog uporišta za isto. Do tada Milinović i dalje obavlja funkciju direktora bez obzira što mu je istekao mandat.

Regulatorna agencija za komunikacije ima veoma bitne nadležnosti propisane Zakonom o komunikacijama: kreiranje i promovisanje pravila u sektorima u vezi emitovanja i telekomunikacija, licenciranje operatora u sektorima emitovanja i telekomunikacija, planiranje, upravljanje i dodjeljivanje frekventnog spektra, primjenjivanje tehničkih i drugih standarda koji se tiču kvaliteta, te uspostavljanje i održavanje sistema naknada za dozvole.

Iako je riječ o jednoj od najznačajnijih institucija zbog ovlaštenja koje ima u medijskom djelovanju, stranke trojke nikada nisu iznijele jasan stav o RAK-u, dok su pojedini sadašnji akteri u vlasti, kao opozicionari bili prilično glasni 2020. godine kada je Milinović bio kandidat prvi put.

Šef SDP-a Nermin Nikšić te 2020. godine je kao državni parlamentarac apelovao da se Milinović ne imenuje te da je ova funkcija politizirana i da će u opasnost doći mnogi privatni mediji. On je tada obavijestio sve međunarodne misije u BiH, OHR, Delegaciju EU. Inače, Milinović je bivši direktor RTRs-a, a dolaskom na čelo RAK-a, za ovaj entitetski javni servis naprasno su prestale kazne koje su ranije izricane u velikim novčanim iznosima po više osnova.

No, danas o RAK-u i čelnoj poziciji šute predsjednici stranaka trojke, pa je jasno da Dodik može računati i na ovu poziciju, iako je naprimjer SNSD imenovao i direktoricu Instituta za mjeriteljstvo Milicu Ristović Krstić. Na toj poziciji ranije je bio Zijad Džemić.

Ako obje ove institucije ostanu u rukama SNSD-a pod kontrolu se stavljaju moćni alati za obračun sa “nepodobnim TV kućama”.

No, sada je sve u rukama Vijeća ministara BiH kada Vijeće RAK-a uputi prijedlog za imenovanje direktora RAK-a.